VEĆINA ljudi danas zna za piramide u Egiptu. Međutim, arheolozi su i u Americi pronašli mnoge građevine nalik piramidama, a posebice je to slučaj u Meksiku. Poput svojih rođaka u Egiptu, i meksičke su piramide stoljećima stare i obavijene misterijem.

Klasična egipatska piramida je grobnica smještena unutar ogromne gomile simetrično naslaganog kamenja. Hodnici unutar nje vode do grobnice, najvažnijeg dijela piramide. Međutim, meksička piramida velika je hrpa zemlje na čijem se samom vrhu nalazi hram, do kojeg se dolazi prilaznim stepeništem s vanjske strane piramide. Izuzev nekoliko iznimki, piramide pronađene u Americi nisu grobnice.

Jedno od najveličanstvenijih nalazišta piramida u Meksiku je Teotihuacán. Smješteno je 50-ak kilometara sjeveroistočno od Ciudad de Mexica, a antropolozi i arheolozi još uvijek nisu razriješili njegovu tajnu. Graditelji su ovaj drevni velegrad napustili više od 500 godina prije pojavljivanja aztečke kulture. Ime Teotihuacán potječe iz jezika nahuatl i znači “grad bogova”, odnosno “gdje ljudi postaju bogovi”. Pretpostavlja se da su ime gradu dali Azteki nakon što su ga posjetili.

Jedan od urednika časopisa National Geographic, George Stuart, objašnjava da je “Teotihuacán bio prvi pravi urbani centar na zapadnoj hemisferi (...). Podignut je negdje početkom kršćanske ere, postojao otprilike sedam stoljeća, a potom prešao u legendu. Procjenjuje se da je u vrijeme njegovog najvećeg procvata, oko 500. posl. Kr., u njemu živjelo između 125 000 i 200 000 ljudi.”

Gotovo u samom središtu grada nalazi se ogromna Sunčeva piramida. Dimenzije podnožja te piramide iznose otprilike 220 s 225 metara, a njenih pet terasastih nivoa uzdiže se do sadašnje visine od oko 63 metra. Da bi se stiglo do vrha piramide, potrebno se popeti uz više od 240 stepenica. Sjeverno od drevnog grada nalazi se 40 metara visoka Mjesečeva piramida. Nekad su se na vrhu ovih dviju glavnih piramida nalazili hramovi.

Posljednjih se desetljeća saznalo mnogo o ovim piramidama. Međutim, prema riječima Stuarta, “još uvijek ne znamo gotovo ništa o porijeklu Teotihuakanaca, jeziku kojim su govorili, organizacijskom uređenju njihovog društva i uzrocima njihovog nestanka”.

U samom središtu Ciudad de Mexica možete posjetiti Glavni aztečki hram. Mada u blizini nema nikakvih piramida, još uvijek se naziru ostaci strukture piramidalnog oblika koja je služila kao podnožje Glavnog hrama. Arheolozi su na tom mjestu otkrili dva oltara na kojima su prinošene ljudske žrtve.

Chichén Itzá jedno je od najposjećenijih nalazišta piramida u Meksiku. Mada u području na kojem su nekada obitavali Maye ima mnogo ruševina građevina iz drevnog doba, ove su najdostupnije jer su u blizini Méride, grada na Yucatánu. Premda su sagrađene na teritoriju Maya, građevine ukazuju na to da su na ovim područjima Tolteki nekada imali snažan utjecaj. Po nekim se građevinama dade naslutiti da su njihovi graditelji  poznavali naprednu matematiku i astronomiju.

U Palenqueu, selu usred džungle Chiapas, posjetioci će pronaći impresivni kompleks građevina koje su pripadale Mayama. Pored mnogih piramida i građevina, tu su i Palača te Hram natpisâ. Hram natpisâ “jedan je od najčuvenijih hramova u čitavoj Mezoamerici zbog toga što se tu ne radi samo o podnožju hrama, što je slučaj kod svih ostalih hramova, već i o nadgrobnom spomeniku”, objašnjava se u knjizi The Mayas—3000 Years of Civilization. “Unutrašnje nadsvođeno stepenište vodi naniže do najveličanstvenije kripte koja je ikada pronađena na prostorima na kojima su živjeli Maye.” Kripta je sagrađena za vladara koji je živio u sedmom stoljeću — Pacala, odnosno Uoxoca Ahaua.

To su samo neke od piramida u Meksiku. Ruševina i piramida ima na još mnogim mjestima u čitavom Meksiku. Velikih piramida ima i u Gvatemali i Hondurasu. Sve te drevne građevine pokazuju da su žitelji Mezoamerike svoja mjesta obožavanja željeli graditi na nekom uzvišenju. Walter Krickeberg, pisac knjige Las Antiguas Culturas Mexicanas, napisao je: “Običaj podizanja hramova na stepenastom podnožju potječe iz drevnog običaja obožavanja visina.” Zatim nastavlja: “I dok mi na nebo gledamo kao na ‘svod’, ono je kod drugih naroda predstavljalo planinu uz koju se Sunce ujutro penje, a navečer spušta niz nju; stoga su i njene padine stepenaste kao što je to slučaj i kod neke ogromne građevine. Tako je ta ‘simbolična planina’ (...) pretvorena u stepenastu piramidu koja je, kako proizlazi iz legendi i običaja, u mnogim mezoameričkim narodima postala simbol neba.”

Možda ova predodžba podsjeća istraživače Biblije na biblijski izvještaj o Babilonskoj kuli, koja se nalazila u gradu kasnije poznatom kao Babilon. O graditeljima te kule u 1. Mojsijevoj 11:4 stoji sljedeće: “Poslije rekoše: hajde da sazidamo grad i kulu, kojoj će vrh biti do neba, da stečemo sebi ime.” Nedaleko od ruševina Babilona arheolozi su pronašli građevine piramidalnog oblika poznate kao zigurati.

Oblik obožavanja koji je potekao iz Babilona proširio se u mnoge dijelove svijeta i tako vjerojatno došao do područja koje je postalo poznato kao Meksiko. Ne bi bilo ništa neobično da su babilonski zigurati i religija koja se prakticirala u njemu poslužili kao uzor po kojem su nastale misteriozne i impresivne piramide u Meksiku.