Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

Baiblo Mi Sane Bimihi Nɛ A Ha Heto

Baiblo Mi Sane Bimihi Nɛ A Ha Heto

Anɛ Baiblo ɔ ji Mawu Munyu niinɛ lo?

Eko ɔ, o maa hyɛ blɔ kaa Mawu Munyu ɔ nɛ hi slɔɔto, nɛ jã pɛpɛɛpɛ e ji ngɛ Baiblo ɔ blɔ fa mi. A pee Baiblo ayɔ akpehi abɔ ngɛ gbi lafahi abɔ mi. Nile munyu nɛ ngɛ Baiblo ɔ mi ɔ nyɛɔ tsake ɔ nihi a si himi, nɛ a si himi peeɔ kpakpa.—Kane 1 Tesalonika 2:13; 2 Timoteo 3:16.

Wa le kaa Baiblo ɔ je Mawu ngɔ, ejakaa e gba níhi nɛ maa ba hwɔɔ se kɛ fɔ si pɛpɛɛpɛ. Adesa ko be nyɛe maa tsɔɔ nɔ́ nɛ maa ba hwɔɔ se. Kaa nɔ hyɛmi nɔ́ ɔ, mo susu Yesaya womi ɔ he nɛ o hyɛ. A na womi nɛ ɔ fã ko nɛ a ngma jeha lafa kɛ se loko a fɔ Yesu ɔ ngɛ tɛ puɔ ko mi, ngɛ Ngo Wo ɔ kasa nya. A ngma ngɛ womi nɛ ɔ mi kaa Babilon ma a maa pee ma doku. Munyu nɛ ɔ ba mi jehahi babauu ngɛ Yesu zugba a nɔ nítsumi ɔ se.Kane Yesaya 13:19, 20; 2 Petro 1:20, 21.

Mɛni blɔ nɔ a gu kɛ ngma Baiblo ɔ?

A kɛ jeha nɛ hiɛ pe 1,600 nɛ ngma Baiblo ɔ. Nihi maa pee 40 nɛ a ngma Baiblo ɔ nɛ. Mɛ tsuo a ngma ní kɛ kɔ munyutso kake pɛ he. Mɛni heje nɛ a nyɛ nɛ a pee jã a? A nyɛ nɛ a pee jã, ejakaa Mawu kudɔ mɛ.—Kane 2 Samuel 23:2.

Be komɛ ɔ, Mawu kɛ nihi nɛ a ngma Baiblo ɔ tuɔ munyu kɛ guu bɔfohi, nina, aloo nlami nɔ. Behi fuu ɔ, Mawu ngɔɔ e susumi kɛ woɔ nihi nɛ a ngmaa Baiblo ɔ a juɛmi mi, konɛ mɛ nitsɛmɛ a ngɔ munyunguhi nɛ a suɔ kɛ ngma Mawu sɛ gbi ɔ.—Kane Kpojemi 1:1; 21:3-5.