Ka Nyi i Lu Icighan Jijingi?
Mlumun u Bibilo i ne yô
Icighan jijingi ka tahav mbu Aôndo mbu eren tom, shin tahav mbu a eren tom a mi yô. (Mika 3:8; Luka 1:35) Aôndo ka a tindi jijingi na hanma ijiir i i gbe u una er tom a agee a na sha u kuren awashima na cii.—Pasalmi 104:30; 139:7.
Ka ishember i ken zwa Heberu i i yer ér ruʹach la, man i ken zwa Grika i i yer ér pneuʹma la, i gem ken Bibilo ér “jijingi” ye. Ajiir kpishi a i ter ishember ne cii, ka tahav mbu Aôndo a eren tom a mi la, shin icighan jijingi i lu ôron ye. (Genese 1:2) Nahan kpa, Bibilo shi ter ishember ne sha akaa agen kpaa:
Iôôn.—Habaku 2:19; Mpase 13:15.
Ahumbe.—Genese 8:1; Yohane 3:8.
Tahav mbu ka mbu na annyamev ve lu uma la.—Yobu 34:14, 15.
Gbenda u or nan henen kwagh la.—Numeri 14:24.
Aôndo kua mbatyomov.—1 Utor 22:21; Yohane 4:24.
Akaa a i ter sha heen ne cii, ka akaa a uumace ve nengen a mi ga, kpa i nengen a tom u a eren yô. Jijingi u Aôndo kpa “ngu er ahumbe nahan, mba nengen a na ga, shi ngu a iyol ga, kpa gema ngu a tahav kpishi.”—Takeda u i yer ér An Expository Dictionary of New Testament Words la, ka orgen, W. E. Vine a gber u ye.
Bibilo shi yila icighan jijingi ér “ave” shin “ahôaveegh” a Aôndo. (Pasalmi 8:3; 19:1; Luka 11:20; shi nenge Mateu 12:28.) Er or ka nan eren tomaveegh sha ave man ahôaveegh a nan nahan, kape Aôndo kpa yange er akaa a i ter shin heen ne sha jijingi na je la:
Sha man tar.—Pasalmi 33:6; Yesaia 66:1, 2.
Bibilo.—2 Peteru 1:20, 21.
Uivande mba ior mba Aôndo mba sha ayange a tsuaa mbara eren la kua gbashima u ve lu a mi sha tom u pasen kwagh la.—Luka 4:18; Aerenakaa 1:8; 1 Mbakorinte 12:4-11.
Aeren a dedoo a mba ungwan imo i Aôndo ve tesen sha ieren ve la.—Mbagalatia 5:22, 23.
Icighan jijingi ka Aôndo ga
Er Bibilo i yila jijingi u Aôndo ér “ave” shin “ahôaveegh” shin “iôôn” yô, tese wang je ér icighan jijingi ka Aôndo ga. (Ekesodu 15:8, 10) Ave a or u eren tomaveegh aa fatyô u eren kwagh a mhen u nan shin iyol i nan shio ga; kape icighan jijingi u Aôndo kpa a eren tom er Aôndo a soo la je la. (Luka 11:13) Bibilo shi tôô jijingi u Aôndo kar sha mngerem kua sha akaa agen, er jighjigh u nan man mfe nahan. Akaa a i kar icighan jijingi sha mi ne cii tese wang, er icighan jijingi a lu a uma ga yô. —Yesaia 44:3; Aerenakaa 6:5; 2 Mbakorinte 6:6.
Bibilo pase iti i Aôndo ér ka Yehova, kua iti i Wan na kpaa, ér Yesu Kristu; kpa icighan jijingi yô, ijiir i môm kpa i tese ér ngu a iti ga. (Ekesodu 6:3; Luka 1:31) Shighe u i lu wuan Orkristu u i yilan un ér Sefanu la, yange nenge a kwagh ugen sha, u i tese un sha ivande ken mpase u sha mnenge yô; yange nenge a Aôndo kua Yesu tseegh, nenge a icighan jighjigh ga. Bibilo kaa ér: “Kpa er iv a icighan jijingi yô, a kenger sha, a nenge a iengem i Aôndo man i Yesu, shi Yesu tile ken uwegh ku yanegh ku Aôndo.” (Aerenakaa 7:55) Icighan jijingi lu tahav mbu Aôndo mbu mbu lu eren tom ken Sefanu ve fatyô u nengen a mpase u sha mnenge la yô.
Akaa a mimi ga a ior ve ôron sha kwagh u icighan jijingi yô
Kwagh u mimi ga: “Icighan Jijingi” ka Aôndo shi ngu ken Aôndo Utar ken Môm, er i ôr ken Mateu 28:19, 20 nahan.
Kwagh u mimi: I ter ishember i “Ter man Wan man Icighan” la ken Mateu 28:19, 20. Mbagenev ka ve kaa ér ishember la tese ér Aôndo mba Utar ken Môm. Kpa ôr ase avur a Bibilo shon iyol you nenge. U nenge a ma kwagh ken avur shon u a tese ér Ter man Wan man icighan jijingi cii mba kwaghmôm sha u lun a mhii shin ikighir gaa? Shin kwagh ngu u a tese ér tahav vev mbu kwaghmôm, shi ian i ve lu sha mi la ngi kwaghmôm, shi kwaghfan ve kpa ngu kwaghmôm yôô? Ei, kwagh môm tese nahan ga. Kape sha ajiir agen a i ter ishember ne ken Bibilo la kpa i lu vough je la.
Kwagh u mimi ga: Bibilo ôr kwagh u icighan jijingi inja er ka Aôndo nahan, u tesen je ér icighan jijingi ka Aôndo.
Kwagh u mimi: Bibilo ôr kwagh u icighan jijingi ajiir agen inja er ka Aôndo nahan. Ikyav i tesen yô, Yesu yange ôr kwagh u icighan jijingi ér ka “orwasen” (pa·raʹkle·tos ken zwa Grika) u una va tese ikyav shi una tese kwagh u a er, shi una ôr kwagh, shi una ungwa, shi una pase, shi una na icivir, shi una ngohol kwagh yô. (Yohane 16:7-15) Kpa u ngu wer Bibilo ôr nahan yô tese ér icighan jijingi ka Aôndo ga. Bibilo shi ôr kwagh u akaa agen kpaa inja er nga a uma yô, er kwaghfan man ku man isholibo nahan. Ikyav i tesen yô, i kaa ér kwaghfan ngu “yôôn kwagh,” shi i ôr kwagh u isholibo inja er i meen or shi i woo or shi i tômon kwagh yô, shi i ôr kwagh u ku inja er ka tor nahan.—Anzaakaa 1:20; Mbaroma 5:17, 21; 7:8, 11.
Kwagh u mimi ga: Mbaapostoli mba Yesu kua mbahenen nav mbagenev sha ayange a ve la kpa yange ve na jighjigh ér icighan jijingi ka Aôndo.
Kwagh u mimi: Bibilo ôr kwagh la ga, shi ityakeda i sha kwagh u yiase kpa ôr kwagh nahan ga. Takeda ugen (Encyclopædia Britannica) kaa ér: “Lu shighe u mbaaduav zua mkohol u i yer ér Council of Constantinople ken inyom i 381 la yange ve za due a ityesen ér Icighan kpa ngu Aôndo ye.” Mbaapostoli yange ve kpe bee anyom kar hemba 250 cii man i er mkohol ne ye.