Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Lotu ma le Malo i Byzantium

Le Lotu ma le Malo i Byzantium

Le Lotu ma le Malo i Byzantium

NA MATUĀ faamanino mai e lē na amataina le Faa-Kerisiano ia le eseesega tele na tatau ona iai i le va o ona soo ma tagata o le lalolagi ua vavae ese mai le Atua. Na fetalai Iesu i ona soo: “Afai a ni tagata o le lalolagi outou, po ua alofa mai le lalolagi i ona tagata; a e lē ni o le lalolagi outou, a ua ou filifilia outou nai le lalolagi, o le mea lea e ʻinoʻino ai le lalolagi ia te outou.” (Ioane 15:19) Na faailoa atu e Iesu iā Pilato, o se sui o pulega faapolotiki i ona aso, e faapea: “E le mai le lalolagi nei loʻu malo.”—Ioane 18:36.

Ina ia faataunuu lo latou tiute tauave o le talaʻi “e oo lava i le tuluʻiga o le lalolagi,” na tatau ai i Kerisiano ona ʻalofia le faalavelavea i mataupufai a le lalolagi. (Galuega 1:8) I le pei lava o Iesu, na lē aafia ai uluaʻi Kerisiano i faiga faapolotiki. (Ioane 6:15) Na mātauina le lē umiaina e Kerisiano faamaoni o ni tofiga faalemalo po o ni tulaga pule. Ae na suia lenei tulaga mulimuli ane ai.

“Tagata o le Lalolagi”

I se vaitaimi ina ua mavae le maliu o le aposetolo mulimuli, na naunau ai taʻitaʻi lotu e amata ona suia o latou manatu e faatatau iā i latou lava ma le lalolagi. Na amata ona latou faaata i o latou mafaufau se “malo” e lē gata sa iai i le lalolagi, ae sa avea foʻi ma se vaega o le lalolagi. O se iloiloga i le auala na milo faatasi ai lotu ma faiga faapolotiki i le Emepaea o Byzantium—le Emepaea o Roma i Sasaʻe, ma lona laumua i Byzantium (o Istanbul i ona pō nei)—e mautinoa le maua ai o se malamalamaga.

I se sosaiete e masani ona faia ai se vaega tele a lotu, na umia ai e le Lotu Byzantium, ma lona faauluuluga i Byzantium se vaega tele o le pule. Na mātauina e le tusitala o talafaasolopito o le lotu o Panayotis Christou e faapea: “Na vaai tagata o Byzantium i lo latou emepaea faalelalolagi o se faatusa o le Malo o le Atua.” Peitaʻi, sa lē o le vaaiga lenā sa masani ona iai i le pulega a le emepaea. O le iʻuga, na oo ai ina iai taimi sa feteenaʻi ai le Lotu ma le Malo. Ua faapea mai le Oxford Dictionary of Byzantium: “Sa faaalia e epikopo o Constantinople [po o Byzantium] le tele o uiga eseese, e aofia ai le lologofie atu ma le palaaai i se taʻitaʻi malosi . . . , felagolagomaʻi lelei ma le emeperoa . . . , po o le tetee foʻi ma le malosi i le finagalo o le emeperoa.”

Na avea le faatamā o Constantinople, le taiulu o le Lotu i Sasaʻe, ma taʻitaʻi taualoa. O ia na faapaleina le emeperoa, ma o lea na faatalitalia ai le emeperoa na te puipuia ma le faamaoni le lotu Othordox. Sa matuā tamaoaiga foʻi le faatamā, ona sa na ia puleaina le anoanoaʻi o alāʻoa a le lotu. O lona malosiaga na tele ina auala mai i lona puleaina o le tele o monike, faapea foʻi ma lana taaʻiga malosi i le ʻaulotu.

Sa masani ona iai le faatamā i se tulaga e faatautee atu ai i le emeperoa. Sa mafai ona ia taufaamataʻu atu i le tau aveesea o le tulaga o se emeperoa—i le faia faamalosi atu o sona finagalo ae taʻu ai le suafa o le Atua—po o le saʻilia foʻi o isi auala e mafai ai ona tuuesea ai se emeperoa.

E ala i le fai ifo malie o pulega i nuu i tua, na tele ina avea ai epikopo ma tagata na sili ona malosi la latou pule i totonu o o latou taulaga, e pei o kovana o itumalo, ia na latou fesoasoani ina ia filifilia. E iloiloina foʻi e epikopo mea tau i faamasinoga ma mataupu faalemalo i taimi uma lava e aafia ai le lotu—tusa lava foʻi pe lē aafia ai i nisi o taimi. O se itu na sili ona saosaolaumea i ai, ona e faitau sefulu afe le toʻatele o patele ma monike na i lalo o le vaavaaiga a se epikopo o se nuu.

Faiga Faapolotiki ma le Faasimona

E pei ona faaalia i luga, na oo ina matuā palu faatasi tofiga faafaifeʻau ma faiga faapolotiki. E lē gata i lenā, na faaaluina ai se aofaʻiga tele o tupe i taʻitaʻi lotu ma meafai faalelotu. Sa ola taʻitaʻi lotu mautofiga maualuluga i ni olaga taugatā. Na mou ese atu le tulaga mativa ma le mamalu o faifeʻau ina ua maua e le lotu le pule ma le tamaoaiga. O nisi o patele ma epikopo sa latou totogia ni tupe ina ia tofia ai i latou mo na tofiga. Na taatele faiga faasimona e oo atu lava i le ʻaumautofiga maualuluga o le pulega. O taʻitaʻi lotu na lagolagoina e tagata mauoloa sa tauvā mo ni tofiga faalelotu i luma o le emeperoa.

Sa faia foʻi faiga faatogafalea e taaʻina ai taʻitaʻi lotu maualuluga. Ina ua fasiotia Romanus III le tane a Zoe le Emeperoa tamaʻitaʻi e tusa ai ma lana fuafuaga (pe tusa ma le 978-1050 T.A.) ma manaʻo ai e faaipoipo atu i lē na alofa i ai o le Emeperoa o Michael IV, sa vave lava ona ia aamia le faatamā o Alexius i le maota. O i inā na iloa ai e le faatamā le maliu o Romanus ma le tulaga o loo faatalitalia o ia e faia e tusa ai o le faafaaipoipoina o le vaega lea. Sa leʻi avea le faamanatuina i lenā afiafi e le lotu o le Aso Faraile a o lumanaʻi le Aso Maliu ma tulaga na māmā ai iā Alexius i lenā mea. Peitaʻi, na ia taliaina ni meaalofa se tele na foaʻi atu e le emeperoa tamaʻitaʻi ma ia faataunuuina ai lona manaʻo.

Lologofie i le Emeperoa

I taimi o le talafaasolopito o le Emepaea o Byzantium, na faaaogāina ai e le emeperoa lana pule e tofia ai se faatamā o Constantinople. I lenā taimi, sa lē mafai ai ona avea pe umi foʻi ona iai se tasi i le tofi o le faatamā pe a lē tusa ai ma le finagalo o le emeperoa.

Na iloa ai e Andronicus II (1260-1332) le manaʻomia ona suia faaiva taimi le faatamā. O le tele lava o tulaga, o le fuafua lea ina ia mafai ona faanofo i le tofi o le faatamā, se sui e lologofie. E tusa ai o le tusi The Byzantines, o se tasi o faatamā na oo lava ina ia tusia atu se folafolaga i le emeperoa e “faia so o se mea lava e manaʻo i ai, tusa lava pe faasā i le tulafono, ma o le a lē faia se mea e lē fiafia i ai.” Na taumafai faalua ia emeperoa e faamalosi atu ni o latou manatu i le lotu e ala i le faauuina o se aloalii o le aiga tupu e avea ma faatamā. Na tuu foʻi e Emeperoa Romanus I ia lona atalii o Theophylact, e na o le 16 tausaga le matua, i le tulaga o le faatamā.

Pe afai e faia e se faatamā se mea e lē fiafia i ai le emeperoa, e na te ono faamalosia o ia e faamavae ma le tofi po o le faatonuina foʻi o le sinoti e faateʻa o ia. Ua faapea mai le tusi o le Byzantium: “I le talafaasolopito o le Byzantium, na faatuputupulaʻia ai ona faia se vaega tele a taʻitaʻi maualuluga faapena ai foʻi ma le pule a le Emeperoa i le filifiliina o epikopo.”

E taʻitaʻifono le emeperoa i fonotaga a le lotu faatasi ai ma le faatamā i ona tafatafa. E na te taʻitaʻia ni felafolafoaʻiga, fafau aʻe ni talitonuga, ma felafolafoaʻi ma epikopo faapea foʻi ma ē e tetee, i latou ia e iʻu lava i le faia i ai o se faasalaga matuiā—o le faaoo lea i ai o le oti. O le emeperoa foʻi na te faamautūina ma faataulauina ni aʻoaʻoga e taliaina i le fono. E na te molia foʻi i latou e tetee iā te ia e lē gata ona o se solitulafono ae ona o le faatautee i le lotu ma le Atua. Na faapea mai se faatamā o le senituri lona ono: “E leai se mea e tatau ona faia i le Lotu e tetee ai i le finagalo ma faatonuga a le Emeperoa.” E masani lava i epikopo e auai i le fono—o ni tagata e lologofie, e gauaʻigofie, ma taaʻinagofie i faiga faatogafiti poto—e lē tetee atu, e pei lava foʻi o lo latou faatamā.

Mo se faataʻitaʻiga, ina ua musu le faatamā o Ignatius (pe tusa ma le 799-878 T.A.) e faia se komenio mo le Minisita Sili o Bardas, na ia faia ai se isi auala. Na molia e Bardas ia Ignatius i se faufauga lē moni ma le faalata. Na faafalepuipuiina ma faateʻaina le faatamā. Ina ia iai se tasi e suitulaga iā te ia, na taumafai ai le minisita ina ia filifilia Photius, o se tagata lava o le ʻaulotu lea o lē i na o le ono lava aso, ae ia ausia ni tofiga maualuluga i le lotu ma mulimuli ane ai ia umia le tofiga o le faatamā. Pe na agavaa ea Photius mo lenā tofiga faaleagaga? Na faamatalaina o ia o se tagata “e matuā matapeʻapeʻa, e mataʻutia le faamaualuga, ma maoaʻe lona tomai i mea faapolotiki.”

Lagolagoina e Talitonuga Faiga Faapolotiki

O finauga i le va o talitonuga masani o le lotu faapea ma talitonuga e ese mai sa masani ona ufiufi ai teteega faapolotiki, ma na i lo o se faanaunauga e faaofi mai ni aʻoaʻoga fou, sa taaʻina filifiliga a le tele o emeperoa i vala faapolotiki. E masani lava ona faapea, e faaleoleo lava e le emeperoa lana aiā e faailoa atu ai se talitonuga ma le manaʻoga ina ia usitaia e le lotu lona finagalo.

Mo se faaaʻoaʻoga, na taumafai malosi le emeperoa o Heraclius (575-641 T.A.) e foʻia se feeseeseaʻiga e tusa ai o le tulaga moni o Keriso lea na tauau ina feteenaʻi ai lana emepaea lea ua faasolo ina fai ifo ma lē mautū. I le taumafai ina ia iai se maliega, na ia faaofi atu ai se aʻoaʻoga fou e taʻua o le Tasi le Finagalo (Monothelitism). * O lea la, ina ia faamautinoa le lagolago atu o itumalo i saute o lana emepaea, na filifilia ai e Heraclius se faatamā fou o Alesania, o Cyrus mai Phasis, o lē na ioeina le talitonuga lea na lagolagoina e le emeperoa. E lē gata sa tuuina atu e le emeperoa iā Cyrus e avea ma faatamā ae sa fai foʻi ma taʻitaʻi maualuga o Aikupito, faatasi ai ma lana pule aoao i taʻitaʻi sa iai i inā. E ui lava ina fetaiaʻi ma nai sauāga laiti, ae na mafai lava e Cyrus ona faaliliuina mai le toʻatele o le lotu Aikupito.

Se Iʻuga Leaga

E mafai faapefea e nei taualumaga ma mea na tutupu ona faaata mai ai upu ma le uiga o le tatalo a Iesu lea na ia faapea mai ai o ona soo “e le ni o le lalolagi i latou”?—Ioane 17:14-16.

Na seleseleina e taʻitaʻi lotu sa faapea mai o Kerisiano i taimi o Byzantium ma mulimuli ane ai iʻuga leaga o lo latou aafia ai i faiga faapolotiki ma faigātaua a le lalolagi. O le ā ua taʻu mai e lenei iloiloga puupuu o le talafaasolopito iā te oe? Pe na mauaina ea e taʻitaʻi o le Lotu Byzantine le finagalo malie o le Atua ma Iesu Keriso?—Iakopo 4:4.

Sa leʻi lagolagoina e na taʻitaʻi lotu ma a latou aumea faapolotiki le Faa-Kerisiano moni. O lenei tulaga lē paia o le milo faatasi o lotu ma faiga faapolotiki ua faauigasesē ai le tapuaʻiga mamā na aʻoaʻo e Iesu. Seʻi o tatou aʻoaʻoina se lesona mai le talafaasolopito ma tumau ai i le lē avea o “ni o le lalolagi.”

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 21 E faauiga faapea le Monothelitism, e ui ina lua ona tulaga moni o se Atua ma se tagata, ae tasi lava le finagalo o le Keriso.

[Pusa/Ata i le itulau 10]

‘UA GAOIOI O IA E PEI O SĒ UA SILI’

O mea ia na tutupu i le taimi o le faatamā o Michael Cerularius (pe tusa ma le 1000-1059) o ni faiga masani a le vaega a le taʻitaʻi o le lotu e faia i mataupufai a le Malo ma mea na faananau i ai. Ina ua maua le tofi o le faatamā, na toe manaʻo foʻi Cerularius i se isi tulaga e maualuga atu. Na faamatalaina o ia o se tagata e faasausili, faafiapoto ma le lē fetuutuunaʻi—“e faauamaaʻa ma gaoioi o ia e pei o sē ua sili.”

E tusa ai ma lona faanaunauga e faasilisilia o ia lava, na fafau ai e Cerularius se fevaevaeaʻiga ma le pope i Roma i le 1054, ma ia faamalosia ai le emeperoa e talia lea fevaevaeaʻiga. I le faafiafiaina ina ua mālō, na fuafua ai Cerularius e tofia Michael VI e fai ma emeperoa ma fesoasoani iā te ia e faamaopoopoina lana pulega. I le tausaga mulimuli ane ai, na faamalosia ai e Cerularius le aveesea o lenā emeperoa ae faatulaʻi mai Isaac Comnenus (pe tusa ma le 1005-1061) i le tofi.

Na tupu tele le feeseeseaʻiga i le va o le faatamā ma le emepaea. O le tele o le lagolagosua lea sa maua e Cerularius mai le lautele, na iʻu ai ina ia faia faiga e taufaamataʻu, e fia pule, ma oo ai i ni faiga sauā. Na tusia e se tusitala o le talafaasolopito na ola ai i lenā vaitaimi: “Na ia valoia le faatoʻilaloina o le Emeperoa i ni faaupuga lē faaaloalo: ‘Na ou faatulaʻiina oe, lou vale; ae o le a ou toe faatoʻilaloina oe.’” Peitaʻi, na puʻea o ia e Isaac Comnenus, ma faafalepuipuiina, ma faaaunuua ai o ia i Imbros.

O nei faaaʻoaʻoga ua faaalia ai le tele o faafitauli e mafai ona faapogaia e le faatamā o Constantinople ma le malosi na mafai ona ia tetee atu ai i le emeperoa. Na feagai soo le emeperoa ma tagata faapena, o ē e tomai i faiga faapolotiki, ma popoto e tetee atu i le emeperoa ma le vaega ʻau.

[Faafanua/Ata i le itulau 9]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

O le Mamao na Oo Atu i ai le Emepaea o Byzantine

Ravenna

Roma

MAKETONIA

Constantinople

Sami Uliuli

Nicaea

Efeso

Anetioka

Ierusalema

Alesania

Sami Metitirani

[Faamatalaga i Ata]

Faafanua: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

[Ata i le itulau 10, 11]

Comnenus

Romanus III (i le agavale)

Michael IV

Emperoa Tamaʻitaʻi o Zoe

Romanus I (i le agavale)

[Faamatalaga i Ata]

Comnenus, Romanus III, ma Michael IV: Courtesy Classical Numismatic Group, Inc.; Emeperoa Tamaitaʻi o Zoe: Hagia Sophia; Romanus I: Photo courtesy Harlan J. Berk, Ltd.

[Ata i le itulau 12]

Photius

[Ata i le itulau 12]

Heraclius ma lona atalii

[Faamatalaga i Ata]

Heraclius ma lona atalii: Photo courtesy Harlan J. Berk, Ltd.; o ata uma na tusia, itulau 8-12: Mai le tusi o le L’Art Byzantin III Ravenne Et Pompose