Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O ā Mea ua Latou Mauaina i Isereelu?

O ā Mea ua Latou Mauaina i Isereelu?

O ā Mea ua Latou Mauaina i Isereelu?

UA FAITAU senituri o faatāfuna pea le nofoaga sa iai le aai anamua o Isereelu. Sa iai se taimi na lauiloa ai i le talafaasolopito a le Tusi Paia. I le taimi nei, o lea ua mou atu lona mamalu sa iai muamua ma ua lilofia i le palapala, ua solofa ifo ma avea o se maupuʻepuʻe, po o se aʻega. I tausaga talu ai, na amata ai ona iloilo e tagata suʻesuʻe i mea e ʻeli mai le palapala, toegā mea o Isereelu. O le ā ua faaalia mai e nei toegā mea e faatatau i tala a le Tusi Paia?

Le Isereelu o Loo Taʻua i le Tusi Paia

Talu ai sa i le vaega i sasaʻe o le Vanu o Isereelu, na avea ai Isereelu o se tasi o vaipanoa e sili atu ona lafulēmū i le laueleele anamua o Isaraelu. E faasaga tonu mai lava i le isi ituvanu i le itu atu i mātū, le mauga o More, o iinā na tōlauapi ai le ʻautau a Mitiana a o sauniuni e osofaʻi le faamasino o Kitiona ma ana fitafita. E faasasasasa teisi atu i le itu i sasaʻe le vaipuna o Harota, o loo i le auvae mauga o le Mauga o Kilepoa. O iinā na faatoʻaitiiti ai e Ieova le ʻautau e afe ma afe a Kitiona i le na o le 300 tane, ina ia faaalia ai lona tomai e laveaʻiina ona tagata e aunoa ma se mālosi faafitafita. (Faamasino 7:1-25; Sakaria 4:6) O le Mauga o Kilepoa lea e latalata ane, o iinā na faatoʻilalo ai e ʻautau a Filisitia, Saulo le uluaʻi tupu o Isaraelu i se taua mataʻina, lea foʻi na fasiotia ai Ionatana ma isi atalii e toʻalua o Saulo ma pule ai foʻi Saulo i lona lava ola.—1 Samuelu 31:1-5.

O faasinoga a le Tusi Paia i le aai anamua o Isereelu e mātauina ai ni eseesega mataʻina. E lē gata ina taʻua le faaaogāsesēina o le pule ma le aposetasi o pule o Isaraelu, ae taʻua ai foʻi le faamaoni ma le māʻelegā o auauna a Ieova. O Isereelu na fausia ai e le tupu o Aapo—le pule o le malo o ituaiga e sefulu i mātū o Isaraelu i le ʻafa mulimuli o le senituri lona sefulu T.L.M.—lona maota tautupu, e ui lava o Samaria o le laumua aloaʻia lea. (1 Tupu 21:1) O Isereelu foʻi na faafefe mai ai e Iesepela, le avā nuu ese a Aapo, lona fasiotia o Elia le perofeta a Ieova. Na ita Iesepela talu ai sa fasiotia ma le lē fefe e Elia perofeta a Paala, ina ua uma le tofotofoga o le tulaga pule moni o le Atua lea na faatino e Elia i le Mauga o Karamelu.—1 Tupu 18:36–19:2.

O Isereelu foʻi na faatino ai se solitulafono mataʻutia. Na fasiotia ai Napota le Isereelu. Na losilosivale le tupu o Aapo i le tovine a Napota. Ina ua malele le fanoga o le tupu e aumai mo ia le fanua, sa tali mai i ai ma le faamaoni Napota e faapea: “Ia faamamao e Ieova ia te au ona ou avatu ia te oe le tofi o oʻu tamā.” O lenei tali e faavae i matāʻupu silisili sa matuā lē fiafia i ai Aapo. Ina ua mātauina e le masiofo o Iesepela foliga tigā o le tupu, ona ia faatulaga ai lea o se faamasinoga lē aloaʻia, na tuuaʻia ai Napota faapea sa upuleaga. E ui ina e leai se sala a Napota, ae na taʻusalaina o ia e le faamasinoga, ma fetogia ai i maa seʻia oo ina oti, ma ave ai loa e le tupu lona tovine e fai mana.—1 Tupu 21:1-16.

Ona o lenei gaoioiga leaga, na vavalo ai Elia: “E ʻaina Iesepela e ulī i lalo o le pa o Isereelu.” Na folafola atili atu e le perofeta: “O so Aapo e oti i le aai e ʻaina ia e ulī . . . E leai lava se tasi la te tutusa ma Aapo, o le na faatau e ia ia ia e fai mea leaga i luma o Ieova; o ia na faaosoosoina e Iesepela lana avā.” Peitaʻi, talu ai sa faamaulalo Aapo lava ia ina ua folafola atu i ai e Elia le faamasinoga a Ieova, o lea na faalauiloa mai ai e Ieova faapea o le a lē faaoo maia lenei faasalaga i le taimi o le soifuaga o Aapo. (1 Tupu 21:23-29) Ua taʻua atili e le tala a le Tusi Paia faapea, i aso o Elisaia, lē na sosoo ane ina ua mavae Elia, na faauuina ai Ieu e fai ma tupu o Isaraelu. A o tietie Ieu i lana solofanua e agaʻi atu i Isereelu, sa ia faatonu atu ai ina ia lafo ifo Iesepela mai le faamalama o lona maota, ma na solia o ia e solofanua. Mulimuli ane, na maua atu ua ʻaina lona tino e ulī taufeʻai ma totoe ai na o lona ulupoo, ona tapuvae, ma ona tapulima. (2 Tupu 9:30-37) O le mea mulimuli lava na tupu o loo taʻua e le Tusi Paia e fesootaʻi tonu atu ia Isereelu, o le mea na sosoo ina ua uma ona faasalaina i le oti atalii e 70 o Aapo. Na faaputu e Ieu o latou ulu i ni faupuʻega se lua i tala ane o le faitotoʻa o le aai o Isereelu, ma ina ua māeʻa lena, ona ia fasiotia lea o isi uma alii tāua ma ositaulaga sa aofia i le nofoaʻiga faaaposetate a Aapo.—2 Tupu 10:6-11.

O le ā ua Maua e Tagata Suʻesuʻe i Mea e ʻEli Mai le Palapala?

I le 1990 na amata ai se galuega tuufaatasi mo le ʻeliina o le laufanua sa iai Isereelu. Sa auai le Matāgaluega o Suʻesuʻega i Mea e ʻEli Mai le Palapala a le Tel Aviv University (sa fai mo latou sui David Ussishkin) ma le Aʻoga a Peretania mo Suʻesuʻega i Mea e ʻEli Mai le Palapala i Ierusalema (sa fai mo latou sui John Woodhead). Mo vaitau e fitu (e taʻi ono vaiaso le uumi o vaitau taʻitasi) na amata mai le tausaga 1990-1996, e i le va o le 80 ma le 100 tagata na tauofo e galulue ai i le laufanua.

O le fuafuaga faaonaponei mo le suʻesuʻega i mea e ʻeli mai le palapala, ina ia iloiloina ai faamaoniga e maua mai le laufanua lava ia, e aunoa ma le tau faasino atu fua i manatu ma filosofia sa muaʻi fatu a o leʻi faia nei sāʻiliʻiliga. Lona uiga, e iai le manatu o le tagata suʻesuʻe i mea e ʻeli mai le palapala lea e fai ana suʻesuʻega i laueleele o le Tusi Paia e faapea, o le faamatalaga a le Tusi Paia e lē o le faamatalaga autū lena i le matāʻupu. E tatau ona tilofaʻia isi uma faamaumauga ma faamaoniga faitino ma ia fefulifulisaʻi ma le faaeteete. Peitaʻi ane, e pei ona faamatala mai e John Woodhead, e leai se faamaoniga tusitusia anamua e faatatau ia Isereelu e ese mai faamatalaga o i le Tusi Paia. Lona uiga la, e tatau lava ona faaaofia faamatalaga a le Tusi Paia ma le faatulagaga o mea na tutupu, i so o se sāʻiliʻiliga e fai. O le ā ua faaalia mai e taumafaiga a tagata suʻesuʻe i mea e ʻeli mai le palapala?

A o laga aʻe i luga pā mālolosi o le aai faapea foʻi mea na gaosi i le ele, na manino ai lava i le amataga, o le faatafunaga o le aai na tupu i tuā i le vaitaimi ua taʻua o le Iron Age, e fetaui tonu ai lava ma le vaitaimi sa iai Isereelu lea e taʻua i le Tusi Paia. Peitaʻi a o faaauau sāʻiliʻiliga, sa iai ni mea na matuā faateʻia ai. O le mea muamua lava o le telē na iai le nofoaga ma ona pā mālolosi. Sa faatalitalia e tagata suʻesuʻe i mea e ʻeli mai le palapala se laufanua o loo iai ni pā mālolosi e talitutusa ma pou tetele o Samaria anamua, le aai laumua o le malo o Isaraelu. Peitaʻi, a o faasolo le ʻeliga, na manino ane ai e matuā telē mamao atu Isereelu. O lona fua e tusa ma le 1,000 futu [300 mita] i le 500 futu [150 mita] le umi o ona pā, lona uiga o le aofaʻiga faatasi o le telē o totonu o ona pou tetele sa sili atu i le faatolu taimi e telē atu ai na i lo se isi lava aai na maua i Isaraelu mai lena vaitaimi. Sa siʻomia e se ālāvai mātūtū, e tusa ma le 35 futu (11 mita) lona maulalo mai pou tetele. E tusa ai ma se faamatalaga a le polofesa o Ussishkin, o lenei ālāvai o se vaega mataʻina lea e lē masani ai i taimi anamua o le Tusi Paia. Fai mai a ia: “Matou te lē mauaina lava se isi mea faapenei i Isaraelu seʻi vaganā i le vaitaimi o tagata na tauina taua paia.”

O se isi mea e leʻi faatalitalia o le lē iai lea o fausaga tetele i le ogatotonu o le aai. O faaputuga tetele o palapala enaena mūmū (reddish-brown) na laʻu mai i le taimi na fausia ai le aai, sa faaaogā e tanu aʻe ai se mafola maualuga—se ituaiga o fola telē, po o se fata sa ati faamaualuga—na fai ai i totonu o le nofoaga lea na siʻomia e se pā. Fai mai le faamatalaga a le Second Preliminary Report e uiga i le ʻeliga o le palapala lea na faia i le Aʻega o Isereelu e faapea, o lenei fola ua lauiloa e ono avea o se mea e faamaonia ai faapea, e iai nisi mea e uiga ia Isereelu na i lo na o se nofoaga o se ʻāigātupu. Na faapea mai: “Matou te fia taʻu atu se manatu e faapea, sa avea Isereelu ma nofoaga autū mo le ʻautau a le ʻāigātupu o Isaraelu i le taimi o nofoaʻiga a tupu o sā Omerī [Omeri ma ē na tupuga mai ai] . . . o iinā na tuu ma toleni ai ʻautiʻetiʻe kariota ma solofanua a le ʻāigātupu.” Pe a fua i le telē o lenei fola maualuga, faapea foʻi le telē o le nofoaga lava ia lea na siʻomia i le pā, e iai la le taumatematega a Woodhead e faapea, e foliga mai o se ituaiga o laufanua sa tele ina potopoto ai ʻautau mo a latou savali na sa faalialia ai le mālosi faavaegaʻau o se ʻautau o kariota e sili ona toʻatele i lena vaitaimi i Sasaʻe Tutotonu.

O toegā mea o le faitotoʻa o le aai na ʻeli aʻe i le palapala, o se vala na patino le uaʻi atu i ai o le ʻausuʻesuʻe. O loo aliali mai ai se ala tatala e agaʻi atu i se faitotoʻa a itiiti mai e fa ni ona potu. Peitaʻi, talu ai i le faagasologa mai o senituri sa gaoia ai le tele o maa o loo i le nofoaga, ua lē mafai ai ona faia se faaiʻuga mautinoa e tusa o mea na mauaina. E iai le manatu o Woodhead o mea ia na maua o ni toegā mea o se faitotoʻa e ono ona potu, e talitutusa lona fua i faitotoʻa ia na maua i Mekito, Hasora, ma Kesera. *

O mea na maua i nei suʻesuʻega i le palapala, e faasino atu i le iai mo se taimi e sili ona puupuu o se aai na matuā atoatoa lelei lona iai, i le tulaga tau vaegāʻau faapea foʻi le tulaga tau i lona siʻosiʻomaga. E faamamafa e Woodhead le manatu faapea, i le avea o se aai na sili ona mālosi lona puipuiga, o Isereelu o se laufanua sa na o sina taimi puupuu lava na iai—e na o sina faitau sefulu tausaga na faaaogā ai. Ua matuā vala lena mai le tele o isi laufanua autū i Isaraelu o loo taʻua i le Tusi Paia, e pei o Mekito, Hasora, ma le aai laumua o Samaria, lea na faifai pea ona toe fausia, na toe faatelē, ma nofoia i vaitaimi eseese. Aiseā na vave mou ese atu ai lenei laufanua sili ona aogā? Fai mai se manatu taumatemate a Woodhead, na toetoe lava faapogaia e Aapo ma lana soloaʻigātupu se solofa ifo o le tamaoaiga, ona o lo latou soona faamaʻimau o alāmanuia a le atunuu. Na faamaonia lenei manatu i le matuā telē ma le matuā mālosi na iai Isereelu. E foliga mai sa lē mananaʻo le pulega a Ieu e iai sina mea lava e tuufaatasia ai i latou ma le pulega a Aapo ma o lea na latou lafoaʻia ai le aai.

O faamaoniga uma na laga aʻe i le ʻeleʻele e faamaonia ai o le laufanua o Isereelu sa avea ma nofoaga autū tutotonu i Isaraelu i le vaitaimi pe tusa o le 1000 T.L.M. (Iron Age). O lona telē ma ona pou tetele ua talafeagai lelei ma le auala o loo faamatala ai e le Tusi Paia faapea o se nofoaga lauiloa o le ʻāigātupu o Aapo ma Iesepela. O faailoga o le muta mai o lona ʻainā i lena vaitaimi e ōgatusa lelei ma tala a le Tusi Paia e faatatau i le aai: Na vave lava ona lauiloa i le nofoaʻiga a Aapo, ae ina ua oo mai le poloaʻiga a Ieova, ona toe mou ifo ai lea i se tulaga faalumaina ina ua “fāsia e Ieu o i latou uma na totoe o le aiga o Aapo i Isereelu, atoa ma alii uma sa ia te ia ma ana aumea, ma ana ositaulaga, ua oo ina le faatotoe e ia se toatasi ia te ia.”—2 Tupu 10:11.

Le Faasologa Mai o Mea na Tutupu i Isereelu

Ua taʻutino mai John Woodhead e faapea: “E faigatā tele i suʻesuʻega i mea na ʻeli mai le palapala ona maua ai se faavae saʻo aʻiaʻi mo le iloaina o aso na iai ni mea.” A o tau fuafua e tagata suʻesuʻe iʻuga na maua mai le fitu tausaga na tuʻi aʻe ai i luga le nofoaga, ua latou faatusatusa atu ai nei mea na maua, i mea foʻi na maua i isi nofoaga na faia ai foʻi suʻesuʻega faapea. O lenei gaoioiga ua iʻu i le faia ai o se isi toe fefuafuataʻiga ma finauga. Aiseā? Auā talu mai lava le taimi na fai ai e le tagata Isaraelu o Yigael Yadin lana ʻeligā mea i le ʻeleʻele i Mekito i vaitausaga e sefulu na amata mai le 1960 ma le amatamataga o tausaga mai le 1970, sa talanoaina ai ma le mautinoa e le toʻatele o tagata e suʻesuʻe i mea e ʻeli mai le palapala le manatu faapea, na mauaina e Yadin ni pou tetele ma faitotoʻa o le aai sa iai i le vaitaimi o le tupu o Solomona. I le taimi nei, o pou tetele, o mea e fai mai le ʻele, ma faitotoʻa na maua i Isereelu o loo faapogaia ai ona fesiligia e nisi le moni o nei faaiʻuga.

Mo se faaaʻoaʻoga, o le faatulagaina o mea e faia mai le ʻele na maua i Isereelu e tutusa pau lava ma le faatulagaina o mea e faia mai le ʻele na maua i Mekito lea na taʻua e Yadin faapea, o se auivi mai le taimi o le pulega a Solomona. E oo foʻi i le fausaga o le faitotoʻa ma fua o laufanua uma e lua e toetoe lava tutusa pau. Fai mai Woodhead: “O faamaoniga uma lava a lē o le toe toso ai o le taimi o le iai o le laufanua o Isereelu i tuā i vaitaimi o Solomona, po o le tuutuu mai teisi ai foʻi i luma o aso o nei mea i isi laufanua [Mekito ma Hasora] i le vaitaimi o Aapo.” Talu ai e manino lava le faafesootaʻi atu e le Tusi Paia o le laufanua o Isereelu i le vaitaimi o Aapo, e manatu ai Yadin e sili atu ona talafeagai le taliaina o le manatu faapea, o nei auivi e atagia mai ai le taimi o le pulega a Aapo. E ioe i ai David Ussishkin i lea manatu i lona faapea mai: “Fai mai le Tusi Paia o Solomona na ia fausia Mekito—e lē o fai mai na ia fausia na faitotoʻa tutusa.”

Pe Mafai Ona Iloa le Talafaasolopito o Isereelu?

Po ua avea ea nei mea na maua mai ʻeligā palapala ma le finauga na sosoo mai ai, ma pogai e masalosalo ai i le tala a le Tusi Paia e uiga ia Isereelu po o Solomona? O le mea moni lava, o le feteenaʻiga i suʻesuʻega i mea na ʻeli mai le palapala e itiiti sona faamaoniga tuusaʻo i le tala a le Tusi Paia. E iloiloina e suʻesuʻega i mea e ʻeli mai le palapala le talafaasolopito i se faavae e ese mai le faamatalaga a le Tusi Paia. Ua lāgā ai fesili eseese ma ese ai foʻi le mea ua faatāuaina. E mafai e se tasi ona ia faatusatusa atu le tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia ma le tagata suʻesuʻe i mea e ʻeli mai le palapala, i ni tagata o loo faimalaga i ni auala e toetoe lava tutusa. O le isi tagata malaga o loo alu atu i lana taavale i luga o le auala, a o le isi tagata malaga o loo savali atu i autafa o le auala. E eseese mea o loo taulaʻi atu i ai a la vaʻai ma mea o loo la taufai popole uma i ai. Peitaʻi, o a la vaʻaiga e masani lava ona tutusa na i lo le feteenaʻi. O le fefaatusatusaaʻi e tagata faimalaga o ni mea mananaia na la mātauina i le la faigāmalaga e mafai ona maua ai se malamalamaga matagofie.

O loo iai i le Tusi Paia se faamaumauga tusitusia o mea na tutupu anamua faapea foʻi ma tagata; o loo taumafai suʻesuʻega i mea e ʻeli mai le palapala e maua ni faamatalaga e faatatau i nei mea tutupu ma tagata, e ala i lo latou iloiloina o so o se mea lava e fesootaʻi atu i ai e mafai ona maua mai pea i le palapala. Peitaʻi, e masani lava ona lē atoatoa lelei mai nei toegā mea ma ua māfua ai le tele o faauigaga eseese. I lenei itu, ua faapea mai se faamatalaga a Amihai Mazar i lana tusi, Archaeology of the Land of the Bible—10,000−586 B.C.E.: “O le galuega o le suʻesuʻeina o mea e ʻeli mai le palapala o se taumafaiga e matuā telē lava, ma o se tuufaatasiga foʻi o ni tomai tau aʻoaʻo ma ni tomai faapolofesa. E leai se sāʻiliʻiliga maumaututū e mafai ona taulau i le aumaia o se faamautinoaga, ma e manaʻomia manatu fetuutuunaʻi ma manatu logomālie a faatonu o ia suʻesuʻega. O le uiga faaalia, le taleni, ma le faaiʻuga saʻo aʻiaʻi a le tagata suʻesuʻe i mea e ʻeli mai le palapala, e tutusa lelei le tāua ma lana toleniga ma auala na mafai ona ia maua e faatino ai.”

O suʻesuʻega i mea e ʻeli mai le palapala ua faamautinoa mai ai sa iai i Isereelu se nofoaga autū e tāua o le ʻāigātupu ma o le nofoaga tutotonu foʻi o le vaegāʻau, o se nofoaga e matuā puupuu lava le taimi na iai a o faagasolo le vaitaimi taʻutaʻua lea na fesootaʻi atu i le pulega a Aapo—e pei lava ona faamatalaina e le Tusi Paia. E tele isi fesili mālie ua lāgā mai atonu o le a faia i ai sāʻiliʻiliga a tagata suʻesuʻe i mea e ʻeli mai le palapala i isi tausaga o lumanaʻi. Peitaʻi, o loo tautala mai pea ma le manino le Afioga a le Atua, le Tusi Paia, ma aumaia ai ia i tatou le tala saʻo i se auala e lē taitai mafai ona faia faapea e tagata suʻesuʻe i mea e ʻeli mai le palapala.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 13 Tagaʻi i le matāʻupu “Le Mea Lilo e Uiga i Faitotoʻa” i le Watchtower o Aokuso 15, 1988.

[Ata i le itulau 26]

O ʻeligā mea o suʻesuʻega i le palapala i Isereelu

[Ata i le itulau 28]

O se tupua a tagata Kanana na maua i Isereelu