Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 40

Ulandu Umue Woku Lekisa Ongecelo

Ulandu Umue Woku Lekisa Ongecelo

LUKA 7:36-50

  • UKÃI UMUE UKUAKANDU O SIEKETA ULELA KOLOMÃHI VIA YESU

  • OLUSAPO LUATIAMẼLA KOLOFUKA OCO KU LOMBOLUIWE ULANDU WONGECELO

Omo okuti ekalo liomanu lia litepa, ovo va tava volonjila via litepa kovina Yesu a popia levi a linga. Eci ca muiwa konjo yimue vo Galilea. U Fariseo umue o tukuiwa hati, Simono, wa laleka Yesu oco a lie ondalelo, citava okuti wo laleka oco a kũlĩhe ciwa una wa siata oku linga ovopange a komõhisa. Yesu o tava kelaleko liaco, momo wa kũlĩha okuti eli epuluvi limue lioku kundila omanu va ka kala konjo yaco. Yesu o tava, ndeci a tavele kelaleko lioku lia la vakuakutambula elisimu kuenda vakuakandu.

Pole, Yesu ka vo tambuile ndeci va siata oku tambula akombe vakuavo. Omanu va pita vatapalo oko Palestina okuti va wala olohaku, kolomãhi viavo ku tokota kuenda ku liña. Omo liaco, omanu va kuatele ocituwa coku sukula kolomãhi viomanu va lalekiwa lovava a talala kuenda oku va lama lesipulo. Pole, ovina evi ka va vi lingile ku Yesu. Handi vali, va enda ku sieketa ulela kesinga liomunu wa lalekiwa oco va lekise ohenda kuenda oku poka. Pole, ka va ci lingilevo ku Yesu. Anga hẽ wa tambuiwa ciwa?

Va fetika oku lia kuenda omanu va lalekiwa, va kasi komesa. Osimbu va lia, ukãi umue okuti ka lalekiwile iñila vonjo levando. Eye wa “kũlĩhĩwile volupale okuti ukuakandu.” (Luka 7:37) Omanu vosi okuti ka va lipuile, vakuakandu, pole, ukãi waco wambatele omuenyo umue wa vĩha, citava okuti wa kala ocipuepue. Pamue wa yeva eci catiamẽla kalongiso a Yesu oku kongelamo elaleko a linga liokuti ‘vosi vana va kava veya kokuaye kuenje o va kavuluisa.’ (Mateo 11:28, 29) Omo liaco, olondaka lovilinga via Yesu citava okuti, via vetiya ukãi oku u sandiliya.

Eye iya konyima ya Yesu komesa kuenje o kekama kolomãhi viaye. Asuelẽla aye a lokila kolomãhi via Yesu kuenje eye o a puenya lesinga liaye. Ukãi waco, o sipula kolomãhi via Yesu locisola kuenda o vi sieketa lulela welemba liwa. Simono poku ci mola o pisa elinga liaco kuenje o vangula lika liaye hati: “Nda ulume u, wa kale muẽle uprofeto, nda wa kũlĩha ukãi u o kasi oku u lamba kuenda ndomo a tuwa okuti, ukuakandu.”—Luka 7:39.

Eci Yesu a limbuka ovisimĩlo via Simono, u sapuila hati: “A Simono, njongola oku ku sapuila cimue.” Eye hati: “Olongisi, ci popia!” Yesu amisako hati: “Alume vavali va kuatelele ofuka ulume umue ukuakulevalisa; umue wa levala 500 kolodenariu, ukuavo wa levala 50. Omo okuti, ka va kuatele lacimue oco va fete, ulume ukuakulevalisa wa va ecela kavali kavo. Pokati kalume vavali, o sole vali ukuakulevalisa helie?” Citava okuti lekambo lionjongole, Simono o tambulula hati: “Ndi sima okuti yuna eye a ecela olofuka vialua.”—Luka 7:40-43.

Yesu o tava kolondaka viaco. Kuenje oku vandekela kukãi o sapuila Simono hati: “O lete ukãi u? Nda iñila vonjo yove; kua nyĩhile ovava oco ndi sukule kolomãhi viange. Pole, ukãi u, wa sukula olomãhi viange lasuelẽla aye kuenda wa vi puenya lesinga liaye. Ove kua ndi sipuile, pole, ukãi u, tunde eci nda iñila, ka liwekelepo oku sipula olomãhi viange locisola. Kua ndi sieketele ulela vutue wange, pole ukãi u, wa ndi sieketa ulela welemba liwa kolomãhi viange.” Yesu o limbuka okuti ukãi u wa likekembela lutima wosi akandu a linga poku ambata omuenyo umue wa vĩha. Omo liaco, eye o malusula lolondaka viokuti: “Hu sapuila siti, akandu aye ndaño alua, a ecelua, momo o sole calua. Pole, una ecelua citito, o sole citito.”—Luka 7:44-47.

Yesu ka kasi oku vetiya omanu oku linga ovina viumbondo. Pole, o kasi oku lekisa ohenda komanu vana va linga akandu anene okuti va lekisa elikekembelo kuenje va tiuka ku Kristu oco va tambule ekavuluko. Omo liaco, ukãi wa kuata ekavuluko eci Yesu o sapuila hati: “Akandu ove a ecelua. . . . Ekolelo liove lia ku popela; kuende lombembua.”—Luka 7:48, 50.