BILA je prohladna jesenja večer. Mir i tišinu prekinulo je glasanje gusaka. Iznenada su se pojavile iznad nas. Bilo ih je dvadesetak i letjele su u formaciji nalik ogromnom slovu V, zamahujući krilima elegantno i snažno. Jedna se guska graciozno nagnula ulijevo i odletjela na kraj jata. Taj zadivljujući prizor potaknuo je moju znatiželju. Zašto guske lete u formaciji? I kamo idu?

Guska je ptica močvarica, bliski srodnik patke i labuda. Na svijetu ima oko 40 vrsta gusaka, a najviše ih ima u Aziji, Europi i Sjevernoj Americi. Kanadska guska jedna je od najpoznatijih vrsta. Ima dug crni vrat i bijele obraze. Odrasli mužjaci velike kanadske guske mogu težiti do 8 kilograma i imati raspon krila 2 metra. Ova guska ljeti živi na Aljaski i sjeveru Kanade, a tijekom zimskih mjeseci odlazi sve do Meksika.

Seoba je opasno vrijeme za guske. Ukoliko se na sjever vrate prerano, voda će još uvijek biti smrznuta i neće imati dovoljno vegetacije. Zato se kanadske guske vraćaju na sjever kad temperature porastu. Nakon što dođu na svoje odredište, guske se podijele u parove i svaki par pronađe svoje područje na kojem će graditi gnijezdo.

 Budući da guske lete u formaciji nalik slovu V, lakše mogu vidjeti jedna drugu i brzo reagirati kad ptice ispred njih promijene smjer, brzinu ili visinu. Osim toga, neki stručnjaci smatraju da struja zraka koju stvore guske na čelu jata olakšava let ostalima jer smanjuje zračne vrtloge. Bilo kako bilo, izgleda da u jatu obično ima nekoliko obitelji, a na čelu se izmjenjuju odrasle ptice.

Kanadske guske često se godinama gnijezde u istom gnijezdu. Gnijezdo obično grade od jednostavnih materijala, naprimjer grančica, trave i mahovine. Guske cijeli život imaju samo jednog partnera. Ukoliko jedan partner ugine, drugi ponekad pronađe novog partnera. No obično ostane sam.

Ženka nese između četiri i osam jaja, iz kojih se ptići izlegu nakon otprilike 28 dana. Roditelji hrabro brane svoje potomstvo. Znaju biti vrlo agresivni ukoliko su oni ili njihovi ptići u opasnosti. Mogu odagnati grabežljivce snažnim udarcima krila.

Ptići počinju komunicirati s roditeljima dok su još u jajetu. Oni cvrkutom izražavaju zadovoljstvo, a drugačije se glasaju kad su uznemireni. I odrasle ptice glasaju se na razne načine kad komuniciraju s mladima i međusobno. Ustvari, stručnjaci su prepoznali najmanje 13 načina glasanja kanadske guske.

Guske su istinski dokaz da su životinje “po prirodi mudre” (Priče Salamunove 30:24, NS). Naravno, za to je zaslužan Jehova Bog, onaj tko je sve stvorio — uključujući i krilata nebeska stvorenja (Psalam 104:24).