HOĆE li suvremena znanost iskorijeniti sve bolesti? Govore li biblijska proročanstva iz Izaije i Otkrivenja da će ljudi jednog dana sami ostvariti svijet u kojem više neće biti bolesti? Neki smatraju da bi se to moglo dogoditi, pogotovo ako se uzme u obzir što je sve u novije vrijeme postignuto na području medicine.

Mnoge državne institucije, dobrotvorna društva i razni drugi donatori surađuju s Ujedinjenim narodima u borbi protiv bolesti koja se vodi odlučnije nego ikad prije. U zemljama u razvoju intenzivno se provodi akcija cijepljenja djece. Budu li sve zemlje koje sudjeluju u toj akciji ostvarile zadane ciljeve, “do 2015. više od 70 posto djece koja žive u najsiromašnijim zemljama svijeta svake će godine dobivati spasonosna cjepiva protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, ospica, rubeole, žute groznice, bolesti uzrokovanih bakterijom haemophilus influenzae tipa B, hepatitisa B, dječje paralize, rotavirusnih, pneumokoknih i meningokoknih infekcija te japanskog encefalitisa”, izvještava Fond Ujedinjenih naroda za pomoć djeci. Osim toga, radi se i na uvođenju osnovnih mjera za zaštitu zdravlja, kao što su osiguravanje dovoljnih količina pitke vode, poboljšanje ishrane i poučavanje stanovništva o tome kako voditi brigu o čistoći i osobnoj higijeni.

No znanstvenici žele pružiti ljudima puno više od osnovne zdravstvene skrbi. Najsuvremenija tehnologija omogućava brzi razvoj medicine. Prema nekim procjenama, zahvaljujući znanstvenim istraživanjima i napretku tehnologije ukupno znanje s područja medicine udvostruči se otprilike svakih osam godina. Navest ćemo samo neke od najnovijih tehnoloških dostignuća i ciljeva u borbi protiv bolesti.

▪ Rendgenska dijagnostika U medicini se već više od 30 godina primjenjuje dijagnostička metoda koja se naziva kompjuterska tomografija (CT). CT-uređaji, ili skeneri, pomoću rendgenskog zračenja stvaraju trodimenzionalne snimke unutarnjih organa. Te se snimke koriste za dijagnosticiranje bolesti i otkrivanje poremećaja u građi ili radu pojedinih organa.

Premda postoje određene polemike o štetnosti rendgenskog zračenja, medicinski stručnjaci s optimizmom gledaju na budućnost, smatrajući da će napredak te tehnologije donijeti mnoge koristi. Michael Vannier, profesor radiologije iz Sveučilišne bolnice u Chicagu, kaže: “U posljednjih nekoliko godina tehnologija je napredovala nevjerojatnom brzinom.”

 Danas su CT-uređaji znatno brži, precizniji i jeftiniji. Vrlo je značajno to što najnoviji skeneri omogućavaju veću brzinu snimanja. To je naročito važno kod snimanja srca. Zbog neprestanih otkucaja srca u prošlosti su mnoge rendgenske snimke srca bile mutne, pa se na temelju njih nije mogla postaviti precizna dijagnoza. No časopis New Scientist objašnjava da najnoviji skeneri “naprave krug oko tijela za trećinu sekunde, odnosno brže od jednog otkucaja srca”, a to im omogućava da stvaraju jasnije snimke.

Uz pomoć najnovijih skenera liječnici mogu detaljno pregledati unutrašnjost našeg tijela, pa čak i istraživati biokemijske procese koji se odvijaju u pojedinim organima. Ta bi tehnologija u budućnosti mogla omogućiti otkrivanje raka u ranim stadijima.

▪ Primjena robotike u kirurgiji Izvođenje kirurških zahvata pomoću vrhunskih robotskih uređaja više nije znanstvena fantastika. U svijetu se već danas vrše tisuće takvih operacija. Neki kirurzi izvode operacije uz pomoć kompjutera koji im omogućava da daljinski upravljaju radom nekoliko robotskih ruku. Te su ruke opremljene digitalnim kamerama te skalpelima, škarama, kauterima i drugim kirurškim instrumentima. Primjena te tehnologije omogućava kirurzima da s nevjerojatnom preciznošću izvode izuzetno složene kirurške zahvate. “Kirurzi koji se služe tom tehnologijom primijetili su da njihovi pacijenti gube manje krvi, trpe manje boli, rjeđe imaju postoperativne komplikacije, kraće ostaju u bolnici i brže se oporavljaju nego oni koji se podvrgavaju klasičnom kirurškom zahvatu”, izvještava časopis Newsweek.

▪ Nanomedicina Nanomedicina je primjena nanotehnologije u medicinskim znanostima i dijagnostici. Nanotehnologija je znanost koja se bavi istraživanjem, razvojem i primjenom mikroskopski sitnih struktura i materijala. Osnovna mjerna jedinica za veličinu koja se koristi u nanotehnologiji zove se nanometar, a to je milijarditi dio metra. *

Da biste si bolje mogli predočiti koliko je nanometar sićušan, spomenimo da je list papira na kojem je tiskan ovaj članak debeo oko 100 000 nanometara te da debljina ljudske vlasi iznosi oko 80 000 nanometara. Crvena krvna stanica ima promjer od oko 2 500 nanometara. Bakterija je dugačka oko 1 000 nanometara, a virus oko 100 nanometara. Vaša DNK ima u promjeru svega 2,5 nanometara.

Pobornici nanotehnologije vjeruju da će u bliskoj budućnosti znanstvenici proizvoditi sićušne uređaje pomoću kojih će se moći izvoditi medicinski zahvati u ljudskom tijelu. Ti mali roboti, koji se nazivaju nanouređaji ili nanostrojevi, imat će u sebi mikroskopski sitne kompjuterske čipove s uputama za izvršavanje specifičnih zadataka. Zanimljivo je da bi takvi složeni uređaji trebali biti sastavljeni od elemenata veličine stotinjak nanometara. To je 25 puta manje od promjera crvene krvne stanice!

Budući da su nanouređaji tako mali, predviđa se da će jednog dana moći putovati sitnim kapilarama i dopremati kisik u anemična tkiva, uklanjati naslage koje dovode do začepljenja krvnih žila, skidati plak s moždanih stanica, pa čak i pronalaziti i uništavati viruse, bakterije te druge uzročnike zaraznih bolesti.  Nanostrojevi mogli bi se koristiti i za izravno dopremanje lijekova do određenih stanica.

Znanstvenici predviđaju da će nanomedicina omogućiti znatan napredak u otkrivanju raka. Dr. Samuel Wickline, profesor medicine, fizike i biomedicinske tehnologije, rekao je: “Liječnicima će se pružiti fantastična mogućnost da ranije nego ikad prije otkrivaju vrlo sitne tumore i sprečavaju njihov razvoj primjenom jakih lijekova koji će djelovati samo na maligne stanice, čime će se ublažiti i štetne nuspojave.”

Premda sve to može zvučati kao futuristička maštarija, neki znanstvenici stvarno vjeruju da nanomedicina ima sjajnu budućnost. Vodeći znanstvenici koji se bave nanotehnologijom smatraju da će se u roku od deset godina ta tehnologija početi koristiti za obnovu živih stanica i mijenjanje njihove molekularne strukture. Jedan pobornik nanotehnologije kaže: “Nanomedicina će iskorijeniti praktički sve uobičajene bolesti 20. stoljeća, kao i sve druge zdravstvene tegobe, te omogućiti ljudima da u punoj mjeri koriste sve svoje sposobnosti.” Neki znanstvenici navodno već danas postižu dobre rezultate u pokusima koje vrše na životinjama.

▪ Genomika Genomika se bavi istraživanjem genetske strukture živih organizama. Svaka stanica ljudskog organizma sastoji se od mnogo dijelova koji su vrlo važni za život. Jedan od njih je gen. Svatko od nas ima oko 35 000 gena, koji određuju boju i kvalitetu kose, boju kože i očiju, visinu te mnoge druge pojedinosti vezane za naš fizički izgled. Geni također imaju važnu ulogu u određivanju svojstava naših unutarnjih organa.

Oštećenje gena može štetno utjecati na zdravlje. Ustvari, neki istraživači smatraju da su sve bolesti zapravo posljedica poremećaja u građi ili funkciji gena. Neke genetske poremećaje nasljeđujemo od svojih roditelja. Drugi se poremećaji javljaju zbog toga što smo tijekom života izloženi raznim štetnim utjecajima.

Znanstvenici se nadaju da će uskoro otkriti mnoge specifične gene zbog kojih imamo predispozicije za određene bolesti. To bi moglo pomoći liječnicima da otkriju zašto su neki ljudi skloniji obolijevanju od raka ili zašto se određena vrsta raka kod nekih ljudi razvija brže nego kod drugih. Genomika bi također mogla otkriti zašto određeni lijekovi kod nekih pacijenata imaju dobar učinak, a kod nekih nemaju.

Na temelju takvih preciznih genetskih informacija mogao bi se razviti i novi pristup liječenju bolesti kod kojeg bi se izbor lijekova i način liječenja mogao prilagođavati specifičnim genetskim karakteristikama svakog pacijenta. Kako bi vam to moglo koristiti? Naprimjer, ako bi istraživanje vaših gena pokazalo da imate predispoziciju za određenu bolest, liječnici bi je mogli dijagnosticirati puno prije nego što se pojave prvi simptomi. Pobornici takvog načina liječenja tvrde da bi se u nekim slučajevima odgovarajućom terapijom, prehranom i promjenom načina života čak moglo spriječiti pojavu bolesti.

Liječnici bi na temelju vaših genetskih karakteristika ujedno mogli predvidjeti opasnost da vaš organizam loše reagira na određene lijekove. Takve bi informacije pomogle liječnicima da vam prepišu lijek koji će vam najbolje odgovarati te odrede dozu koja će biti primjerena vašim potrebama. List The Boston Globe izvještava: “Do 2020 [takav način liječenja] vjerojatno će postati daleko rašireniji nego što danas itko može zamisliti. Proizvodit će se novi lijekovi koji će biti prilagođeni genetskim karakteristikama svakog pojedinca, lijekovi protiv dijabetesa, srčanih bolesti, Alzheimerove bolesti, šizofrenije i mnogih drugih bolesti koje danas haraju svijetom.”

Naveli smo samo nekoliko primjera koji pokazuju što sve znanost obećava postići u budućnosti. Medicina se razvija neviđenom brzinom. No znanstvenici ne očekuju da će u skoroj budućnosti iskorijeniti sve bolesti. Još uvijek postoje brojne prepreke koje se čine nepremostivima.

Ljudi svojim ponašanjem usporavaju napredak u iskorjenjivanju bolesti. Naprimjer, znanstvenici smatraju da je to što su ljudi nanijeli štetu određenim ekosustavima dovelo do pojave novih, opasnih bolesti. Mary Pearl,  predsjednica organizacije Wildlife Trust, kaže: “Od sredine 1970-ih pojavilo se preko 30 novih bolesti, među kojima su AIDS, ebola, lajmska bolest i SARS. Smatra se da je većina tih bolesti prešla na ljude sa životinja.”

Osim toga, ljudi jedu sve manje svježeg voća i povrća, a sve više šećera, soli i zasićenih masti. Zbog takve prehrane, kao i smanjenja fizičke aktivnosti te drugih nezdravih navika, ljudi sve više obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, porastao je i broj pušača, a pušenje je razlog zbog kojeg milijuni ljudi u svijetu imaju ozbiljne zdravstvene probleme i umiru. Svake godine oko 20 milijuna ljudi zadobije teške ozljede ili pogine u prometnim nesrećama. Mnogi drugi postanu invalidi ili čak smrtno stradaju u ratu i raznim drugim nasilnim sukobima. Milijuni ljudi narušavaju svoje zdravlje zloupotrebom alkohola ili uživanjem droge.

Bez obzira na to koji je njihov uzrok, neke bolesti unatoč ogromnom napretku medicine i dalje nanose ljudima mnoge patnje. Tako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvještava da ‘preko 150 milijuna ljudi u svijetu pati od depresije, oko 25 milijuna boluje od šizofrenije, a 38 milijuna od epilepsije’. Milijuni ljudi boluju, a mnoga djeca i mladi umiru od HIV/AIDS-a, crijevnih zaraza koje uzrokuju proljev, malarije, ospica, upale pluća i tuberkuloze.

Postoje i druge prepreke zbog kojih ljudi nikako ne uspijevaju iskorijeniti sve bolesti. Dvije velike prepreke su siromaštvo i nesposobnost državnih vlasti da riješe probleme svojih građana. WHO je nedavno izvijestio da bi milijuni ljudi koji umiru od zaraznih bolesti mogli biti spašeni kad vlasti ne bi činile propuste i kad ne bi bilo nestašice novca.

Hoće li brz napredak medicine i tehnologije pomoći da se nadvladaju te prepreke? Hoćemo li uskoro živjeti u svijetu u kojem neće biti bolesti? Ranije izneseni podaci ne pružaju konkretan odgovor na ta pitanja. No Biblija daje sasvim jasan odgovor. U idućem članku možete saznati što Biblija govori o vremenu u kojem više neće biti bolesti.