Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

YANAKTOʼON LE FE ANCHAJTIʼOBOʼ | SARA

Juntúul x-kiʼichpan koʼolel

Juntúul x-kiʼichpan koʼolel

SARAEʼ waʼalakbal tu chúumukil u yotoch yéetel táan u paakat tu baʼpach. Letiʼeʼ jatsʼutstak u yichoʼob yéetel séeb u yeʼeskoʼob bix u yuʼubikuba. ¿Triste wa u yich? Maʼ xaaneʼ bey u yuʼubikuba yoʼolal le baʼax ku aktáantikoʼ. Yaʼab años kajlak teʼ naj tuʼux yanoʼ. Letiʼ yéetel Abrahán u yíichameʼ yaʼab baʼaloʼob jatsʼutstak u yilmoʼob teʼ najoʼ. * Kiʼimak u yóoloʼob kaʼach le tiaʼanoʼoboʼ.

Abrahán yéetel Saraeʼ tiaʼanoʼob kaʼach tu kaajil Ur, tuʼux yaʼab artesanoʼob yéetel j-koonoloʼob yaniʼ. Maʼ xaaneʼ yaʼab baʼaloʼob yaantiʼob. Utiaʼal Saraeʼ u yotocheʼ maʼ chéen utiaʼal u líiʼsaʼal nuʼukuloʼobiʼ, tumen teʼeloʼ yaʼab baʼaloʼob talamtak tu aktáantoʼobiʼ yéetel yaʼab baʼaloʼob kiʼimakkúunt u yóoloʼobiʼ. Yaʼab u téenel orarnajoʼob tiʼ Jéeoba teʼ najoʼ, le oʼolal Saraeʼ jach uts tu tʼaan kajlikiʼ.

Kex beyoʼ tu pʼataj tuláakal le baʼax suuktiʼoʼ. Tsʼoʼoleʼ kex yaan óoliʼ 60 años tiʼeʼ, bin tuʼuxoʼob maʼ u kʼaj óoliʼ yéetel tuʼux yaan baʼaloʼob ken u talamkúunt u kuxtal. Maʼ tun béeytal xan kaʼach u suut teʼ kaaj tuʼux líikʼoʼ. ¿Baʼaxten tu yóotaj u jáan kʼex u kuxtal? ¿Baʼax jeʼel u páajtal k-kanik tiʼ le fe tu yeʼesoʼ?

«PʼAT A KAAJAL»

Maʼ xaaneʼ Saraeʼ líikʼ tu kaajil Ur. Bejlaʼeʼ teʼ kaajaʼ mix máak yaniʼ yéetel chéen u jutul pakʼiloʼob pʼaatliʼ. Pero tu kʼiiniloʼob Saraeʼ yaʼab j-koonoloʼob jejeláas tuʼux u taaloʼob ku kʼuchloʼob tiʼ barco teʼ río Éufratesoʼ. Letiʼobeʼ ku taaskoʼob yaʼab baʼal u konoʼob tak teʼ kaajaʼ. Yaʼab máak ku máan tu nuʼunutʼ yéetel chʼoʼochʼot bejiloʼob. Yaʼab barcoʼob ku kʼuchloʼob kaʼach tak teʼ muelleʼoboʼ, yéetel le baʼaxoʼob ku taaskoʼoboʼ ku bisaʼaloʼob teʼ tuʼuxoʼob ku yúuchul koonoloʼ. Chéen tukult bix úuchik u líikʼil Sara teʼ kaajaʼ. Yaʼab u láakʼtsiloʼob wal kajaʼanoʼob xan teʼeloʼ. Maʼ xaaneʼ u yojel u kʼaabaʼ u kajnáaliloʼob Ur, yéetel letiʼeʼ jach kʼaj óolaʼan waleʼ, tumen juntúul x-kiʼichpan koʼolel jeʼex letiʼeʼ maʼatech u séeb tuʼubsaʼal.

Teʼ Bibliaoʼ Saraeʼ jach kʼaj óolaʼan tumen nojoch u fe tiʼ Dios, baʼaleʼ maʼ tiʼ le dios luna jach ku adorartaʼal kaʼach tu kaajil Uroʼ. Le diosaʼ yaan kaʼach tak junpʼéel u nuxiʼ torreil beetaʼan teʼ kaajoʼ. Saraeʼ ku adorartik Jéeoba, u jaajil Dios. Le Bibliaoʼ maʼatech u yaʼalik bix úuchik u káajal u adorartaʼal Jéeoba tumen Sara. Chéen baʼaleʼ ku yaʼalikeʼ tu káajbaleʼ u taataeʼ tu adorartaj uláakʼ dios. Kex jeʼel bixak kajlik kaʼacheʼ ka máan kʼiineʼ Saraeʼ tsʼoʼok u beel yéetel Abrahán, juntúul máak 10 años maas nojchil tiʼ (Génesis 17:17). * Ka máan kʼiineʼ le máakaʼ kʼuch kʼaj óoltbil bey «taatatsil tiʼ tuláakal le máaxoʼob ku yantal u fejoʼob[oʼ]» (Romailoʼob 4:11). Letiʼobeʼ kiʼimak u yóol tsʼokaʼanil u beeloʼob tumen ku paklan respetarkubaʼob, ku múul tsikbaloʼob yéetel ku múul utskíintikoʼob le problemaʼoboʼ. Chéen baʼaleʼ le baʼax beet u maas biskubaʼoboʼ letiʼe u yaabiltikoʼob Diosoʼ.

Saraeʼ u yaabiltmaj kaʼach u yíicham, yéetel pʼáatoʼob kajtal naatsʼ tiʼ u láakʼtsiloʼob tu kaajil Ur. Chéen baʼaleʼ maʼ úuch tsʼoʼokok u beeloʼob ka tu aktáantoʼob junpʼéel baʼax beet u muʼyajoʼob. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Saraeʼ «maʼ tu páajtal kaʼach yantal u paalal» (Génesis 11:30). Teʼ kʼiinoʼoboʼ maas yaj u yilaʼal maʼ u yantal u paalal máak. Kex beyoʼ Saraeʼ maʼ xuʼul u yaabiltik Diosiʼ mix u yíichamiʼ. Ku tuklaʼaleʼ Lot, juntúul tiʼ u sobrinoʼobeʼ, minaʼan u taata, le oʼolal kʼuch u yiloʼob bey u hijoʼobeʼ. Bey úuchik u máan le tiempooʼ tak ka kʼexpaj u kuxtaloʼob.

Junpʼéel kʼiineʼ Abrahaneʼ jach kiʼimak u yóol ka kʼuch yiknal Sara. Maʼ tu páajtal kaʼach u creertik le baʼax úuchoʼ. Le Dios ku adorartikoʼ tu chíikbesuba tiʼ yéetel tu túuxtaj juntúul ángel utiaʼal u tʼaan tu yéetel. Chéen tukult bix u táan u yich Sara táan u paktik u yíicham yéetel táan u kʼáatiktiʼ: «¿Baʼax túun tu yaʼalajtech? Tsikbaltten». Maʼ xaaneʼ tu káajbaleʼ Abrahaneʼ kulaj u yáax tukult le baʼaxoʼob aʼalaʼabtiʼoʼ. Ka tsʼoʼokeʼ tu tsikbaltaj tiʼ u yatan le baʼax tu yaʼalaj Jéeobaoʼ: «Pʼat a kaajal yéetel a láakʼtsiloʼob ka xiʼikech teʼ luʼum ken in weʼestechaʼ» (Baʼaxoʼob [Hechos] 7:2, 3). Le ka chan jéetsʼ u tuukuloʼobeʼ káaj u tuklikoʼob tubeel bix ken u beetiloʼob le baʼax aʼalaʼabtiʼob tumen Jéeobaoʼ. Yaan kaʼach u pʼatkoʼob tuláakal le baʼax yaantiʼoboʼ yéetel yaan u binoʼob kajtal jejeláas tuʼuxoʼob chéen tiʼ pasel najoʼob. ¿Baʼax kaʼach ken u yaʼal Sara? Maʼ xaaneʼ Abrahaneʼ táan u jach paktik. ¿Yaan wa ta tʼaan u yóotik Sara bin tu yéetel?

Maʼ xaaneʼ techeʼ ka waʼalikeʼ jach jelaʼan baʼax aʼalaʼabtiʼob ka u beetoʼob, tumen ka waʼalik waleʼ: «Dioseʼ mix juntéen ken u kʼáat tiʼ teen wa tiʼ in wíicham ka k-beet leloʼ». Chéen baʼaleʼ, ¿máasaʼ yaan horaeʼ ku yantal k-chʼaʼtuklik jujunpʼéel baʼaloʼob óoliʼ jeʼex le aʼalaʼabtiʼoboʼ? Teʼ kʼiinoʼobaʼ tuláakal máak ku tsʼáaik táanil u yantaltiʼob ayikʼaliloʼob wa u kuxtaloʼob maas maʼalob. Chéen baʼaleʼ le Bibliaoʼ ku yaʼaliktoʼoneʼ maas maʼalob ka k-tsʼáa yáax ichil k-kuxtal k-natsʼikba tiʼ Dios yéetel ka k-beet baʼax uts tu tʼaan (Mateo 6:33). Ken k-máans t-tuukul baʼax úuch tiʼ Saraeʼ maʼalob ka k-tukle: «¿Baʼax ken in beet ichil in kuxtal?».

JÓOKʼOʼOB TIʼ LE LUʼUM TUʼUX KAJAʼANOʼOBOʼ

Le táan u líiʼskuba Sara utiaʼal u jóokʼloʼobeʼ joʼopʼ u tuklik baʼax ken u bise yéetel baʼax ken u pʼate. Maʼ tu páajtal u bisik baʼaloʼob aaltak tiʼ le burroʼob wa tiʼ le camelloʼoboʼ, mix uláakʼ baʼaloʼob maʼ tu kʼaʼabéettaltiʼob teʼ tuʼuxoʼob kun kajtaloʼoboʼ. Anchaj wal u konik wa u síik yaʼab tiʼ u nuʼukuloʼobeʼ. Tsʼoʼoleʼ yaan u pʼatik le baʼaxoʼob suuk tiʼob tu kaajil Uroʼ, jeʼex u bin teʼ tuʼuxoʼob ku koʼonol bakʼ, frutaʼob, nookʼ, trigo wa uláakʼ baʼaloʼob kʼaʼabéet utiaʼal u kuxtaloʼoboʼ.

Tu yoʼolal fejeʼ Saraeʼ tu pʼataj le maʼalob baʼaloʼob yaan tu yotochoʼ

Saraeʼ maas istikyaj wal úuchik u pʼatik u yotocheʼ. Wa u yotoch jeʼex le tsʼoʼok u kaxtaʼal tumen le arqueologoʼob tu kaajil Uroʼ, yaan kaʼach u pʼatik junpʼéel jach maʼalob naj. Jujunpʼéel tiʼ le najoʼoboʼ yaan maas tiʼ doce u cuartoiloʼob, yaan u fuentesil yéetel oksaʼan tak jaʼiʼ. Tak le najoʼob maas óotsiltakoʼ maʼalob u techoiloʼob, u pakʼiloʼob, yéetel u joonajiloʼobeʼ yaan u seguroiloʼob. ¿Jeʼel wa u sajaktal Sara kajtal tiʼ junpʼéel naj chéen de nookʼeʼ? ¿Jeʼel wa u sajaktal tiʼ ookoloʼob, leonoʼob, chak moʼoloʼob, osoʼob wa loboʼobeʼ? Le baʼaloʼobaʼ suuk u yilaʼaloʼob teʼ kʼiinoʼoboʼ.

¿Kux túun u láakʼtsiloʼob? ¿Máax tiʼ letiʼob ken u pʼate? Talamchaj tiʼ Sara u pʼatik u kaajal bey xan u láakʼtsiloʼob jeʼex u yaʼalmil Diosoʼ. Saraeʼ yaan wal kaʼach u sukuʼunoʼob, u sobrinoʼob yéetel u tíoʼobeʼ, tsʼoʼoleʼ yaabiltaʼan tumen letiʼeʼ jach uts u modos. Maʼ xaaneʼ mix bikʼin ken u kaʼa il u láakʼtsiloʼob. Kex beyoʼ maʼ arrepentirnajiʼ yéetel seguernaj u líiʼskuba utiaʼal u bin.

Yaʼab baʼaloʼob wal máan tu pool Saraeʼ, baʼaleʼ tu pʼataj listoil tuláakal utiaʼal le kʼiin ken xiʼikoʼoboʼ. Taré, u maas nojchil ichil u láakʼtsiloʼobeʼ, kex yaan óoliʼ 200 años tiʼeʼ, bin xan tu yéeteloʼob (Génesis 11:31). Maʼ xaaneʼ u kanáantik u láakʼtsil chʼijaʼanaʼ le kun áantik Sara utiaʼal maʼ u sen tuukul le táan u viajaroʼoboʼ. Loteʼ bin xan tu yéeteloʼob; tuláakloʼob tu pʼatoʼob «u luʼumil le caldeailoʼob» jeʼex aʼalaʼabiktiʼob tumen Jéeobaoʼ (Baʼaxoʼob 7:4).

Yáaxeʼ jóokʼ u binbaloʼob tu tséel le río Éufrates utiaʼal u kʼuchloʼob tak Harán, junpʼéel kaaj míin kex 240 leguas (960 kilómetros) yanil tu xaman-chikʼinil Ur. Letiʼobeʼ pʼáatoʼob junpʼéel tiempo kajtal Harán, maʼ xaaneʼ tumen jach kʼojaʼan Taré yéetel maʼ tu páajtal u seguer u viajar. Tiʼ pʼáatoʼob tak ka kíim Taré, le yaan 205 años tiʼoʼ. Junpʼíit antes u kaʼa káajal u viajaroʼobeʼ Jéeobaeʼ tu kaʼa tʼanaj Abrahán utiaʼal u yaʼaliktiʼ ka u pʼat le luʼumoʼ yéetel ka xiʼik teʼ luʼum ken u yeʼestiʼoʼ. Chéen baʼaleʼ Jéeobaeʼ tu yaʼalaj xan tiʼ: «Bíin in kaʼaj in beet yéetel a chʼiʼibaloʼobeʼ junpʼéel nojoch kaaj» (Génesis 12:2-4). Ka lukʼoʼob tu kaajil Haraneʼ 75 años yaan tiʼ Abrahán yéetel 65 yaan tiʼ Sara, tsʼoʼoleʼ minaʼan u paalaloʼob. ¿Bix túun kun suut nojoch kaajil u chʼiʼibal Abrahán? ¿Yaan wa ta tʼaan u chʼaʼik uláakʼ u yatan? Teʼ kʼiinoʼoboʼ maʼ kʼaas u yilaʼal u yantal jejeláas u yatan máakiʼ, le oʼolal Saraeʼ letiʼe baʼax ku tuklik wal ken u beet Abrahanoʼ.

Jeʼel bixakeʼ lukʼoʼob Haraneʼ ka seguernaj u viajaroʼob. Chéen baʼaleʼ maas yaʼabchajoʼob. Yaan uláakʼ máakoʼob bin tu yéeteloʼob. Le Bibliaoʼ ku yaʼalikeʼ Abrahaneʼ maas yaʼabchaj le baʼaxoʼob yaantiʼoʼ, bey «xan le máakoʼob kʼuch u tiaʼalint tu luʼumil Hara[noʼ]» (Génesis 12:5). ¿Máax le máakoʼobaʼ? Maʼ xaaneʼ palitsiloʼob. Abrahán yéetel Saraeʼ suuk wal u tsikbaltikoʼob tiʼ uláakʼ máakoʼob baʼax ku creertikoʼobeʼ. Jujunpʼéel juʼunoʼob tsʼíibtaʼan úuchjeakil tumen le judíoʼoboʼ ku yaʼalikoʼobeʼ ichil le máakoʼobaʼ anchaj j-táanxel luʼumiloʼob káaj u adorartikoʼob Jéeoba jeʼex u beetik Abrahán yéetel Saraoʼ. Wa beyoʼ u kʼáat u yaʼaleʼ tu yoʼolal u fe Saraeʼ tu yáantaj uláakʼ máakoʼob u creertoʼob Dios bey xan le baʼaxoʼob ken u beetoʼ. Maʼalob ka tuukulnakoʼon tiʼ lelaʼ tumen bejlaʼeʼ óoliʼ mix máak yaan u fe tiʼ Dios, yéetel óoliʼ minaʼan esperanza tiʼ máak. Le oʼolaleʼ ken a kan junpʼéel baʼal jatsʼuts teʼ Bibliaoʼ, ¿ka wilik wa a tsikbaltik tiʼ uláakʼ máakoʼob?

BINOʼOB TU LUʼUMIL EGIPTO

Ka tsʼoʼok u kʼáatmáanskoʼob le río Éufratesoʼ, binoʼob tu tojil le luʼum aʼalaʼantiʼob tumen Jéeobaoʼ. Lelaʼ maʼ xaaneʼ úuch 14 tiʼ Nisán tiʼ 1943 táanil tiʼ u taal Jesús (Éxodo 12:40, 41). Chéen tukult bix u táan u yich Sara le táan u paktik u jaʼtsil le tuʼux ku binoʼoboʼ, le jejeláas cheʼoboʼ, yéetel le ka tu yuʼubaj bukaʼaj maʼalobil le clima yaan teʼeloʼ. Le táan u máanoʼob tuʼux yaan u nukuch cheʼiloʼob Moré naatsʼ Siquemoʼ, Jéeobaeʼ tu kaʼa chíikbesuba tiʼ Abrahaneʼ ka tu yaʼalajtiʼ: «Le luʼumaʼ tiʼ a chʼiʼilankab bíin [in tsʼáae]». Yaʼab baʼaloʼob wal taal tu pool Abrahán ka tu yuʼubeʼ. Maʼ xaaneʼ tu kʼaʼajsaj baʼax tu yaʼalaj Jéeoba tu jardinil Edén yoʼolal junpʼéel chʼiʼibal kun xuʼulsik Satanás. Teʼ kʼiinoʼoboʼ Jéeobaeʼ u yaʼalmiliʼ tiʼ Abrahaneʼ u chʼiʼibaleʼ yaan u taasik yaʼab bendicionoʼob tiʼ tuláakal yóokʼol kaab (Génesis 3:15; 12:2, 3, 6, 7).

Chéen baʼaleʼ jeʼex u maasil familiaʼobeʼ Abrahán yéetel u láakʼtsiloʼobeʼ muʼyajnajoʼob xan tu yoʼolal uláakʼ baʼaloʼob. Jeʼex le tiaʼanoʼob Canaanoʼ anchaj junpʼéel wiʼijil, ka tu chʼaʼtuklaj u binoʼob noojol, tu luʼumil Egipto. Chéen baʼaleʼ yaan baʼax beet u jach tuukul. Le oʼolaleʼ tu yaʼalaj tiʼ Sara: «Uʼuye, teneʼ jach in wojel, techeʼ juntúulech x-kiʼichpan chʼuup, [le oʼolaleʼ] ken ilaʼakech tumen le egipcioʼoboʼ yaan u yaʼalikoʼob: Le koʼolelaʼ u yatan le máakoʼ, bíin u kíimsenoʼob[;] teech túuneʼ bíin u chaʼob a kuxtal utiaʼal ka pʼáatakoʼob ta wéetel. Le beetkeʼ utiaʼal ka xiʼikten utsileʼ, utiaʼal xan maʼ u kíimsikenoʼob ta woʼolaleʼ, beet uts a waʼaliktiʼob techeʼ in wíitsʼinech» (Génesis 12:10-13). ¿Baʼaxten tu beetaj Abrahán leloʼ?

Abrahaneʼ maʼ sajluʼumiʼ yéetel maʼ suuk u tuus jeʼex u yaʼalik yaʼab máakoʼoboʼ. U jaajileʼ Saraeʼ u majan íitsʼin, yéetel yaan baʼax oʼolal u kanáantkuba. Tu kaʼatúulaloʼob u yojloʼobeʼ minaʼan uláakʼ baʼax maas kʼaʼanaʼan ke le baʼax u tukultmaj Diosoʼ: u beetik junpʼéel nojoch kaaj yéetel u chʼiʼibal Abrahán. Le oʼolaleʼ jach kʼaʼabéet u kanáantkuba utiaʼal maʼ u yúuchul mix baʼal tiʼ. Tsʼoʼoleʼ jeʼex tsʼoʼok u yilaʼal tumen le arqueologoʼoboʼ, le máaxoʼob maas yaan u páajtaliloʼob teʼ Egiptooʼ suuk u yoklikoʼob le atantsiloʼ, tsʼoʼoleʼ ku kíimskoʼob le íichamtsiloʼ. Bey túunoʼ Abrahaneʼ tu yeʼesaj yaan u naʼat; Sara xaneʼ tu yeʼesaj kabal óolal yéetel tu yáantaj.

Le baʼax tu tuklaj Abrahanoʼ jach bey úuchikoʼ. Jujuntúul u principeʼob le Faraonoʼ tu yiloʼob bukaʼaj kiʼichpanil Sara, kex maʼ x-lóoʼbayaniʼ. Letiʼobeʼ bin u yaʼaloʼob tiʼ Faraón; letiʼ túuneʼ tu yaʼalaj ka taasaʼak teʼ palaciooʼ. Maʼ tu páajtal k-naʼatik bukaʼaj chiʼichnakchajik Abrahán wa bix úuchik u sajaktal Sara. Chéen baʼaleʼ maʼ xaaneʼ maʼ maltratartaʼab Saraiʼ, baʼaxeʼ maʼalob bix úuchik u tratartaʼal. Maʼ xaaneʼ Faraoneʼ taak kaʼach u yeʼesik tiʼ Sara bukaʼaj ayikʼalil, tsʼoʼoleʼ ku yilik bix ken u naʼatiluba yéetel Abrahán, le máax ku tuklik u sukuʼunoʼ, utiaʼal u tsʼoʼokol u beel yéetel Sara (Génesis 12:14-16).

Máans ta tuukul bix wal u yilik Sara u kaajil Egipto desde junpʼéel u ventanail le palaciooʼ wa desde tu kaʼanliloʼ. ¿Bix ta tʼaan tu yuʼubiluba le ka anchaj tu kaʼatéen tiʼ junpʼéel nojoch naj yéetel le ka tsʼaʼab kiʼikiʼ baʼaloʼob u jaante? Le ayikʼalil tu yilaj teʼ palaciooʼ maas yaʼab tiʼ le yaan kaʼach tu kaajil Uroʼ. Le oʼolaleʼ, ¿jeʼel wa ta tʼaan u taaktal u pʼáatal kajtal teʼeloʼ? Satanaseʼ jeʼel kaʼach u kiʼimaktal u yóol wa ka u pʼat Abrahán utiaʼal ka tsʼoʼokok u beel yéetel Faraoneʼ. Baʼaleʼ Saraeʼ maʼ kʼasaʼaniʼ, baʼaxeʼ jach u yaabiltmaj kaʼach u yíicham yéetel u Dios. Bukaʼaj maʼalobil wa tuláakal le máaxoʼob tsʼokaʼan u beeloʼob ka u beetoʼob jeʼex letiʼ kex yaʼab baʼaloʼob kʼaastak yaan tu baʼpachoʼobeʼ. ¿Máasaʼ maʼalob ka k-chʼaʼ en cuenta baʼax tu beetaj Sara ken k-bisba yéetel k-láakʼtsiloʼob wa yéetel k-amigoʼob?

Yaʼab baʼaxoʼob túunt u yóol Sara tu palacio Faraón, baʼaleʼ maʼ tu pʼataj u yíichamiʼ

Jéeobaeʼ tu yilaj u yáantik le koʼolelaʼ, le oʼolal tu beetaj u yúuchul yaʼab yaayaj baʼaloʼob tiʼ Faraón yéetel le máaxoʼob meyajtikoʼ. Faraoneʼ tu yojéelteʼ Saraeʼ tsʼokaʼan u beel yéetel Abrahán, le oʼolal tu yaʼalajtiʼ ka suunak tu yéetel. Tsʼoʼoleʼ tu yaʼalaj tiʼ tuláakloʼob ka jóokʼkoʼob tu luʼumil Egipto (Génesis 12:17-20). Bukaʼaj wal úuchik u kiʼimaktal u yóol Abrahán ka suunaj Saraeʼ. Kʼaʼajaktoʼoneʼ Abrahaneʼ u yaʼalmiliʼ tiʼeʼ jach «kiʼichpan» u yilaʼal. Chéen baʼaleʼ maʼ u yaabiltmaj chéen yoʼolal leloʼ, baʼaxeʼ tumen le jatsʼuts modos yaantiʼoʼ letiʼe maʼalob tu táan Jéeobaoʼ (1 Pedro 3:1-5). Tuláakloʼon jeʼel u yantaltoʼon le jatsʼuts modosaʼ. Wa maʼ t-chʼíikil k-kaxt ayikʼaliloʼob, k-maas meyajtik Jéeoba, k-tsikbaltik tiʼ u maasil baʼaxoʼob ken u beet Dios yéetel k-beetik baʼax uts tu tʼaan kex yaʼab baʼaxoʼob túuntik k-óoleʼ, jeʼel u yantaltoʼon le nojoch fe anchaj tiʼ Saraoʼ.

^ xóot’ol 3 U kʼaabaʼob kaʼacheʼ Abrán yéetel Sarai, baʼaleʼ maases kʼaj óolaʼanoʼob yéetel le uláakʼ kʼaabaʼob tsʼaʼabtiʼob tumen Jéeobaoʼ (Génesis 17:5, 15).

^ xóot’ol 8 Saraeʼ u majan íitsʼin Abrahán. Tu kaʼatúulaloʼob u taataʼob Taré, pero maʼ juntúuliliʼ u maamaʼobiʼ (Génesis 20:12). Bejlaʼeʼ maʼ maʼalob u yilaʼal ka tsʼoʼokok u beel máak yéetel u láakʼtsiliʼ, pero úucheʼ maʼ bey u yilaʼaliʼ. Teʼ kʼiinoʼoboʼ maʼ úuch kʼebanchajak Adán yéetel Evaiʼ. Le máakoʼoboʼ maas tʼaʼajoʼob, le oʼolaleʼ u tsʼoʼokol u beeloʼob ich láakʼtsiloʼobeʼ maʼatech u beetik u síijil u paalaloʼob yéetel kʼojaʼaniloʼob. Chéen baʼaleʼ ka máan 400 añoseʼ le wíinikoʼoboʼ pʼáat maas kʼeban u wíinkliloʼob, le oʼolal le ley tu tsʼáaj Dios tiʼ Moisesoʼ tu prohibirtaj u yantal baʼax u yil máak yéetel u láakʼtsil (Levítico 18:6).