Alu i mataupu o loo iai

Ua Lotomalilie e Ofo Atu i Latou Lava—I Alapania ma Kosovo

Ua Lotomalilie e Ofo Atu i Latou Lava—I Alapania ma Kosovo

 “Ou te leʻi mafaufauina o le a tele mea e mafai ona ou faia mo Ieova.” O faalogona na o Gwen, na sau mai Egelani e auauna i le mea o loo tele ai le manaʻoga i Alapania. a

 O Gwen o se tasi o le toʻatele o Molimau ua siitia atu i Alapania e fesoasoani e aoaoina “mea ua manaʻomia mai i atunuu uma.” (Hakai 2:7) O le ā ua uunaʻia ai nei tagata talaʻi? O ā ni fetuunaʻiga na manaʻomia ona latou faia ina ia siitia atu ai? O ā foʻi ni mea e olioli ai ua fesoasoani iā i latou e tumau ai e ui i luʻi?

Eseese Tulaga ae Tasi le Faanaunauga

 E tutusa le faanaunauga i tagata talaʻi uma ua siitia atu i Alapania. E latou te alolofa iā Ieova ma mananaʻo e fesoasoani i isi e maua se faiā ma ia.

 A o leʻi siitia atu, na latou faia ni suiga ina ia faalautele atu ai la latou faiva. Na fesoasoani lenā e feagai ai ma luʻi a o auauna i se isi atunuu. Na taʻua e Gwen: “Muamua, na ou auai i le vaega e tautatala i le gagana Alapania i loʻu vaipanoa. Na ou auai foʻi i se tauaofiaga na faia i Alapania. Mulimuli ane, na ou toe foʻi i inā e aʻoaʻoina atili le gagana.”

Gwen

 Ina ua 23 tausaga o Manuela, na siitia atu o ia i se isi vaipanoa o Italia, e fesoasoani ai i se faapotopotoga laʻitiiti. Na ia faapea mai: “Na ou auauna i inā mo le fā tausaga. Na ou iloa mulimuli ane e telē le manaʻoga o loo iai i Alapania. O lea na ou faia ai fuafuaga ou te paeonia i inā mo ni nai masina.”

Manuela (Ogatotonu)

 E na o le fitu tausaga o Federica ina ua ia faalogo i se lipoti mai i Alapania i le tauaofiaga. Na faapea mai o ia: “Na taʻua e le uso na faia le lipoti, na amataina e tagata talaʻi i Alapania le tele o suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma e toʻatele tagata fiafia ua auai i sauniga. Na ou fai atu loa i oʻu mātua, ou te fia alu i Alapania. Na faateʻia i laʻua, ae na faapea mai loʻu tamā, ʻTatalo iā Ieova e faatatau i lou faanaunauga, ma afai o lona finagalo lenā o le a ia tali mai.’ I ni nai masina mulimuli ane, na valaaulia le matou aiga e auauna i Alapania!” Ua faaipoipo nei Federica iā Orges, ma o loo la auauna o ni auauna faataimi atoa i Alapania.

Orges ma Federica

 Ina ua litaea Gianpiero, na la siitia atu ma lana avā o Gloria i Alapania. Na ia taʻua: “Na ma tausia aʻe la ma fanau i Italia. Na siitia atu le isi toʻatolu i le mea e telē ai le manaʻoga. Na pāʻia o ma loto i se mataupu o le Olomatamata na faamatuaina ʻPe Mafai Ona E Sau i Maketonia?’ Na ma fuafua loa e faaaogā laʻu penisione e ma te auauna ai i Alapania.”

Gianpiero ma Gloria

Na Latou Faia Fuafuaga Lelei

 O i latou e siitia atu i le mea e telē ai le manaʻoga, e manaʻomia ona faia fuafuaga lelei ma fetuutuunaʻi. (Luka 14:28) E manaʻomia foʻi ona lava le latou seleni e ola ai. A o iai Gwen i Egelani, na nonofo faatasi o ia ma lona uso matua ina ia sefe ai lana tupe. Na taʻua foʻi e Sophia ma Christopher mai i Egelani: “Na faatau atu le ma taavale ma nisi o ma meafale. Na ma faamoemoe e ma te nonofo i Alapania a itiiti mai, mo se tausaga.” O se mea e fiafia ai, ona sa sili atu ma le tausaga le umi na mafai ai ona la nonofo i Alapania.

Christopher ma Sophia

 O isi tagata talaʻi, e nonofo i Alapania mo ni nai masina, toe foʻi i o latou atunuu e faigaluega ai ma sefe nisi tupe, ona toe ō lea i Alapania. O le mea lenā na faia e Eliseo ma Miriam. Na faamatala e Eliseo: “O Miriam e sau mai i se nofoaga i Italia e tele ai turisi, ma e faigofie ona maua ai ni galuega e lē tumau. E masani ona ma ō i lenā nofoaga ma faigaluega ai mo le tolu masina i le tau māfanafana, ona ma ō lea i Alapania ma le tupe na ma maua, ma nonofo ai mo le isi iva masina. Na ma faia faapea mo le lima tausaga.”

Miriam ma Eliseo

Manumalo Mai i Luʻi

 Pe a siitia atu tagata talaʻi, e manaʻomia ona latou faamasani i tulaga fou. Peitaʻi e fesoasoani fautuaga ma faaaʻoaʻoga a Molimau i na vaipanoa, e latou te manumalo ai mai i luʻi. Na faapea mai Sophia lea na taʻua muamua: “I le tau mālūlū, e sili atu ona mālūlū fale i Alapania i lo o le mea na ou masani ai. O lea, na ou mātauina ofu na oofu ai tuafāfine i Alapania, ma na ou faataʻitaʻi i ai.” Na siitia atu Grzegorz ma lana avā o Sona mai i Polani, i le aai matagofie o Prizren i Kosovo. b Na faapea mai Grzegorz: “E ese le lotomaulalo, agalelei ma onosaʻi o tagata talaʻi i inei! O loo latou fesoasoani iā i maʻua e lē gata i le aʻoaʻoina o le gagana, faapea le tele o isi mea. O se faataʻitaʻiga, na latou faasino iā i maʻua faleoloa e taugofie ai oloa, ma faamatala mai le auala e fai ai faatau i le maketi.”

Tele Māfuaaga e Olioli Ai

 E maua e i latou e siitia i se isi atunuu faauōga māfana ma Molimau ma faamasani iā i latou. Ua faamatala mai e Sona e faapea: “Ua ou vaai i le auala ua suia e le alofa o Ieova olaga o tagata. I le faapotopotoga, e ma te iloa ai auala e mafai ona ma fesoasoani ai. E matou te auauna faatasi ma uso ma tuafāfine o ē ua avea ma uō.” (Mareko 10:29, 30) Ua faapea mai Gloria: “Ua ou iloa le tele o tuafāfine na feagai ma sauāga mai i tagata na teena Molimau. E matuā pāʻia loʻu loto i le vaai atu i lo latou alofa mo Ieova.”

Grzegorz ma Sona

 E maua foʻi e i latou e siitia atu ni lesona tāua atonu e latou te ono lē aʻoaʻoina i o latou lava atunuu. O se faataʻitaʻiga, e latou te iloa ai o le faia o se mea ina ia faalautele ai le auaunaga iā Ieova e ui lava ina faigatā, e maua ai le fiafia. Ua faapea mai Stefano: “I le atunuu ou te sau ai, na tele ina ou talaʻi e ala i se masini e talanoa ai, e faaaogā ai taulimaga pupuu. A o tagata Alapania, e fiafia e talanoa mo se taimi umi, aemaise lava pe a talanoa ma inu se kofe. Ona o aʻu o se tagata matamuli, i le taimi muamua ou te leʻi iloa le tala e fai. Peitaʻi, a o faagasolo taimi, na ou aʻoaʻoina le auala e faaalia ai le naunau i tagata, ma ua ou fiafia e talanoa i le taimi nei. Ua sili atu ona ou fiafia i laʻu faiva i le taimi nei.”

Alida ma Stefano

 Na siitia atu Leah ma lana tane o William i Alapania, mai i Iunaite Setete. Na ia taʻua: “O le auauna i inei ua ma aʻoaʻoina ai ni auala fou e ola ma mafaufau ai. E tele mea ua ma aʻoaʻoina e faatatau i le talimālō, faaaloalo ma faigāuō! Ua ma aʻoaʻoina foʻi auala fou e talaʻi ai, e fefulifulisaʻi ai i le Tusi Paia ma faailoa atu ai o ma manatu.” Ua faapea mai William: “O le tele o tagata e asiasi i Alapania e latou te fiafia tele i ona matafaga matagofie. Ou te fiafia e aʻe i vaega maugā o Alapania. Ae o le mea e sili ona fiafia ai i Alapania, o ona tagata! O le tele o nuu i la matou oganuu, e faatoʻā oo iai le talaʻiga pe a faia ni tauiviga faapitoa. Pe a matou ō i inā, e iai taimi e matou te faaalu ai le aso atoa e talanoa ai i na o ni nai aiga.”

William ma Leah

 O le mea e sili ona fiafia ai i latou nei ua siitia atu, o le vaai atu i le auala ua tali lelei ai tagata i le upu moni. (1 Tesalonia 2:19, 20) O se faataʻitaʻiga, ua faapea mai Laura, o lē na siitia atu i Alapania o se talavou nofofua: “Na ou auauna mo se taimi i Fier. I totonu o le lua ma le ʻafa tausaga, e toʻa 120 tagata fou na agavaa e talaʻi atu i isi! O le toʻa 16 o i latou na, na ou faia latou suʻesuʻega!” Ua faamatala mai foʻi e se isi tuafafine e igoa iā Sandra: “Na ou molimau atu i se fafine na faigaluega i le maketi. Na avea o ia ma tuafafine ma toe foʻi i lona nuu. O le taimi mulimuli na ma talanoa ai, e 15 suʻesuʻega faale-Tusi Paia ua ia amataina!”

Laura

Sandra

Faamanuia e Ieova a latou taumafaiga

 O nisi o tagata talaʻi na siitia atu i Alapania i se taimi ua leva, o loo iai pea i inā ma o loo olioli tele i la latou faiva. E iai taimi e latou te maofa ai pe a fua mai se fatu na latou totōina i se taimi ua leva. (Faataoto 11:6) Ua faapea mai Christopher lea na taʻua muamua: “Na ma fetaui ma se tamāloa na ma suʻesuʻeina le Tusi Paia ina ua faatoʻā ou sau i Alapania. Na pāʻia loʻu loto ina ua ia toe faamatalaina auʻiliʻili mai ma talanoaga muamua e faatatau i le Tusi Paia. O le taimi nei, ua avea i laʻua ma lana avā o ni auauna papatiso a Ieova.” Ua faamatala mai foʻi e Federica lea na taʻua muamua: “I se tasi faapotopotoga, na sau se tuafafine ma fesili mai po ou te manatua o ia. Na ia faapea mai na ou talaʻi iā te ia i le iva tausaga ua mavae. Ina ua ou siitia atu i se isi vaipanoa mulimuli ane, na amata ai ona ia suʻesuʻeina le Tusi Paia ma iʻu lava ina papatiso. Na masani ona ou manatu, o tausaga muamua na ma iai i Alapania, e lē tele ni iʻuga lelei na maua mai ai. Peitaʻi, e sesē lenā manatu!”

 Ua olioli uso ma tuafāfine na siitia atu i Alapania po o Kosovo i le vaai atu ua faamanuia e Ieova a latou taumafaiga ma avatu iā i latou se olaga faamalieina. Ina ua mavae le tele o tausaga o nofo Eliseo i Alapania, ua ia faapea mai: “E faigofie ona faavaleaina i tatou e mafaufau e mafai ona tatou maua le fiafia pe a faalagolago i mea ua ofoina mai e le lalolagi. Ae e sesē lenā manatu. E tatou te maua le fiafia ma le faamalieina ona o mataupu silisili a Ieova. Ua avea laʻu auaunaga i inei ma faamaoniga o lenā manatu. Ou te lagona ai le aogā ma e talisapaia aʻu e isi. O loo iai ni aʻu uō moni e tutusa o matou sini.” E faapena foʻi manatu o Sandra o lē na faapea mai: “Ina ua ou siitia i le mea o loo telē ai le manaʻoga, na ou lagona ai ua aumaia e Ieova se avanoa e faataunuu ai loʻu sini ua leva ona iai, o le avea lea ma misionare. Ou te leʻi lagona le salamō ona o loʻu siitia mai i Alapania. Ua sili atu ona ou fiafia i le taimi lenei.”

a E mafai ona e aʻoaʻo atili e faatatau i le tala faasolopito o le talaʻiga i Alapania i le 2010 Yearbook of Jehovah’s Witnesses.

b E tū Kosovo i le itu i mātū i sasaʻe o Alapania. O le toʻatele i lenei vaipanoa e tautatala i le gagana Alapania. Na lotomalilie Molimau mai i Alapania, nai atunuu i Europa ma le Iunaite Setete, e fesoasoani e faasoa atu le tala lelei i tagata o loo nonofo i Kosovo e tautatala i le gagana Alapania. E oo ane i le 2020, e toʻa 256 tagata talaʻi o loo auauna i faapotopotoga e valu, vaega e tolu, ma vaega tau amata e lua.