Proslava Uskrsa nema uporište u Bibliji. Ako se osvrnemo na podrijetlo tog blagdana, vidjet ćemo da je on proizašao iz drevnih obreda plodnosti. Obratite pažnju na sljedeća obilježja Uskrsa.

  1. Ime blagdana: U hrvatskom se jeziku naziv “Uskrs” povezuje s uskrsnućem Isusa Krista, no taj blagdan zapravo nema kršćansko podrijetlo. U nekim se jezicima pogansko podrijetlo Uskrsa jasno odražava u samom nazivu tog blagdana (engleski: Easter; njemački: Ostern). “Anglosaski svećenik Beda Časni u 8. je stoljeću ustvrdio da [engleski] naziv tog blagdana potječe od imena Eostre, anglosaske božice proljeća”, stoji u djelu Encyclopaedia Britannica. Neki drugi izvori povezuju naziv tog blagdana s Aštartom, feničkom božicom plodnosti, kojoj u babilonskoj mitologiji odgovara božica Ištar.

  2. Zečevi: Zec je poganski simbol i uvijek je bio simbol plodnosti(The Catholic Encyclopedia). Govoreći o vezi između Uskrsa i zečeva, Večernji list je pisao: “Zanimljivo je da je zec jedan od najomiljenijih simbola Uskrsa. Naime, za četiri godine od jednog para zečeva možemo dobiti potomstvo od milijun zečeva. Zato su zečevi kao simboli plodnosti i blagostanja postali neizostavan dio uskrsnih slika.

  3. Jaja: U Rječniku simbola Jeana Chevaliera i Alaina Gheerbranta navodi se da je jaje “jedan od simbola periodičke obnove prirode” te da ono “simbolizira ponovno rođenje i obnavljanje”. U enciklopediji Traditional Festivals stoji: “Slaveni su, kao i mnogi drugi narodi, smatrali da jaje simbolizira novi život i kozmičku sveukupnost (...). Vjerovali su da pisanice mogu na neki čudesan način donijeti sreću, blagostanje, zdravlje i zaštitu.

  4. Paljenje krijesa: Običaj paljenja obrednih vatri, primjerice uskrsnog krijesa, “povezan je sa solarnim vjerovanjima, prema kojima se na taj način, imitacijom nebeske vatre, tj. Sunca, ono štuje i pomaže u doba solsticija”, stoji u Hrvatskoj općoj enciklopediji. Sezona paljenja obrednih vatri počinjala je u proljeće te je ponajprije pratila niz uskrsnih običaja.

  5. Misa zornica: Odlazak u crkvu na misu zornicu vuče podrijetlo iz obreda koje su drevni štovatelji Sunca “održavali u vrijeme proljetne ravnodnevnice kako bi izrazili dobrodošlicu Suncu i veličali njegovu veliku moć da udahne novi život svemu što raste(Celebrations—The Complete Book of American Holidays).

Hrvatska opća enciklopedija kaže: “U hrvatskoj tradicijskoj kulturi očita je isprepletenost katoličkih crkvenih obreda s tradicijama drugoga podrijetla, posebno pretkršćanskim običajima i obredima vezanima uz proljetno buđenje prirode.

Biblija upozorava da se oni koji žele ispravno štovati Boga ne smiju držati predaja i običaja koji njemu nisu po volji (Marko 7:6-8). U 2. Korinćanima 6:17 stoji: “‘Odvojite se’, kaže Jehova, ‘i ne dotičite više ništa nečisto.’” Uskrs je blagdan poganskog podrijetla, i zato oni koji žele ugoditi Bogu ne slave taj blagdan.