Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

LOK MA I POK NGEYE

Tika Myero Ilegi?

Tika Myero Ilegi?

Iromo penye kekeni ni, ‘Ka Lubanga ngeyo tamma ki jami ducu ma amitogi, ci pingo omyero doki aleg bote?’ Meno lapeny ma rwatte adada. Yecu mono pe owaco ni Lubanga “ngeyo gin ma wumito ma nongo peya wupenye”? (Matayo 6:8) Kabaka Daudi me Icrael bene oniang lok man, mumiyo en ocoyo ni: “Kadi ma peya aloko lok mo, nen, ai Rwot [Jehovah], in dong ingeyo lok ma abiloko ducu.” (Jabuli 139:4) Pingo omyero waleg bot Lubanga? Me gamo lapeny man, kong wanenu gin ma Baibul waco ma lubbe ki lega. *

“Wunyik cok bot Lubanga, ci en bene binyiko cok botwu.”​—Yakobo 4:8

LEGA NYIKOWA COK BOT LUBANGA

Kadi bed Baibul wacci Lubanga Jehovah * ngeyo jami ducu, ento bene nyuto ni mitine pe tye me ngeyo lok ada i kom jo ma giwore keken ci otum. (Jabuli 139:6; Jo Roma 11:33) Wi Jehovah po i kom jami mapol ata dok en pe obedo calo kompiuta ma gwoko ngec i kom ngat acel acel. Ki lok ada, Lubanga tye ki miti madit me ngeyo jami mukanne matut i cwinywa pien en mito ni wanyikke cok bote. (Jabuli 139:23, 24; Yakobo 4:8) Meno aye gin mumiyo Yecu ocuko cwiny lulub kore ni myero gulegi, kadi bed ni Wonne ngeyo jami ma pigi tego ma wamitogi. (Matayo 6:6-8) Ka walego bot Lacwewa kare ki kare, ci wabinyikke cok bote.

I kine mukene pe wangeyo ngo kikome ma myero waleg pire. Ka tye kit meno, Lubanga twero neno gin ma wamito lega pire-ni dok tiyo ki ngecce me miyo en gin meno ma wamito-ni. (Jo Roma 8:26, 27; Jo Epeco 3:20) Ka waniang ni Lubanga ogamo legawa kadi bed i yo ma pe nen atir atir, man weko wanyikke cok bote.

LUBANGA TIKA GAMO LEGA DUCU?

Baibul cuko cwinywa ni Lubanga Won Twer Ducu gamo lega pa luticce ma lugen, ento bene miyo tyen lok mumiyo en pe winyo lega mogo. Me lapore, i kare ma tim gero onya adada i lobo Icrael, Lubanga ociko lanebi Icaya ni owac bot dano ni: “Kadi bed wulega tyen mapol ata, pe abiwinyo legawu wacel; pien cingwu obedo remo keken.” (Icaya 1:15) Ada, jo ma gicayo cik pa Lubanga nyo gilego bote ki cwiny ma pe tye atir myero gunge ni Lubanga pe bigamo legagi.​—Carolok 28:9; Yakobo 4:3.

Ki tungcel, Baibul waco ni: “Ka walegge gin mo kun walubo gin ma en mito, ci en winyo legawa.” (1 Jon 5:14) Ento, man mono te lokke ni Lubanga miyo jami ducu ma luticce gilego ki bote? Pe kumeno. Nen kong gin mutimme i kom lakwena Paulo, ma olego Lubanga tyen adek kulu ni okwany ‘okuto ma i kome.’ (2 Jo Korint 12:7, 8) Oromo bedo ni Paulo onongo tye ka deno can pi two wang ma dong ori pi kare malac. Man nen calo pud dong oturo cwinye ya! Kimiyo bot Paulo mic me cango two dok bene en ocero wa dano kulu, ento en okanyo two ma onongo tye kwede. (Tic pa Lukwena 19:11, 12; 20:9, 10) Kadi bed ni legane pe kigamo kit ma en mito kwede, Paulo ojolo ki yomcwiny kony ma Lubanga omiye.​—2 Jo Korint 12:9, 10.

“Gin ma miyo wabedo ki gen i kome en ene ni, ka walegge gin mo kun walubo gin ma en mito, ci en winyo legawa.”​—1 Jon 5:14

Ada, Lubanga ogamo i yo me tango lega pa jo mogo ma kicoyo lok i komgi i Baibul. (2 Luker 20:1-7) Ento, meno gin ma pe obedo ka timme kare ki kare kadi wa i kare me Baibul. Luye mukene cwinygi ocwer i kare ma onen calo Lubanga pe ogamo legagi. Kabaka Daudi openyo ni: “Ai Rwot [Jehovah], wii mono biwil woko i koma pi kare ma rom mene? Wii biwil woko matwal bo?” (Jabuli 13:1) Ento i kare ma en oniang kit ma Jehovah olare kwede tyen mapol, Daudi ma lagenni dok otito pi genne i kom Lubanga. I lega acel-li, Daudi omedo ni: “Ento an dong atyeko geno mar meri ma pe lokke.” (Jabuli 13:5) Calo Daudi, jo ma giworo Lubanga i kare-ni myero gudi cwinygi i lega nio ka guneno ni Lubanga dong ogamo legagi.​—Jo Roma 12:12.

KIT MA LUBANGA GAMO KWEDE LEGA

Lubanga miniwa jami ma wamito.

Pi tyen lok matir, lunyodo ma giparo pi lutinogi kare ducu pe gimiyo botgi gin ma gimito i nge penyone. Kit meno bene, i kine mukene Lubanga pe gamo legawa i yo ma watamo ni en myero ogam kwede nyo i cawa ma wamito ni ogam iye. Ento watwero bedo ki gen ni Lacwecwa, ma tye calo wego ma lamar-ri, biminiwa jami ma wamito i karene kikome dok i yo matir.​—Luka 11:11-13.

Lubanga twero gamo lega kun tiyo ki Baibul ka ce wapenye ni okonywa

Lubanga romo gamo legawa i yo ma pe nen atir atir.

Ento ka walego bot Lubanga ni okonywa ki i peko mo ma watye ka kato ki iye kono? Tika omyero watam ni Jehovah omyero ogam legawa i yo me tango, ka pe ci nongo okwero gamone woko? Pe. Ma ka meno, bedo ber me temo neno ka Lubanga okonyowa i yo mogo ma pe nen ka maleng. Me lapore, oromo bedo ni laremwa mo otimo gin ma kerone twero me konyowa i karene kikome. (Carolok 17:17) Twero bedo mono ni Jehovah aye nyo otugo cwiny laremwa-ni me tamo piwa? Medo i kom meno, Lubanga twero gamo lega kun tiyo ki Baibul ka ce wapenye ni okonywa. I Baibul, wanongo ngec ma konyowa me lweny ki peko moni ma watye iye.​—2 Temceo 3:16, 17.

Lubanga romo tic ki lurem ma giparo piwa wek gukonywa i cawa ma mitte kikome

Ma ka kwanyo pekki ma gitye kwede, Lubanga pol kare miyo bot jone kero ma gimito me cirone. (2 Jo Korint 4:7) Me lapore, i kare ma Yecu olego bot Wonne ni okwany peko mo acel ki i kome, ma onongo en lworo ni bilano nying Lubanga, Jehovah ocwalo lamalaika wek ojing cwiny Wode. (Luka 22:42, 43) I yo acel-lu, Lubanga romo tic ki laremwa macok kwedwa me cuko cwinywa i cawa ma mitte kikome. (Carolok 12:25) Pien yo man pe nyuto atir atir ni Lubanga ogamo legawa, omyero wabed ma wangwa twolo me niang yo ma En gamo kwede legawa.

Lubanga gamo lega mogo ka karene oromo.

Baibul wacci Lubanga Won Twer Ducu nyuto cwak i kom jo mamwol “ka kare oromo.” (1 Petero 5:6) Pi meno, ka en ogale ki gamo legawa, omyero pe watam ni Jehovah pe paro piwa. Ma ka meno, pien en tye ki ngec muromo, Lacwecwa ma paro piwa-ni gamo legawa ma lubbe ki gin ma en ngeyo ni ber piwa.

“Wumwolle kenwu i te twero pa Lubanga, wek ka kare oromo en otingwu malo.”​—1 Petero 5:6

Me lapore: Ket kong ni wodi ma mwakane pud tidi olegi ni iwile lela. Tika ibiwile lela cutcut? Ka itamo ni pud pe romo ngwec ki lela, itwero diro kare me wilone anyim. Ento lacen itwero wile lela ka iniang ni en dong twero ngwec kwede. I yo ma kit meno bene, Lubanga miyo ‘gin ducu ma cwinywa mito’ ka opore, dok en miyo i karene ka ce wamedde ki lega.​—Jabuli 37:4.

BED KI GEN NI JEHOVAH WINYO LEGA

Baibul cuko cwiny Lukricitayo me ada ni omyero guket gengi i kom lega pien pire tek. Jo mukene giromo wacci, ‘Wacone yot ento timone tek.’ Ada, ka wabedo ka kanyo peko mo ma pe a nyo kiterowa i yo marac, watwero nongone ni tek tutwal me kuro Lubanga wek ogam legawa. Ento, wiwa myero opo i kom gin ma Yecu opwonyo ma lubbe ki diyo cwinywa i lega.

Yecu omiyo lapor i kom dato mo ma obedo ka wire bot langolkop mo ma kite rac wek ocul kwor i kom lukworre. (Luka 18:1-3) Kadi bed ni langolkop-pi kong okwero woko, ento i agikkine owaco ni: “Abiculo kworre; gwok nyo bijonya nono ki bino bota nino ducu.” (Luka 18:4, 5) Ma lubbe ki coc macon me leb Ibru, langolkop-pi oculo kwor pa dato-ni wek pe “obal nyinge.” * Ka langolkop ma kite rac-ci oye konyo dato ma lacan-ni pien lworo ni nyinge biballe, ci Lubangawa ma paro piwa-ni wang ma ongolo kop pa jo ma “gikok bote dyeceng ki dyewor”! Kit ma Yecu owaco kwede, Lubanga “biculo kworgi oyotoyot.”​—Luka 18:6-8.

“Wulegi, ci gibimiyo botwu.”​—Luka 11:9

Kadi bed ni i kine mukene waol woko ki lego pi kony, omyero pe wail cingwa. Ka wadiyo cwinywa i lega, ci meno nyuto ni watye ki miti me neno kit ma Lubanga bikonyowa kwede. Ki bene wapwonyo kit ma Lubanga gamo kwede legawa, ci macalo adwogine wanyikke cok bote. Ada, watwero bedo ki gen ni Jehovah bigamo legawa ka walego ki niye.​—Luka 11:9.

^ para. 3 Ka wamito ni Lubanga owiny legawa, ci omyero watute ki cwinywa ducu me lubo cikke. Ka watimo meno, ci wabineno teko ma lega tye kwede i kwowa kit ma kinyamo kwede i pwony man. Pi ngec mukene, nen dul me 17 i buk me Baibul Mono Ada Pwonyo Gin Ango? ma Lucaden pa Jehovah aye gucoyo, nyo cit i kabedowa me Intanet i www.jw.org.

^ para. 5 Jehovah aye nying Lubanga kit ma kinyuto kwede i Baibul.

^ para. 22 I kare me Baibul, Lubanga onongo mito ni lungolkop gupar pi mon to kacel ki lutino kic.​—Nwoyo Cik 1:16, 17; 24:17; Jabuli 68:5.