Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Uiraa a te feia taio

Uiraa a te feia taio

Uiraa a te feia taio

Ua faatia o Iehova i te faaipoiporaa e rave rahi hoa i rotopu i ta ˈna mau tavini i tahito ra, te mau ati Iseraela, aita râ oia e faatia ra i teie nei. E taui anei ta ˈna ture aveia?

Aita to Iehova hiˈoraa i te faaipoiporaa e rave rahi hoa i taui. (Salamo 19:7; Malaki 3:6) E ere te reira i te hoê tuhaa o ta ˈna faanahoraa no te huitaata i te haamataraa, e e ere atoa i teie nei. I to ˈna poieteraa ia Eva ei vahine na Adamu, ua parau o Iehova e te ture aveia a te Atua o te hoê ïa vahine na te hoê tane. “No reira e faarue ai te taata i tana metua tane e tana metua vahine, a ati atu ai i ta ˈna vahine, e e riro hoi raua ei hoê.”—Genese 2:24.

A vai ai Iesu Mesia i nia i te fenua nei, ua faahiti faahou o ˈna i teie ture aveia ei pahonoraa i te mau taata o tei ui no nia i te faataaraa e te faaipoipo-faahou-raa. Ua parau oia e: “Aita outou i taio e o tei hamani i te taata i te matamua ra, i hamani ïa i te tane hoê e te vahine hoê, e ua na ô aˈera, E faarue ai te taata i tana metua tane e tana metua vahine a ati atu ai i tana vahine; e riro hoi raua ei hoê?” Ua na ô â Iesu e: “O te haapae noa i ta ˈna vahine, e ere i to te faaturi, a faaipoipo ai i te tahi, ua faaturi ïa.” (Mataio 19:4-6, 9) No reira e papu maitai ai e e faaturi atoa ia rave hoê vahine aore ra e hau atu.

No te aha ïa i faatiahia ˈi te faaipoiporaa e rave rahi hoa i te tau tahito ra? A haamanaˈo na e e ere o Iehova te tumu o tera peu. O Lameha te hoê tamarii a Kaina, te taata matamua i faahitihia i roto i te Bibilia o tei faaea e hau atu i te hoê vahine. (Genese 4:19-24) Ia Iehova i diluvi i te fenua i te tau o Noa, hoê anaˈe vahine ta Noa e ta ta ˈna na tamaiti e toru taitahi. Ua haamou te diluvi i te feia atoa i faaipoipo e rave rahi hoa.

Tau senekele i muri aˈe i to Iehova maitiraa i to Iseraela ei nunaa no ˈna, te faaipoipo aˈena ra te tahi pae e rave rahi hoa i rotopu ia ratou, noa ˈtu e e mea matau-aˈe-hia te faaipoiporaa i te hoê noa vahine. Aita te Atua i titau ia amaha te mau utuafare ua hau atu i te hoê noa vahine. Teie râ, ua faature etaeta o ˈna i tera peu.—Exodo 21:10, 11; Deuteronomi 21:15-17.

E nehenehe e itehia te faatiaraa i te faaipoiporaa e rave rahi hoa no te hoê taime poto noa eiaha noa i roto i ta Iesu i parau no nia i te ture aveia tumu o te faaipoiporaa a Iehova i roto atoa râ i ta te aposetolo Paulo i papai ma te faauruahia e te varua moˈa o te Atua. Ua parau oia e: “Ei vahine mau ta te tane, e ei tane mau hoi ta te vahine.” (Korinetia 1, 7:2) Ua faaurua-atoa-hia o Paulo no te papai e “ei vahine hoê” te mau tane atoa i faatoroahia ei tiaau aore ra ei tavini tauturu i roto i te amuiraa Kerisetiano e tia ˈi.—Timoteo 1, 3:2, 12; Tito 1:6.

No reira te faatiaraa o Iehova i te faaipoiporaa e rave rahi hoa i hope ai i te haamauraahia te amuiraa Kerisetiano fatata e 2 000 matahiti aˈenei. I te reira tau, ua hoˈi faahou te ture aveia o te faaipoiporaa mai i te haamataraa o te poieteraahia te tane e te vahine e te Atua: hoê tane, hoê vahine. O te ture aveia ïa i teie mahana i roto i te nunaa o te Atua na te ao nei.—Mareko 10:11, 12; Korinetia 1, 6:9, 10.