Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Na Latou Naunau i le Afioga a le Atua

Na Latou Naunau i le Afioga a le Atua

Na Latou Naunau i le Afioga a le Atua

O FEʻAU e tāua, ua masani ona tele gagana e faaliliuina i ai, ina ia malamalama ai le toʻatele o tagata. O loo iai se feʻau tāua i le Tusi Paia, le Afioga a le Atua. E ui na tusia anamuā, ae na “tusia e faatonu ai i tatou” ina ia faamāfanafanaina ma tatou maua ai le faamoemoe mo le lumanaʻi.—Roma 15:4.

O lea la, ona o loo i le Tusi Paia le feʻau e sili ona tāua, ua talafeagai ai ona faaliliuina i le tele o gagana. I le gasologa mai o tausaga, sa matuā tauivi lava tagata ina ia faaliliuina le Tusi Paia e ui i maʻi tugā ma faasāsāga a malo, pe faamataʻuina foʻi i latou. Aiseā? Ona o lo latou naunau i le Afioga a le Atua. O le a otooto atu i lenei mataupu, le talafaasolopito mataʻina o taumafaiga a tagata ina ia faaliliuina le Tusi Paia.

‘E Sili Atu Ona Malamalama Tagata Peretania i le Tulafono a Keriso i le Faa-Peretania’

E tusa o le 1330 na fanau ai Ioane Uikilifi, i le vaitaimi a o faaaogāina le gagana Latina e fai ai sauniga faalelotu i Egelani. Ae o le gagana sa faaaogā e tagata lautele o le faa-Peretania. Sa faaaogā foʻi e talanoa ai ma isi ma tatalo ai i le Atua.

Na lelei le faa-Latina a Uikilifi, ma o ia foʻi o se patele Katoliko. Ae o lona taofi, e lē tatau ona aʻoaʻoina le Tusi Paia i le faa-Latina ona e faaesea ai ē e maualuluga mai i tagata lautele. Na ia tusi e faapea: “E ao ona aʻoaʻoina le poto i le tulafono a le Atua i le gagana e sili ona faigofie ona malamalama ai, auā o le afioga a le Atua lea o loo aʻoaʻoina.” O lea na faamaopoopo ai e Uikilifi ma lana vaega nisi e faaliliuina le Tusi Paia i le faa-Peretania, ma e 20 tausaga na faia ai lea galuega.

E leʻi manaʻo le lotu Katoliko e fai se faaliliuga fou. Ua taʻua i le tusi e uiga i le Vatikana, The Mysteries of the Vatican, le māfuaaga o le tetee o le lotu, ona: “Na mafai ai e tagata lotu ona iloa ma faatusatusa le faigofie o aʻoaʻoga ma galuega a uluaʻi Kerisiano, ma mea o loo fai e le lotu Katoliko i o latou taimi . . . O le taimi muamua lea na manino lelei ai i le telē o le eseesega o aʻoaʻoga a Lē na faavaeina le faa-Kerisiano, ma lē na tofia o ia lava e avea ma pule, [le pope].”

E lima poloaʻiga na faia e le pope o Kelekolio XI faasaga iā Uikilifi, ae e leʻi mafai ona taofia ai o ia. Na tali atu o ia: “E sili atu ona malamalama tagata Peretania i le tulafono a Keriso i le faa-Peretania. Na faalogo Mose i le tulafono a le Atua i lana lava gagana, ma e faapena foʻi aposetolo a Keriso.” E tusa o le 1382 na tatala ai le faaliliuga muamua o le Tusi Paia i le faa-Peretania e le vaega a Uikilifi, ae e leʻi umi ae maliu loa o ia. Pe tusa o le sefulu tausaga mulimuli ane ai, na tatalaina ai se faaliliuga ua toe teuteuina ma faafaigofie, na faia e se alii na galulue faatasi ma Uikilifi.

O manusikulipi uma na kopi lima, ona sa leʻi iai ni masini lomitusi, ma e oo i le sefulu masina o faia lea galuega ma le faaeteete! O le popole tele o le lotu ina neʻi salalau atu le Tusi Paia i le lautele, na ala ai ona folafola e le epikopō le faateʻa o so o se isi e faitau ai. Na silia ma le 40 tausaga talu ona maliu Uikilifi ae faatonuina e le pope le toe eli mai o lona tino, ma susunu ona ponaivi ma lafo le lefulefu i le vai. E ui i lea, o ē na fia iloa le upu moni, sa latou saʻilia pea se Tusi Paia na faaliliuina e Uikilifi. Na faapea mai le polofesa o William M. Blackburn: “Na lomia le tele o kopi o le Tusi Paia na faaliliuina e Uikilifi ma faasalalau atu, ma na foaʻi foʻi e isi tupulaga i tupulaga fai mai.”

O se Tusi Paia mo Tagata Lautele

Na amata ona galo atu le faa-Peretania lea na faaaogā e Uikilifi i lana faaliliuga a o leʻi atoa se 200 tausaga. O se faifeʻau tauleʻaleʻa sa nofo e lata i Bristol, sa lē fiafia o ia ona e lē toʻatele nisi na malamalama i le Tusi Paia. Na faalogo le faifeʻau lea o Viliamu Tiniteli, o fai se tala a se tagata aʻoaʻoina e faapea, e sili ai pe a iloa e tagata le tulafono a le pope i lo le tulafono a le Atua. Ae na tali atu Tiniteli, afai e finagalo i ai le Atua, i se taimi lata mai, o le a ia taumafai ia sili atu le malamalama o tagata lautele i le Tusi Paia na i lo le tagata aʻoaʻoina.

Na faaaogā e Uikilifi le Vulgate faa-Latina e faaliliu mai ai, ma na ia kopi lima le Tusi Paia atoa. I le 1524, sa faaliliu saʻo mai le faaliliuga a Tiniteli mai i uluaʻi gagana o le Eperu ma le Eleni, ina ua tuua e ia Egelani mo Siamani, ona ia totogi lea o se fale lomitusi i Cologne e lomia ai kopi. E leʻi umi ae logo tala fili o Tiniteli i lana faaliliuga, ma sa latou tauanau le Senate o Cologne ia aveese uma na kopi.

Na sola Tiniteli i le aai o Worms i Siamani ma faaauau ai lana galuega. E leʻi umi ae laʻu faananā ana faaliliuga o le Tusi Paia Eleni i le faa-Peretania, i vaa e ave i Egelani. E leʻi atoa le ono masina ae taulia le tele o kopi ma sa fai se fonotaga faatopetope a epikopō ma poloaʻia ai e susunu uma Tusi Paia.

I taumafaiga ina ia taofia ai le faitauina o le Tusi Paia ona e faapea e tetee Tiniteli i le lotu, sa faatonuina ai e le epikopō o Lonetona se alii tāua, o Thomas More, ia faia tusitusiga e faaleaga ai Tiniteli. Na sili ona lē fiafia More iā Tiniteli ona o le faaaogā o le upu “faapotopotoga” e sui ai le “lotu,” ma le upu “tagata matua” po o le “toeaina” e sui ai le “patele.” O na faaupuga na fesiligia ai le paoa o le pope ma le eseesega o patele ma le ʻaulotu. Na faitioina foʻi e Thomas More le faaliliuina e Tiniteli o le upu Eleni o le a·gaʹpe i le “alofa,” ae lē o le “foaʻi.” E tusa ai o le tusi If God Spare My Life, “O se manatu lea na luʻia ai le Lotu ona ua fesiligia ai foaʻi tautupe tetelē, ma tupe e totogi ai patele ia faia tatalo e faasaʻoloto ai tagata ua maliliu mai pulekatolio, faapea tatalo mo tagata lotu ina ia maua le avanoa i le lagi.”

Na uunaʻia e Thomas More le susunuina o “tagata e tetee i le lotu,” ma o le pogai lea o le puʻea o Tiniteli iā Oketopa ma titina, ona susunu lea o lona tino. Ae mulimuli ane, ina ua lē fiafia le tupu iā Thomas More, na oo ina vavae ese lona ulu. Peitaʻi ane, na faaeaina More lea ua maliu e le lotu Katoliko i le 1935 e fai ma tagata paia, ma i le 2000, na faaeaina ai o ia e le pope o Ioane Paulo II e avea ma sagato faatamā o le ʻau fai polotiki.

E leai se faaeaga na ave iā Tiniteli. Peitaʻi ane, a o leʻi maliu o ia, na tuufaatasia e lana uō o Miles Coverdale faaliliuga a Tiniteli i se Tusi Paia e tasi, ma o le faaliliuga faa-Peretania muamua lea na faia mai i uluaʻi gagana! Ua mafai nei e tagata lautele ona faitau i le Afioga a le Atua. Ae ā isi gagana e ese mai i le faa-Peretania?

‘Na Foliga Mai e Lē Mafai’

O le faanaunauga o le misionare Peretania o Robert Morrison, ia lomia le Tusi Paia atoa i le faa-Saina, ma e ui ina mumusu lona aiga ma ana uō, ae na malaga atu o ia i Saina i le 1807. E leʻi faigofie lana galuega faaliliu. “Na foliga mai o se mea e lē mafai ona fai,” o le tala lenā a Charles Grant, o se faatonu o le East India Company i lenā taimi.

Ina ua taunuu Morrison i Saina, na ia iloa ai, e sala oti se tagata Saina e aʻoina le latou gagana i tagata ese. O lea la, sa nofo fale Morrison, ina ia puipuia ai o ia faapea ma i latou na malilie e aʻoaʻoina o ia i le faa-Saina. Na taʻua i se faamaumauga e faapea, “na mavae le lua tausaga o suʻesuʻe Morrison, ma na poto o ia e tautala ma faitau ma tusitusi i le gagana a Saina e taʻu o le Mandarin, faapea ma isi gagana e taitutusa.” Ae o le taimi foʻi lea na poloaʻia ai e le emeperoa Saina le sala oti o sē e lomia tusi faa-Kerisiano. E ui i lea, na māeʻa ona faaliliuina le Tusi Paia atoa e Morrison i le faa-Saina iā Novema 25, 1819.

E oo ane i le 1836, e tusa ma le 2,000 Tusi Paia atoa ua uma ona lolomia, faapea ma kopi e 10,000 o le Tusitusiga Paia Eleni, ma kopi e 31,000 o tusi eseese o le Tusi Paia i le faa-Saina. O se mea sa ‘foliga mai e lē mafai ona fai,’ a ua mafai ona o le naunau i le Afioga a le Atua.

O se Tusi Paia i le Aluga

E lua vaiaso talu ona faaipoipo le misionare Amerika o Adoniram Judson ma lana avā o Ann iā Fepuari 1812, ae faimalaga loa i se malaga umi, ma iʻu ina faamautū i Burma i le 1813. * Na amata loa ona la aʻoina le gagana Burma, o se isi nei o gagana e sili ona faigatā i le lalolagi. Ina ua mavae ni nai tausaga o aʻo le gagana, na tusi Judson e faapea: “Ua ma aʻoina le gagana a tagata e nonofo i le isi pito o le lalolagi, ma e ese lava o latou manatu mai o ma manatu . . . E leai se ma lomifefiloi po o se isi e faamatalaina mai le uiga o se upu.”

E leʻi solomuli Judson ona o le faigatā o le gagana. Iā Iuni 1823, na māeʻa ai ona ia faaliliuina le Tusi Paia Kerisiano Eleni i le faa-Burma. Na pa le taua i Burma mulimuli ane. Sa masalomia Judson e faapea o se sipai, ma na loka o ia i le falepuipui. Na saisai o ia i se pou umī i filifili uʻamea e tolu ina ia lē mafai ai ona toe gaoioi. Na taʻua i le tusi a Francis Wayland e uiga i le olaga o Judson i le 1853: “Ina ua mafai ona feiloaʻi Judson ma lona toʻalua ma talanoa faa-Peretania, o le mea muamua lava na fesili ai Judson, o le manusikulipi o le faaliliuga o le Feagaiga Fou.” Na popole Ann ina neʻi susū ma taetaepalaloa le manusikulipi i le mea sa tanu ai i lalo o le fale. O lea na ia tuu ai le manusikulipi i totonu o se aluga ma suʻi faamau ma avatu i lona toʻalua i le falepuipui. E ui ina faigatā tulaga i lea taimi, ae na sao lava le manusikulipi.

Na magalo Judson ina ua mavae le tele o masina i le falepuipui. Ae e leʻi umi sona fiafia. Ona i se taimi mulimuli ane o lenā tausaga, na oso ai le fiva o Ann ma maliu ai ina ua mavae ni nai vaiaso o maʻi. I le ono masina mulimuli ane na maliu ai foʻi ma Maria le afafine o Judson, ae e leʻi atoa lona lua tausaga, ona o se maʻi na lē mafai ona togafitia. E ui ina faanoanoa tele Judson ae sa faaauau pea lana galuega. Na māeʻa ona ia faaliliuina le Tusi Paia atoa i le 1835.

Pe E te Naunau i le Afioga a le Atua?

O le naunau o nei tagata faaliliu i le Afioga a le Atua e lē o se mea fou. I Isaraelu anamua, na pese le faisalamo iā Ieova le Atua e faapea: “Ua tele lava loʻu naunau i lau tulafono; ou te mafaufau i ai i le aso atoa.” (Salamo 119:97) O le Tusi Paia, e lē na o se tusitusiga e mataʻina le manaia. Ae o loo iai foʻi se feʻau tāua. Po o e naunau i le Afioga a le Atua e ala i lou faitauina e lē aunoa? Ia e mautinoa afai e te naunau i ai ma taumafai e faatino mea ua e aʻoaʻoina ai, o le a e ‘fiafia ona o le faia o lea galuega.’—Iakopo 1:25.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 22 Ua taʻu nei le nuu o Burma, ma le gagana a Burma o Myanmar.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 8]

“E sili atu ona malamalama tagata Peretania i le tulafono a Keriso i le faa-Peretania.”—IOANE UIKILIFI

[Ata i le itulau 8]

Uikilifi: Mai le tusi, The History of Protestantism (Vol. I); Tusi Paia: Courtesy of the American Bible Society Library, New York

[Ē Ana le Ata]

Tiniteli: Mai le tusi, The Evolution of the English Bible

[Ata i le itulau 9]

Viliamu Tiniteli ma se itulau o le Tusi Paia a Tiniteli

[Ata i le itulau 10]

Robert Morrison ma le Tusi Paia na ia faaliliuina i le gagana Saina

[Ē Ana le Ata]

In the custody of the Asian Division of the Library of Congress

Robert Morrison, engraved by W. Holl, from The National Portrait Gallery Volume IV, published c.1820 (litho), Chinnery, George (1774-1852) (after)/Private Collection/Ken Welsh/The Bridgeman Art Library International

[Ata i le itulau 11]

Adoniram Judson ma le Tusi Paia Burma na ia faaliliuina

[Ē Ana le Ata]

Judson: Engraving by John C. Buttre/Dictionary of American Portraits/Dover