Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Kako nam znatiželja može koristiti?

Kako nam znatiželja može koristiti?

“Čovjek je stvorenje koje postavlja pitanja. Postavljamo ih otkad se rodimo. (...) Može se čak reći da je ljudska povijest zapravo povijest čovjekovih pitanja i odgovora” (Octavio Paz, meksički pjesnik)

ŠTO kuhara potiče da izmisli novi recept? Što istraživača potiče da se usudi otići u daleke krajeve? Zašto dijete postavlja tako puno pitanja? Vrlo često iza svega toga stoji znatiželja.

A kako je s vama? Da li nove ideje ili potraga za odgovorima na intrigantna pitanja potiču i vašu znatiželju? Naprimjer, odakle potječe život? Zašto smo ovdje? Postoji li Bog? Mnoge od nas znatiželja potiče da još od djetinjstva postavljamo ovakva pitanja i da tražimo odgovore na njih. Kad se oduševimo nekom idejom, pokušavamo o njoj saznati što više možemo. Znatiželja može donijeti mnogo dobra. No ona može dovesti i do problema, čak i katastrofe.

Potreban je oprez i uravnoteženost

Mnogi iz iskustva znaju da se znatiželja skupo plaća. Da, prekomjerna znatiželja može biti opasna. Naprimjer, dijete iz znatiželje može dodirnuti vruću peć i pretrpjeti strašne posljedice. S druge strane, znatiželja nas može potaknuti da proširimo svoje vidike i uđemo u srž stvari. No bi li bilo pametno baviti se bilo čime što potiče znatiželju?

Jasno je da nije pametno baviti se onim što nam može naštetiti. Ako iz znatiželje gledamo pornografiju, počnemo se baviti okultizmom ili se zanimamo za učenja kultova ili ekstremističkih skupina, lako možemo ugroziti sami sebe. U tim i drugim područjima dobro je oponašati hebrejskog psalmista koji se molio: “Odvrati oči moje da ne gledaju ono što je bezvrijedno” (Psalam 119:37).

Neke nam stvari ne moraju štetiti, ali besmisleno je i nepotrebno baviti se njima. Naprimjer, ima li ikakve koristi od toga da znamo sve o životu filmskih zvijezda i drugih slavnih ličnosti, od toga da pamtimo sve rezultate koje su postigli sportski klubovi i sportaši ili od toga da znamo sve o najsuvremenijim elektroničkim napravama ili najnovijim modelima automobila? Većina onih koji su u tim područjima “stručnjaci” nema baš nikakve koristi od te svoje “stručnosti”.

Poticajan primjer

Naravno, znatiželja ima i pozitivnu stranu. Spomenut ćemo jedan primjer — Alexandera von Humboldta, njemačkog prirodoslovca i istraživača iz 19. stoljeća po kojem je nazvana Humboldtova struja, morska struja uz zapadnu obalu Južne Amerike.

Humboldt je jednom rekao: “Od najranije mladosti osjećao sam gorljivu želju za putovanjima u daleke krajeve koje je rijetko koji Europljanin posjetio.” Ta se želja rodila, kako je sam kazao, kad je osjetio “neodoljivu privlačnost nastalu iz strahovite žudnje uma” koja ga je poticala da proširi svoje vidike. S 29 godina krenuo je na ekspediciju koja je trajala pet godina te je proputovao Srednju i Južnu Ameriku. Na tim je putovanjima sakupio toliko informacija da je napisao putopis od 30 svezaka.

Humboldta je zanimalo sve — temperatura oceana, ribe koje u njemu žive, biljke na koje je naišao. Penjao se na planine, istraživao je rijeke i plovio morima. Nekoliko grana suvremene znanosti temelji se na njegovim istraživanjima. Sve to započelo je njegovom velikom znatiželjom, a nezasitna želja za znanjem pratila ga je cijeloga života. Američki esejist Ralph Waldo Emerson ovako je opisao Humboldta: “Humboldt je bio jedan od onih čudesnih ljudi (...) koji se pojave s vremena na vrijeme samo zato da nam pokažu mogućnosti ljudskoga uma, snagu i raspon njegovih sposobnosti.”

Područje vrijedno istraživanja

Naravno, samo rijetki pojedinci postanu svjetski istraživači ili na neki način doprinesu napretku znanosti. Međutim, postoji jedno područje u kojem možemo koristiti svoje umne sposobnosti jer će nas takvo istraživanje dovesti do otkrića koja su daleko važnija od bilo čega drugoga. Isus Krist ukazao je na to istraživanje kad se molio svom nebeskom Ocu: “A da bi dobili vječni život, trebaju dobro upoznati tebe, jedinog pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista” (Ivan 17:3).

Upoznavanje pravog Boga, čije je ime Jehova, i njegova Sina, Isusa Krista, može zadovoljiti našu znatiželju smislenije nego znanje o bilo čemu drugom. Sjetite se pitanja o životu koje smo spomenuli u uvodu članka. Tim pitanjima možemo dodati još neka, naprimjer: Zašto u svijetu ima toliko patnji? Hoće li ljudi zagađivanjem uništiti Zemlju? Što će Bog učiniti da se to ne dogodi? Odgovori na ta pitanja neće samo zadovoljiti našu znatiželju. Oni nam, kako je Isus rekao, mogu donijeti “vječni život”. Zašto možemo biti sigurni u to?

Biblija je Božja nadahnuta Riječ. O njoj je apostol Pavao napisao sljedeće: “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno za poučavanje, za ukoravanje, za popravljanje, za odgajanje u pravednosti, da Božji čovjek bude posve sposoban i potpuno opremljen za svako dobro djelo” (2. Timoteju 3:16, 17).

Zamislite — apostol Pavao kaže da nas Biblija može opremiti za svako dobro djelo. Ona nas može naučiti da život promatramo s Božje točke gledišta. A mi znamo da su Božje znanje i mudrost neusporedivi. Bog je nadahnuo proroka Izaiju da zapiše sljedeću duboku istinu: “‘Vaše misli nisu moje misli i moji putevi nisu vaši putevi’, kaže Jehova. ‘Jer kao što su nebesa viša od zemlje, tako su moji putevi viši od vaših puteva i moje misli od vaših misli’” (Izaija 55:8, 9).

Da li biste željeli saznati više o Bogu — o njegovim gledištima i uzvišenom načinu postupanja? Potiče li vas znatiželja da saznate što Biblija govori o Božjem načinu razmišljanja i postupanja? Želite li saznati što će Bog učiniti kako bi okončao sve patnje i što će sve učiniti za ljude koji su mu poslušni? Biblija i vas poziva: “Kušajte i vidite da je dobar Jehova, sretan je čovjek kojemu je on utočište!” (Psalam 34:8).

Upečatljive istine iz Božje Riječi mogu ljudima iskrena srca biti poput svjetla nakon što izađu iz mraka. Apostol Pavao je rekao: “O dubino bogatstva, mudrosti i znanja Božjega! Kako su neistraživi sudovi njegovi i nedokučivi putevi njegovi!” (Rimljanima 11:33). Trebat će nam vječnost da u potpunosti shvatimo bogatstvo Božjeg znanja i mudrosti. Možemo doživjeti divnu budućnost u kojoj nam nikad neće biti dosadno, u kojoj ćemo uvijek otkrivati nešto novo.

Nemojte ugušiti svoju znatiželju!

Istina, rijetko će tko od nas postati slavni istraživač ili izumitelj. A vjerojatno nam ni prosječan životni vijek neće biti dovoljan da naučimo sve što bismo voljeli. Ipak, nemojmo dopustiti svojoj znatiželji da zaspi. Stalno pothranjujmo žeđ za znanjem koju je Bog s ljubavlju ugradio u nas.

Na pravi način iskoristite ovaj divan dar koji nam je Bog dao i dobro upoznajte njegovu nadahnutu Riječ, Bibliju. Ako to učinite, vaš će život već danas biti smislen i radostan, a možete se nadati da će tako biti i u cijelu vječnost. Biblija kaže: “Sve je [Bog] učinio da je lijepo u svoje vrijeme. Čak je i vječnost stavio ljudima u srce, da ne mogu u potpunosti dokučiti djela koja pravi Bog čini” (Propovjednik 3:11).

[Slika na stranici 19]

Alexander von Humboldt