Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Tamaiti e Tatau Ona Mana‘omia ma Alofagia

O Tamaiti e Tatau Ona Mana‘omia ma Alofagia

O Tamaiti e Tatau Ona Manaʻomia ma Alofagia

“AVATU sina alofa i se tamaitiiti, ona e toe mauaina mai ai lea o le tele o lena alofa.” O le tusi mai lea a le tusitala ma o se tagata faimanatu Egelani o le senituri lona 19 o John Ruskin. Atonu o le tele o mātua o le a ioe e faapea, e tauia taumafaiga o le alofa o se tasi i lana fanau, e lē na o le alofa e toe maua mai ai, ae e sili atu ona tāua, ona o āuga lelei o lenei alofa o le a ia i latou.

O se faataʻitaʻiga, na mātauina e le tusi Love and Its Place in Nature e faapea, a leai se alofa “e māfuli atu ina feoti tamaiti.” Ae na faapea mai Ashley Montagu, o se tagata Peretania taʻutaʻua e suʻesuʻe i olaga o tagata: “O le tamaitiiti sa leʻi mauaina le alofa, e matuā ese lava suiga tau elemeni i lona tino, lona fausaga faaletino, ma lona tulaga faalemafaufau mai i le tamaitiiti na mauaina le alofa. O le tamaitiiti foʻi e mauaina le alofa, e ese lona tuputupu aʻe na i lo o le tamaitiiti sa lē mauaina le alofa.”

Sa lipotia mai foʻi e le Toronto Star se suʻesuʻega lea na oo atu foʻi i se faaiʻuga talitutusa. Na faapea mai: “O tamaiti na tausi aʻe e aunoa ma le opoina soo, paʻi atu i ai, po o le milimiliina . . . e maualuga lava le tulaga o o latou homone o faalogona mafatia (stress hormones).” O le mea moni, o le tuulafoaʻia e aunoa ma le paʻi atu po o le opoina i le taimi o laiti ai, “e mafai ona iai ni āuga matuiā faaumiumi o le tulaga tau i le aʻoaʻoina ma faalemafaufau.”

O iʻuga o nei suʻesuʻega ua faamamafa mai ai le manaʻoga o le iai faatasi ma mātua. A leai, o le a faapefea ona atiina aʻe ni sootaga malolosi i le vā o mātua ma le tamaitiiti? Ae faanoanoa e faapea atu, e oo lava i atunuu tamaoaiga o le lalolagi, o le tulaga masani i le taimi nei o le taumafai lea e avatu mea o loo manaʻomia e le tamaitiiti e aunoa ma le iai o mātua. E auina atu tamaiti i le aʻoga, i aʻoga Aso Sa, i galuega ma i nofoaga e āpi ai mo tafaoga (summer camp), e avatu foʻi i ai a latou tupe ma auina atu i nofoaga e taaalo ai. O le uunaʻi ese atu o tamaiti mai i le aiga, ma e pei ua taamilomilo mamao ai lava mai i le aiga, ua oo ai se lagona masani i le faitau miliona o tamaiti—o le tuulafoaʻia, lē o manaʻomia, ma le lē alofagia, o loo siʻomia e le tele o tagata matutua e leai se alofa. O na faalogona taatele o loo iai i tamaiti, atonu o se tasi lea o māfuaaga o le iai o se faitau aofaʻi pe tusa o le 3,000 o tamaiti ua nonofo i auala tele i Perelini. Sa faapea mai Mika, o se tasi o faaaʻoaʻoga o lenei tulaga: “E leai ma se tasi o toe manaʻo ia te aʻu.” Sa faapena foʻi se faitio a se tamaitiiti Siamani e iva tausaga: “E sili ai pe a avea aʻu ma a matou taʻifau.”

E Eseese Ituaiga o Faileagaina o Tamaiti

O le tuulafoaʻia o tamaiti, o se ituaiga o faileagaina lea e faailoa ai le leai o se uiga lea o loo taʻua e le Tusi Paia o “le lotoaiga.” (Roma 1:31; 2 Timoteo 3:3) O lea mea e mafai ona taʻitaʻiina atu ai i ituaiga e sili atu ona leaga o faiga leaga. Mo se faataʻitaʻiga, talu mai le Tausaga Faava-o-Malo mo Tamaiti i le 1979, sa tele ai loa le uaʻi na tuuina atu i faafitauli o le faileagaina o tamaiti i le tino ma le faataumaʻoia faaleituaiga o tamaiti. O le mea moni, ua faigatā ona mauaina ni faamaumauga saʻo, ma e eseese lava mai i lea vaipanoa i lea vaipanoa. Ae e lē taumatea o manuʻa o tamaiti ua faataumaʻoia faaleituaiga, e faigatā lava ona faagaloina e oo atu lava i le taimi e matutua ai.

Po o le ā lava le ituaiga o faileagaina ua faia, ae ua avatu ai i tamaiti le feʻau faapea, e lē o alofagia ma e lē o manaʻomia i latou. Ua foliga mai o loo tupu pea lenei faafitauli. E tusa ai ma le nusipepa Siamani o le Die Welt, “ua faateleina tamaiti ua ola aʻe e faalētonu i fesootaʻiga ma tagata.” Ua faaopoopo mai: “Ua lē maua e tamaiti le māfana o le aiga. E tusa ai ma le faamatalaga a [Gerd Romeike, o le faatonu i se ofisa mo le puipuia o tamaiti i Hamburg], ua faasolo ina vaivai sootaga i le vā o tamaiti ma mātua, po o le leʻi iai foʻi mai lava i le amataga. O na tamaiti ua lagonaina le tuulafoaʻia, ma ua oo ina lē faamalieina o latou faanaunauga mo le mauaina o le saogalemu.”

O tamaiti ua teena la latou aiā tatau e faailoa i ai le manaʻomia ma le alofaina o i latou, e ono oo ina iai ni lagona ita ma faailoa atu lo latou lē malilie ia i latou na tuulafoaʻia i latou, pe atonu foʻi e agaʻi atu i tagata uma. E lē itiiti mai i le sefulu tausaga talu ai, na faaalia mai ai i se lipoti a se vaega o tagata i Kanata le manaʻomia vave o ni gaoioiga, ona o le popole neʻi leiloa uma atu se augatupulaga “o loo manatu e lē o manatu mamafa atu tagata ia i latou.”

O tamaiti laiti e lē alofagia ma e lē manaʻomia, e ono tofotofoina e sosola ese mai i le aiga ina ia ʻalofia ai o latou faafitauli, ae na o mea e oo atu ai i faafitauli tetelē i aai ua malaia i solitulafono, fualaau faasāina, ma amioga lē mamā. O le mea moni, i le silia ma le 20 tausaga ua mavae, o le fua faatatau a leoleo e faapea o le 20,000 o tamaiti sosola ese e i lalo o le 16 tausaga, na nonofo i totonu o se tasi aai telē i le Iunaite Setete. Ua faamatalaina i latou o “iʻuga o aiga malepelepe ma faiga sauā, e masani ona maua ona ua pulea mātua e le ʻava malosi po o fualaau faasāina. Ua latou o atu i auala, ma avea ma talitane ina ia maua mai ai mea e manaʻomia mo le olaga, le sasaina o i latou e ē puleaina faiga faatalitane ma leiloa ai lo latou mamalu, e ola i le fefe i le taui ma sui pe a latou taumafai e sosola ese mai i na faiga leaga.” E faanoanoa e faapea atu, e ui i taumafaiga faamaoni e suia ai lenei tulaga leaga, ae o loo iai pea.

O tamaiti o loo ola aʻe i tulaga e pei ona taʻua i luga, ua tutupu aʻe e avea ma tagata matutua e lē paleni, lea e masani ona lē mafai ona tausia lelei aʻe a latou lava fanau. Ona sa leʻi manaʻomia ma alofagia i latou lava, mulimuli ane ua mauaina mai ai ituaiga o tamaiti e pei foʻi o i latou—tamaiti e lagonaina le lē o manaʻomia ma le lē alofagia. Na faamatalaina tuusaʻo lena mea e se faipolotiki i Siamani i le faapea mai: “O tamaiti e ola aʻe e aunoa ma le alofa e avea ma tagata matutua e tumu i le ʻinoʻino.”

O le mea moni, o le faitau miliona o mātua o loo faia le mea e sili latou te mafaia, ina ia faamautinoa ai i a latou fanau o loo manaʻomia ma alofagia i latou. E lē na o le taʻu atu ia i latou, ae faamaonia foʻi e ala i le tuuina atu i a latou fanau o le tausiga alofa ma le uaʻi totino, lea o loo manaʻomia e tamaiti uma taʻitoʻatasi. E ui i lea, o loo tumau pea faafitauli—faafitauli e manino ua lē oo i ai le malosi o mātua taʻitoʻatasi e foʻia ai. Mo se faataʻitaʻiga, i nisi o vaega o le lalolagi, o le lē lelei atoatoa tau tamaoaiga ma faiga faapolotiki ua lē taulau ai ona saunia mo tamaiti le tausiga talafeagai tau i le soifua mālōlōina, aʻoaʻoga e fetaui lelei, lava o meaʻai, faapea ma le puipuia mai i le pagatia o le faafaigaluegaina o tamaiti ma le leaga o mea e nonofo ai. Ae o le mea e masani ona tupu, o nei tulaga ua faateleina ona o tagata matutua e matapeʻapeʻa, amiopiʻopiʻo, manatu faapito, ma le lē magafagafa.

Na taʻua e Kofi Annan, o le failautusi aoao a Malo Aufaatasi, ia nisi o faafitauli ogaoga o loo fesagaʻia e tamaiti i aso nei ina ua ia tusi e faapea: “E faitau miliona tamaiti o loo faaauau ona onosaia tulaga sili ona leaga o le faalumaina i le mativa; ua pagatia le faitau selau afe ona o āuga o feteenaʻiga ma le matuā paʻū lava o le tulaga tau tamaoaiga; o le faitau sefulu afe ua faaleagaina tumau vaega o o latou tino i taua; ae toʻatele atu ua mātuaoti po o le feoti e ala i le HIV/AIDS.”

Peitaʻi e lē o tala uma e leaga! O matagaluega a Malo Aufaatasi, e pei o le United Nations Children’s Fund (UNICEF) ma le World Health Organization, ua galulue mamafa e faaleleia atili le soifua sologa lelei o tamaiti. Na mātauina e Annan faapea: “Ua toʻatele atu tamaiti ua fananau mai e ola mālōlōina ma ua sili atu ia tamaiti ua faia o latou tui e puipuia ai mai i faamaʻi; e toʻatele atu foʻi ua mafai ona faitau ma tusitusi; ua toʻatele atu ua iai le saʻolotoga e aʻoaʻoina ai, taaalo ma ola aʻe o ni tamaiti na i lo o le mea na ono manatu i ai e mafai ona tupu i nai sefulu o tausaga ua tuanaʻi.” Peitaʻi, sa ia lapataʻia pea: “E lē o le taimi lenei e lagonaina ai le faamalieina i mea na faataulauina i le taimi ua teʻa.”

I Latou e Tatau i ai le Uaʻi Faapitoa

O nisi o tamaiti e tatau ona mauaina le uaʻi faapitoa. I tausaga amata o vaitausaga o le 1960, sa faateʻia ai le lalolagi e faalogo atu i lipoti mai i atunuu e silia ma le sefululua e faatatau i le fananau mai o le faitau afe o tamaiti e taʻua o tamaiti thalidomide. Pe a inuina e tinā maʻitaga le thalidomide, o se fualaau e faafilemu ma faamoe ai, e iai ona āuga sa leʻi faatalitalia e tulaʻi mai, o le fananau mai lea o tamaiti a lē o le pē o le vae po o le lima, po o le leai uma foʻi. E masani lava o vae ma lima e tai pei o ni ʻapaʻapa o se laumei.

I le fāsefulu tausaga mulimuli ane ai, o le mea na ono sili ona faaleagaina tumau ai vaega o tino o tamaiti, o maina na tatao solo i le laueleele. * O sina fua faatatau e mai i le 60 miliona i le 110 miliona maina o loo ola pea na tatao solo i le lalolagi atoa. Pe tusa ma le 26,000 tagata ua fasiotia po o le faaleagaina tumau foʻi o se vaega o le tino i tausaga taʻitasi—e aofia ai ma le tele o tamaiti. Talu mai le 1997, ina ua malo Jody Williams i le Nobel Peace Prize i lana tauiviga faapitoa sa faia ina ia taofia ai maina e tatao i le laueleele, ua tele ina uaʻi atu ai i lenei faafitauli. Ae o loo iai pea vaipanoa o loo teuina ai maina. Na faapea mai se tagata faipolotiki Siamani e tusa ai o taumafaiga e aveese ai maina o loo tatao i le laueleele i le lalolagi: “E tai pei o loo taumafai e faaaogā se sipunitī e asu ese ai vai mai i se tapu taʻele, a o alu i ai le vai o le paipa.”

O le isi vaega o tamaiti o loo manaʻomia tele ona uaʻi faapitoa atu i ai, o i latou ia ua lē o toe iai ni o latou mātua. O Ieova le Atua, o Lē na Foafoaina tagata, na ia fuafuaina faapea ia ola aʻe tamaiti faatasi ai ma se uaʻi alofa atu o le tinā ma le tamā. E manaʻomia ma e tatau ona mauaina e se tamaitiiti lena tausiga paleni faamātua.

O loo taumafai ofisa e vaaia tamaiti mātuaoti ma tamaiti ua vaetamaina, e taulimaina manaʻoga o tamaiti ua lē o toe iai ni o latou mātua. Peitaʻi, e faanoanoa e faapea atu, o nisi o tamaiti o loo matuā tele atu se manaʻoga mo le vaetamaina ona e lē o maua mea o loo manaʻomia, o i latou lava na o loo sili atu ona lē amanaʻiaina—i latou o loo mamaʻi, ē e faalētonu o latou tulaga e mafai ai ona aʻoaʻoina, o ē e lē atoatoa le malosi i le tino, pe e fananau mai foʻi i mātua mai i se isi atunuu.

Ua faavaeina ni faalapotopotoga ia e faalaeiauina ai tagata e foaʻi atu tupe i se tulaga faifai pea, ona “vaetamaina” loa lea o se tamaitiiti o loo ola i se atunuu e itiiti lo latou tamaoaiga. O tupe ua foaʻiina atu e faaaogā e faaaʻoga ai le tamaitiiti, po o le saunia ai foʻi o mea e manaʻomia mo le olaga. Afai e manaʻo i ai, e mafai ona feaveaʻi ata ma tusi ina ia faamalosia ai le faiā ua faia. E ui lava ina aogā, ae o lenei faatulagaga e lē o taulau ona avea ma vaifofō e lelei atoatoa.

O se tasi o faataʻitaʻiga mataʻina o taumafaiga ina ia fesoasoani i tamaiti ua aumatuā, e maua i se tasi o faalapotopotoga lea sa faailogaina i le 1999 le limasefulu o tausaga o la latou galuega.

Nuu mo Tamaiti e Manaʻomia le Fesoasoani

I le 1949, na faatūina ai e Hermann Gmeiner i Imst, i Oseteria, le mea sa ia taʻua o le Nuu mo Tamaiti e Manaʻomia le Fesoasoani (SOS Children’s Village). Mai i lenei amataga itiiti, na tuputupu aʻe ai lana faalapotopotoga e aofia ai nuu e faatulagaina mo le tausiga o tamaiti e manaʻomia le fesoasoani, e toetoe lava 1,500 ma faalapotopotoga e tai faapena i atunuu e 131 i Aferika, Amerika, Asia, ma Europa.

Na faavae le galuega a Gmeiner i vaega autū e fā—o le tinā, tamaiti e mātua faatasi, le aiga, ma se nuu. E faia aʻe e se “tinā” le faavae o se “aiga” e toʻalima pe toʻaono—pe atonu e sili atu foʻi⁠—tamaiti. E nofo le tinā faatasi ma i latou ma taumafai e faaali atu ia i latou le alofa ma le uaʻi lea e faatalitalia mai i se tinā moni. E nonofo faatasi pea tamaiti i le “aiga” e tasi ma le “tinā” lava lea e tasi, seʻia oo i le taimi e latou te tuua ai le “aiga.” E eseese lava tausaga o tamaiti e aofia ai i le “aiga.” O le iai o “tuagane” ma “tuafafine” matutua ma laiti, e aʻoaʻoina ai tamaiti e fetausiaʻi o le tasi i le isi, lea e ʻalofia ai le manatu o le tamaitiiti tau o ia lava. E faia taumafaiga e tuufaatasia ai tamaiti i se “aiga” i le vave lava e mafai ai. O tamaiti e tutusa mātua e masani lava ona tuufaatasi i se “aiga” e tasi.

E faia aʻe nuu pe tusa ma le 15 ni “aiga,” e nonofo i lo latou lava fale. E aʻoaʻoina uma tamaiti e fesoasoani i lo latou “tinā” i le faia o galuega talafeagai i le aiga. E ui atonu e lē o iai se tamā, ae ua faia se fuafuaga mo le lagolagosua a tama tane i le tuuina atu o fautuaga faatamā ma tuuina atu aʻoaʻiga talafeagai. E ō atu tamaiti i aʻoga a lea lava vaipanoa. E mauaina e “aiga” taʻitasi se aofaʻiga o se tupe ua uma ona faatulagaina mo le masina auā le totogia o tupe faaalu. O meaʻai ma lavalava e faatauina mai i lea lava vaipanoa. O le sini, o le faamasani lea o tamaiti i le olaga masani faaleaiga, faatasi ai ma ona faafitauli ma mea foʻi e fiafia i ai, ma mafai ai ona latou ola i le tele e mafai ai, i le olaga masani o se aiga. Ua sauniunia ai i latou mo le faavaeina o o latou lava aiga i le taimi e oo atu ai i le tulaga ua tagata matutua.

Saʻilia Pea le Vaifofō Lelei Atoatoa

O ofisa mo le vaetamaina o tamaiti, o fale e tausia ai tamaiti ua mātuaoti, o Nuu mo Tamaiti e Manaʻomia le Fesoasoani, UNICEF, ma faalapotopotoga faapena po o ni vaega o tagata o loo auauna mo se fuafuaga lelei i le taumafai e saunia se fesoasoani mo tamaiti matitiva. Peitaʻi e leai se tasi o i latou e mafai ona faafitia le mea moni e faapea, o nisi o tagata o loo matitiva. Po o le ā lava le tele o mea e latou te mananaʻo e fai, latou te lē mafai ona avatua ni vae ma ni lima e lelei atoatoa i le tamaitiiti e pipili, faagaoioia le mafaufau o le tamaitiiti e lē o atoatoa le mafaufau, toe faatasia le tamaitiiti ma ona mātua ua teteʻa po o mātua ua tatalaina faaipoipoga, po o le toe mauaina e ia o le opo māfana a se matua ua oti.

E ui e latou te taumafai, ae e lē mafai ona aumaia e tagata se vaifofō lelei atoatoa i faafitauli o tamaiti. Ae peitaʻi o le a mafai lava ona foʻia! Ioe, ma atonu lava ua vave mai na i lo o le mea o loo e faatalitalia. Ae faapefea?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 17 Tagaʻi i le faasologa o mataupu “Maina Tatao Solo i le Laueleele—O le ā e Mafai Ona Fai?” o loo i la matou lomiga faa-Peretania o le Awake! o Me 8, 2000.

[Ata i le itulau 20, 21]

E manaʻomia ma e tatau mo le tamaitiiti, le alofa o mātua uma e toʻalua