Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Mbaʼéichapa rakaʼe umi peskadór rembiapo mar de Galiléape?

Mbaʼéichapa rakaʼe umi peskadór rembiapo mar de Galiléape?

Mbaʼéichapa rakaʼe umi peskadór rembiapo mar de Galiléape?

MBAʼÉICHAPA rakaʼe yma umi peskadór rembiapo mar de Galiléape? Jaikuaavéramo mbaʼéichapa ombaʼapovaʼekue hikuái, ñantendevéta Mateo, Marcos, Lucas ha Juan ohaivaʼekue. Pór ehémplo pe artíkulo ohasavaʼekuépe jahechákuri heta mbaʼe.

Mar de Galilea ningo ipuku 21 kilómetro ha ipe 12 kilómetro. Ymaite guive umi peskadór ombaʼapo upépe. Ha upépe guare avei umi pira oñevendéva Jerusalénpe pe “Pira Rokẽ” ypyetépe (Nehemías 3:3, ÑÑB).

Apóstol Pedro ningo oikovaʼekue táva Betsáidape mar de Galilea rembeʼýpe. Upe táva réra ikatu voi heʼise “Peskadór Róga”. Ambue táva oĩva pe már rembeʼýpe katu héra Magadán, térã Magdala. Upépe Jesús omondovaʼekue hemimboʼekuérape haʼe oguata rire y ári (Mateo 15:39). Peteĩ karai iñarandúva heʼi upe táva réra ikatuha ojetradusi griégogui ‘táva pira oñekonservaha’. Upépe ningo oĩ umi fávrika tuichaicháva pira oñembojuky ha oñembosekoha térã oñemoĩ jukyrýpe ha oñeñongatu umi harrón héravape ánforas. Peichagua pira oñevendemivaʼekue Israel tuichakue ha tetã ambuépe jepe.

Upéicharõ Galiléape yma Jesús tiémpope hetaiterei oñevende la pira. Ha ñapensakuaa voi ogana porãne hague umi hénte upepegua. Péro ndaupeichaitevaʼekue. Peteĩ karai arandu ningo heʼi: ‘Heta oleéva pe Nuevo Testamento ningo oimoʼã “la pira ñevende ikuentaiterei hague” péro ndahaʼeietevaʼekue vyrorei. Yma ningo umi mburuvichakuéra la omaneháva upe negósio ha mbovymípente ovenefisia’.

Roma omoĩ mburuvicháramo Herodes Antípaspe Galilea distrítope. Upévare ipoguýpe oĩ umi tape, puérto ha opa mbaʼe oñeguenohẽva mínagui, kokuégui, umi kaʼaguy ha pirakuéra. Koʼã mbaʼére haʼe okovra impuésto. Ndajaikuaaporãi mbaʼéichapa yma Galiléape ojekovra umi impuésto. Péro oiméne ojaporakaʼe hikuái umi mburuvicha griégo térã umi rrománo ojapo haguéicha ambue lugárpe. Oiméne voi la oñeganáva oñemeʼẽmbalénto umi poguasukuérape ha ndahaʼéi umi hénte ombaʼapóvape.

Heta impuésto ojepagavaʼerã

Yma Jesús tiémpope ningo pe rréi mbaʼe umi yvy iporãvéva Galiléape. Ha Herodes Antipas tuichaicha ombojaʼo ha omeʼẽ umi imburuvichakuérape ha umi ojepytasóvape ijykére. Umi hénte oikóva ipoguýpe omoĩvaʼerã chupe oiko hag̃ua komodida apytépe, ojapouka hag̃ua umi óga tuichaicháva, omantene hag̃ua imburuvichakuérape ha orregala hag̃ua iñamigokuérape ha ambuépe. Jaikuaa ningo hetaiterei impuésto ha rreglaménto omoĩ hague umi ipoguýpe oĩvape.

Herodes poguýpe avei opytapa opa ganánsia oñeguenohẽva umi lágo ha rríogui. Upéicha rupi umi peskadór tuicha ombaʼapo ha oĩ hikuái pe rréi térã imburuvichakuéra poguýpe. Ha umi lugár oĩva pe rréi poguýpe oreko avei umi impuésto kovraha. Umíva ningo ogana upe puésto ha ikatu omofirma peteĩ kontráto umi peskadórpe ha omoĩ chupekuéra mbaʼéichapa ombaʼapovaʼerã. Oĩ umi karai arandu heʼíva Mateo okovra rupi impuésto Capernáumpe (Galilea) oiméne hague ‘oipytyvõ peteĩ okovravaʼerãme impuésto umi peskadórpe’. a

Yma Jesús ou mboyve guare dokuménto ohechauka Palestínape ojekovra hag̃ua impuésto ojepeʼa hague umi peskadórgui pira ha ndahaʼéi pláta. Oĩ voi peskadór omeʼẽva 25 ha 40% umi pira ojagarravaʼekue ikatu hag̃uáicha osegi opeska. Umi dokuménto ohechauka umi lugár oĩva Roma poguýpe osegi hague oreko ipoguýpe umi peskadór rembiapo. Pe táva Pisídiape oĩvaʼekue umi polisía ohecháva ani hag̃ua avave oho opeska permisoʼỹre. Ha ovendeka avei hikuái umi pira heta heta ojoguátavapente. Umíva oĩ avei umi mburuvicha poguýpe ha opagavaʼerã impuésto.

Peteĩ karai iñarandúva heʼi koʼã impuésto rupive “pe rréi térã governadór heta ogana hague, péro umi peskadór katu saʼieterei”. Umi ombaʼapóva ambue mbaʼépe saʼi avei ogana hetaiterei impuésto ojekovrágui chupekuéra. Jaikuaa ningo ndojepagaseiha voi umi impuésto, ha jahechakuaa la Bíbliape heʼívare opavavénte ndochaʼéi hague umi impuésto kovraháre. Haʼekuéra ningo itaryryieterei ha notĩri omonda hag̃ua ha oñemboplata heta hag̃ua hapichakuéra kostíllare (Lucas 3:13; 19:2, 8).

La Bíbliape oñeñeʼẽ umi peskadór rehe

Umi lívro hérava Mateo, Marcos, Lucas ha Juan ohaivaʼekue ohechauka Simón Pedro peskadór hague péro nombaʼapoivaʼekue haʼeño. Peteĩva umi lívro ningo heʼi Pédrope oipytyvõ hague iñirũnguéra oĩva ambue várkope oguenohẽ hag̃ua hetaiterei pira. Upéva ningo Jesús ojapo chupe g̃uarã peteĩ milágro rupive (Lucas 5:3-7). Umi iñarandúva heʼi “umi peskadór oñomoirũ hague ikatu hag̃uáicha okonsegi permíso opeska hag̃ua”. Oiméne péicha ojaporakaʼe Zebedeo raʼykuéra, Pedro, Andrés ha iñirũnguéra okonsegi hag̃ua permíso ombaʼapo hag̃ua pira ñevendépe.

La Biblia ningo ndeʼíri máva mbaʼépa umi várko ha umi mbaʼe oiporúva peskadorkuéra Galileaygua opeska hag̃ua. Oĩ katu heʼíva imbaʼekuéra hague, ha Lucas 5:3-pe omombeʼu voi Jesús ojupi hague ‘peteĩ várko Simón mbaʼévape’. Péro peteĩ kuatiañeʼẽme heʼi “umi várko ikatúne hague ótro la ijára ha oiporunteha umi peskadorkuéra”. La Biblia omombeʼu avei peteĩ árape Santiago ha Juan orremenda hague hína irrekuéra. Umi peskadór ningo ovendevaʼerã avei la pira ojagarravaʼekue ha tekotevẽramo ohechavaʼerã umi ombaʼapótava hendivekuéra.

Koʼág̃a jaikuaavéma mbaʼéichapa ombaʼapovaʼekue umi peskadór Galileaygua. Koʼã mbaʼe ningo ndajahechakuaái jepi jalee jave la Biblia. Umi peskadór ningo heta oikovaʼerã oganami hag̃ua. Jahechakuaáramo koʼã mbaʼe hesakãvéta ñandéve umi mbaʼe Jesús heʼivaʼekue umi peskadór rehe. Upéicha avei ñamombaʼéta mbaʼeichaitépa ojeroviavaʼekue Pedro, Andrés, Santiago ha Juan. Haʼekuéra ningo opeska ha ovende pira oñemantene hag̃ua. Ndajaikuaáiramo jepe imboriahuparakaʼe hikuái, ohejapa la orekomíva Jesús heʼírõ guare chupekuéra omoirũ hag̃ua chupe (Mateo 4:19).

[Nóta]

a Apóstol Pedro ningo ovavaʼekue Betsáidagui Capernáumpe. Upépe haʼe ombaʼapo pira ñevendépe iñermáno Andrés ha Zebedeo raʼykuéra ndive. Jesús oiko sapyʼamivaʼekue avei Capernáumpe (Mateo 4:13-16).

[Mápa oĩva páhina 25-pe]

(Emaña pe kuatiañeʼẽre rehecha hag̃ua osẽ hagueichaite ko párte)

Lago Huleh

Betsaida

Capernaum

Magadán

Mar de Galilea

Jerusalén

Mar Muerto

[Roagradese]

Todd Bolen/Bible Places.com

[Roagradese oĩva páhina 26-pe]

Todd Bolen/Bible Places.com