Biblija ne navodi datum Isusovog rođenja i ne kaže da bismo trebali slaviti njegov rođendan. McClintockova i Strongova Cyclopedia kaže: “Slavljenje Božića nije zapovijed koja dolazi od Boga. Taj običaj ne vuče podrijetlo iz Novog zavjeta.

Ustvari, ako malo bolje istražimo podrijetlo tog blagdana, saznat ćemo da on vuče korijene iz poganskih vjerskih obreda. Biblija pokazuje da Boga vrijeđa kad ga štujemo na način koji on ne odobrava (2. Mojsijeva 32:5-7).

Podrijetlo božićnih običaja

  1. Slavljenje Isusovog rođendana: Prvi kršćani nisu slavili [Isusov] rođendan jer su slavljenje bilo čijeg rođenja smatrali poganskim običajem(The World Book Encyclopedia).

  2. Datum 25. prosinca: Nema dokaza da se Isus rodio na taj dan. “Točan dan Kristova rođenja nije poznat, no u 4. st. ranokršćanski su oci odredili da se taj dan podudara s drevnim festivalom rimskog boga Saturna”, koji se održavao u vrijeme zimskog solsticija (National Geographic Hrvatska).

  3. Darivanje, gozbe i slavlje: Zvuči li vam poznato zimsko okupljanje pri kojem se prekomjerno uživa u jelu i piću? Tako su zapravo drevni Rimljani štovali svojeg boga Saturna — i to je jedan od korijena današnjeg božićnog slavlja”, piše časopis National Geographic Hrvatska. U Religijskom leksikonu stoji da je u starom Rimu u vrijeme Saturnalija “vladalo vedro, karnevalsko raspoloženje” te da tih dana “nisu radile trgovine ni uredi”. Osim toga, “priređivale su se gozbe i pijanke, međusobno razmjenjivali darovi, osobito voštane svijeće i glinene figurice”.

  4. Božićna svjetla: The Encyclopedia of Religion kaže da su Europljani ukrašavali svoje domove “svjetiljkama i raznovrsnim zimzelenim raslinjem” kako bi proslavili zimski solsticij te se zaštitili od zlih duhova.

  5. Imela, božikovina: Druidi su imeli pripisivali mnoge čudesne moći. Božikovinu su štovali jer su smatrali da ona naviješta povratak Sunca(The Encyclopedia Americana).

  6. Božićno drvce: U Općem religijskom leksikonu stoji: “Drži se da je božićno drvce prežitak starih antičkih vjerovanja po kojima su grane crnogorice simbol plodnosti, a njihovo kićenje (svijećama i poklonima) jamstvo dobra uroda i odbijanja zlih sila.Suvremena katolička enciklopedija kaže: “Božićno drvo, koje je uzeto iz germanskih poganskih izvora, prilagodilo se kršćanskoj uporabi i značenju.