KAPITE 35
Tana Akonaki Iloa ʼi Te Moʼuga
-
TANA AKONAKI ʼI TE MOʼUGA
Neʼe lagi kua gaʼegaʼe ia Sesu he neʼe faikole ʼi te po katoa pea neʼe ina filifili leva te ʼu tisipulo ʼe toko 12 ke natou liliu ko hana kau apositolo. Kaʼe ʼi te ʼaho ʼaia, neʼe kei malohi pe pea neʼe fia tokoni ki te hahaʼi. Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼi te moʼuga ʼo Kalilea, neʼe lagi mole faʼa mamaʼo mai Kapenaume, te kolo ʼae neʼe tau nofo ai lolotoga tana fakahoko tona minisitelio.
Neʼe ʼomai mai mamaʼo kia te ia he hahaʼi kaugā malie. Ko ʼihi neʼe ʼomai mai te kolo ko Selusalemi pea mo te ʼu koga meʼa kehekehe ʼo Sutea, ʼi te potu saute. Pea ko ʼihi neʼe ʼomai mai te ʼu kolo ko Tile mo Sitoni, ʼae ʼe tuʼu ʼi te potu noleto uesite. He koʼe neʼe natou ʼomai kia Sesu? “Ke natou fakalogo kia te ia pea ke ina fakamalolo natou mai ʼonatou mahaki.” Pea ko te meʼa pe ʼaia neʼe fai e Sesu, neʼe ina fakamalolo ia natou fuli. Ke ke fakakaukauʼi age muʼa, neʼe fakamalolo e Sesu te kau mahahaki fuli. Neʼe toe tokoni foki ia Sesu kia “natou ʼae neʼe fakamamahiʼi e te ʼu laumalie kovi,” te hahaʼi ʼae neʼe gaohi koviʼi e te ʼu ʼaselo agakovi ʼa Satana.—Luka 6:17-19.
Neʼe maʼu leva e Sesu ʼi te moʼuga he koga meʼa tokalelei, pea neʼe fakatahitahi age kia te ia te hahaʼi. Ko tana kau tisipulo, tafito te toko 12 kau apositolo, neʼe lagi natou nonofo ovi age kia te ia. Neʼe natou loto fuli ke natou fagono ki te tagata faiako ʼaia ʼae neʼe ina fakahoko te ʼu gaue fakaofoofo. Neʼe fai leva e Sesu tana akonaki ʼae ka fua lelei anai ki te hahaʼi ʼaia. Kaʼe talu mai ai, neʼe toe fua lelei foki te akonaki ʼaia ki te tokolahi. ʼE toe fua lelei age kia tatou, koteʼuhi neʼe fakaha ai e Sesu te ʼu moʼoni loloto ʼi hona aluʼaga ʼe faigafua pea mo tou mahino lelei ki ai. Neʼe talanoa ia Sesu ki he ʼu aluʼaga ʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo te ʼaho fuli pea mo te ʼu meʼa ʼe iloʼi lelei e te hahaʼi. ʼE mahino gafua ai tana faiakonaki ki te hahaʼi fuli ʼae ʼe natou kumi he maʼuli ʼe lelei age ʼe alu tahi mo te manatu ʼa te ʼAtua. Kotea la he ʼu manatu maʼuhiga ʼo te akonaki ʼa Sesu?
KO AI ʼAE ʼE MANUʼIA MOʼONI?
ʼE fia maʼu e te hahaʼi fuli he maʼuli manuʼia. Neʼe iloʼi e Sesu te faʼahi ʼaia, koia ʼae neʼe kamata talanoa ai kia natou ʼae ʼe manuʼia moʼoni. ʼE mahino ia, neʼe fagono fakalelei ai te hahaʼi kia te ia. Kaʼe neʼe lagi natou punamaʼuli ʼo ʼuhiga mo ʼihi manatu.
Neʼe ina ui fenei: “Manuʼia ia natou ʼae ʼe natou mahino ʼe ʼaoga kia natou te ʼu meʼa fakalaumalie, koteʼuhi ʼe ʼa natou anai ia te Puleʼaga ʼo selo. Manuʼia ia natou ʼae ʼe lotomamahi, koteʼuhi ʼe fakafimalieʼi anai natou. . . . Manuʼia ia natou ʼae ʼe fia kakai pea mo fia iinu ki te faitotonu, koteʼuhi ʼe natou fimalie anai. . . . Manuʼia ia natou ʼae neʼe fakatagaʼi ʼuhi ko te faitotonu, koteʼuhi ʼe ʼa natou anai ia te Puleʼaga ʼo selo. Manuʼia ia koutou moka laukoviʼi pea mo fakatagaʼi koutou e te hahaʼi . . . ʼuhi ko au. Kotou fakafiafia lahi.”—Mateo 5:3-12.
Neʼe kotea te fakaʼuhiga ʼo te ui ʼae e Sesu “manuʼia”? Neʼe mole manatu ia ki he tahi ʼe fiafia lolotoga he temi fakafiafia. ʼE ʼi ai te ʼu faʼahi ʼe maʼuhiga age ke manuʼia moʼoni ai he tahi. Ohage la ko te fimalie moʼoni ʼae ʼe tou maʼu he ʼe ʼi ai te ʼuhiga ʼo totatou maʼuli.
Neʼe ui e Sesu ʼe manuʼia moʼoni te hahaʼi ʼae ʼe natou mahino ʼe ʼaoga kia natou te ʼu meʼa fakalaumalie, mo natou ʼae ʼe lotomamahi ʼuhi ko tonatou ʼuhiga agahala, pea mo natou iloʼi te ʼAtua mo tauhi leva kia te ia. Pea ʼe tatau aipe pe ʼe fehiʼaʼinaʼi peʼe fakatagaʼi natou ʼuhi ko tanatou fai te finegalo ʼo te ʼAtua, kaʼe ʼe natou manuʼia he ʼe natou iloʼi ʼe natou fakafiafiaʼi tona loto pea ʼe ina fakapale anai natou ʼaki te maʼuli heʼe gata.
Kaʼe tokolahi ʼe natou manatu ʼe manuʼia he tahi moka ʼe lahi ʼona koloa pea mo te ʼu temi ʼae ʼe fakafiafia ai. Neʼe mole ko te faʼahi ʼaia ʼae neʼe ui e Sesu pea neʼe lagi tupu ai te fakakaukau ʼa te hahaʼi ʼae Luka 6:24-26.
neʼe fagono kia te ia. Neʼe ina ui fenei: “Malaʼia kia koutou ʼae ʼe maʼu koloa, he ʼe kua kotou maʼu tokotou fakafimalie katoa. Malaʼia kia koutou ʼae ʼe makokona ʼi te temi nei, he ʼe kotou pakupaku anai. Malaʼia kia koutou ʼae ʼe kakata ʼi te temi nei, he ʼe kotou putu mo fetagihi anai. Malaʼia moka palalau lelei te ʼu tagata fuli ʼo ʼuhiga mo koutou, koteʼuhi ko te meʼa pe ʼaia neʼe fai e ʼanatou kui ki te kau polofeta loi.”—He koʼe ʼe malaʼia he tahi moka ʼe maʼu koloa, mo ʼe kata pea moka ʼe vikiʼi ia ia e ʼihi? Koteʼuhi ka maʼu e he tahi te ʼu meʼa ʼaia pea mo liliu ʼo maʼuhiga kia ia, ʼe feala ke ina meʼa noaʼi te tauhi ki te ʼAtua, ʼae ʼe maʼu ai te manuʼia moʼoni. Neʼe mole ui e Sesu ʼe manuʼia he tahi mo kapau ʼe masiva peʼe pakupaku. Kaʼe ʼi te agamahani, ʼe ko te hahaʼi ʼae ʼe nonofo ʼi te faigataʼaʼia ʼae ʼe natou tali gafua te ʼu akonaki ʼa Sesu pea natou maʼu ai te ʼu tapuakina ʼo te manuʼia moʼoni.
Neʼe ui fenei e Sesu ʼo ʼuhiga mo ʼana tisipulo: “Ko koutou ko te masima ʼo te kele.” (Mateo 5:13) ʼE mahino ia neʼe ko hana palalau fakata. Kaʼe neʼe fakaʼaogaʼi te masima ohage la moʼo fakatologa he moʼi kanoʼi manu. ʼI te fale lotu ʼo te ʼAtua, neʼe lahi te masima ʼae neʼe tanaki ʼo ovi ki te ʼaletale pea neʼe fakaʼaogaʼi moʼo masimaʼi te ʼu molaga. ʼE toe fakata e te masima ia he meʼa ʼe mole popo peʼe pala. (Levitiko 2:13; Esekiele 43:23, 24) Koia ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼe “ko te masima ʼo te kele,” he ʼe natou felogoʼi mo te hahaʼi, ʼe natou tokoni kia natou ke natou maʼa ʼi te faʼahi fakalaumalie pea mo tanatou aga, peʼe ʼi hona aluʼaga fakata, ke mole natou popo peʼe pala. ʼEi, ko tanatou logo ʼe ina taupau peʼe ina fakatologa te maʼuli ʼo natou fuli ʼae ʼe natou tali leleiʼi.
Neʼe toe ui fenei e Sesu ki ʼana tisipulo: “Ko koutou ko te malama ʼo te malamanei.” Pea ʼe mole tuku he malama ki he lalo kato, kaʼe ʼe hili ki he tuʼulaga malama ʼae ʼe feala ai ke ha ia tona malama. Koia neʼe uga fenei natou e Sesu: “Ke mu tokotou malama ia muʼa ʼo te hahaʼi, ke natou sisio ai ki ʼakotou gaue lelei pea mo natou fakakololiaʼi ai takotou Tamai ʼae ʼe ʼi selo.”—Mateo 5:14-16.
TE ʼU LEKULA MAʼUHIGA ʼE MULIMULI KI AI ʼANA TISIPULO
Maʼa te kau takitaki lotu Sutea, ko Sesu neʼe ina maumauʼi ia te Lao ʼa te ʼAtua pea mole heʼeki faʼa fualoa ki ai, neʼe natou fonofono ke natou matehi ia ia. Koia neʼe ui fakahagatonu fenei e Sesu: “ ʼAua naʼa kotou manatu neʼe au haʼu ke au molehi ia te Lao mo te ʼu akonaki ʼa te kau Polofeta. Neʼe mole au haʼu ke au molehi kaʼe ke au fakahoko.”—Mateo 5:17.
ʼEi, neʼe fakaʼapaʼapa lahi ia Sesu ki te Lao ʼa te ʼAtua pea neʼe ina fakalotomalohiʼi te hahaʼi ke natou toe fakaʼapaʼapa mo natou ki ai. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ina ui fenei: “Koia, ko he tahi pe ʼe ina maumauʼi he fakatotonu ʼi te ʼu fakatotonu liliki ʼaeni pea mo ina akoʼi ʼihi ke natou fai feia, ʼe fakahigoa anai ko he tahi ʼe veliveli ʼi te Puleʼaga ʼo selo.” Ko tona fakaʼuhiga, ʼe mole hu anai ia ki te Puleʼaga. Pea neʼe hoko atu fenei e Sesu: “Kaʼe ko he tahi pe ʼe ina maʼuliʼi pea mo ina akoʼi ia te ʼu fakatotonu ʼaia, ʼe fakahigoa anai ko he tahi ʼe lahi ʼi te Puleʼaga ʼo selo.”—Neʼe akoʼi e Sesu ʼe tonu ke liakī te ʼu manatu ʼae ʼe uga ai he tahi ke ina maumauʼi te Lao ʼa te ʼAtua. ʼI te ʼosi talanoa ʼa Sesu ki te fakatotonu ʼaeni: “ ʼAua naʼa ke faifakapo,” neʼe ina hoko atu fenei: “Ko he tahi pe ʼe nofo mo hona ita ki tona tehina, ʼe ʼave anai ki te fakamauʼaga.” (Mateo 5:21, 22) Ko te nofo ita ki he tahi ʼe kovi, he ʼe feala ke iku ki he faifakapo. Koia, neʼe fakamahino e Sesu te meʼa ʼae ʼe tonu ke fai moʼo fakatokatoka mo he tahi. Neʼe ina ui fenei: “Kapau ʼe ke ʼaumai tou molaga ki te ʼaletale pea mo ke manatuʼi ʼe mamahi tou tehina kia koe, tuku tou molaga ʼi te muʼa ʼaletale pea ke alu. Fakatokatoka muʼa mo tou tehina, hili ia, pea ke toe liliu mai ʼo momoli tou molaga.”—Mateo 5:23, 24.
Ko te tahi fakatotonu ʼi te Lao neʼe ina tapuʼi te tono. Neʼe ui fenei e Sesu: “Neʼe kotou logo neʼe ui fenei: ‘ ʼAua naʼa ke tono.’ Kaʼe ʼe au tala atu kia koutou, ko he tahi ʼe haga sio ki he fafine ʼo holi malohi ki ai, kua tono ia ʼi tona loto.” (Mateo 5:27, 28) Neʼe mole talanoa pe ia Sesu ki he manatu heʼe ʼaoga ʼe feala ke hoko maʼu e he tahi. Kaʼe neʼe ina fakaha lelei te kovi ʼo te ‘haga sioʼi’ ʼo he tahi. Ko te haga sioʼi ʼo he tahi ʼi te agamahani ʼe fakatupu ai he ʼu holi ʼe kovi. Pea ka maʼu he faigamalie, ʼe feala ke hoko ai he tono. Kotea ʼae ʼe feala ke fai e he tahi ke ʼaua naʼa hoko te faʼahi ʼaia? ʼE lagi tonu anai ke ina fai he ʼu fakatuʼutuʼu ʼe faigataʼa kaʼe ʼe ʼaoga. Neʼe ui fenei e Sesu: “Kapau ʼe ke higa ʼuhi ko tou mata mataʼu, haga ʼo kapeʼi pea mo ke li mamaʼo. . . . Pea kapau ʼe ke higa ʼuhi ko tou nima mataʼu, haga ʼo tuʼusi pea mo ke li mamaʼo.”—Mateo 5:29, 30.
Ke haofaki tonatou maʼuli, neʼe tali e ʼihi ke tuʼusi honatou nima peʼe ko honatou vaʼe kua kovi. Koia ʼe tou mahino ai pe koʼe neʼe ui e Sesu ʼe maʼuhiga age te “li mamaʼo” ʼo he meʼa pe, tatau aipe pe ʼe ko he kogaʼi sino maʼuhiga ohage ko he foʼi mata peʼe ko he nima, ke ʼaua naʼa fakatupu he ʼu manatu heʼe ʼaoga pea mo iku ki he ʼu aga ʼe kovi. Neʼe fakamahino fenei e Sesu: “ ʼE lelei age kia koe ke puli he koga ʼo tou sino ʼi te alu katoa ʼo tou sino ki te Seʼeni” (neʼe ko te koga meʼa neʼe laku pea mo tutu ai te ʼu tuʼuga ʼotaʼota ʼi te tuʼa kaupa ʼo Selusalemi). ʼE fakaʼuhiga te kupu ʼaia ki te mate ʼo talu ai.
Neʼe toe foaki e Sesu he ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te aga ʼae ʼe tonu ke tou fakaha kia natou ʼae ʼe natou gaohi koviʼi pea mo laukoviʼi tatou. Neʼe ina ui fenei: “ ʼAua naʼa kotou fakatutuʼu ki he tahi ʼe agakovi, kaʼe ki ʼae ʼe ina pāki koe ʼi tou kauʼahe mataʼu, fakahaga age tou tahi kauʼahe.” (Mateo 5:39) ʼE mole fakaʼuhiga leva ʼe mole tonu ki he tahi ke ina haofaki ia ia totonu peʼe ko tona famili moka gaohi koviʼi. ʼI te talanoa ʼa Sesu ki te pāki ʼo he tahi, neʼe fakaʼuhiga ki te pāki ʼo he tahi moʼona fakalainoaʼi, koteʼuhi neʼe mole feala ke lavea ai peʼe ke mate ai. Koia neʼe fakaha e Sesu, kapau ʼe fia fakalaga fuhu peʼe fakalaga kē mai he tahi, ʼaki hana pāki ʼo kita peʼe ina laukoviʼi kita, ʼaua naʼa kita fai he meʼa.
ʼE alu tahi te tokoni ʼaia mo te lao ʼa te ʼAtua ke kita ʼofa ki tokita tatau. Koia neʼe fai ai e Sesu te tokoni ʼaeni ki te hahaʼi ʼae neʼe fagono: “Kotou haga ʼoʼofa ki ʼokotou fili pea mo hufakiʼi ia natou ʼae ʼe natou fakatagaʼi koutou.” Pea neʼe ina fakaha te tupuʼaga maʼuhiga ʼo te fai ʼo te faʼahi ʼaia: “Ke kotou liliu ai ko he ʼu foha ʼo takotou Tamai ʼae ʼe ʼi selo. Koteʼuhi ʼe ina fakahopo fakatatau ake tana laʼa ki te kau agakovi pea mo te kau agalelei.”—Mateo 5:44, 45.
Ko te ʼu manatu ʼaeni neʼe talanoa ki ai Sesu ʼi tana akonaki, neʼe ina fakanounou fenei: “Koia ʼe tonu ai ke kotou haohaoa ohage ko takotou Tamai ʼae ʼe ʼi selo, koteʼuhi ʼe haohaoa.” (Mateo 5:48) ʼE mahino ia neʼe mole ui e Sesu ʼe feala ke haohaoa te hahaʼi. Kaʼe, ʼi tatatou faʼifaʼitakiʼi ia te ʼAtua, ʼe feala ke tou fakaha totatou ʼofa maʼia ki ʼotatou fili. ʼE tatau te manatu ʼaia mo te manatu ʼaeni: “Kotou haga manavaʼofa, ohage pe ko takotou Tamai ʼe manavaʼofa.”—Luka 6:36.
TE FAIKOLE PEA MO TE FALALA KI TE ʼATUA
Neʼe hoko atu e Sesu tana akonaki, ʼo ina fakalotomalohiʼi fenei te hahaʼi ʼae neʼe fagono: “Kotou tokakaga ke ʼaua naʼa kotou fai he ʼu gaue ʼe lelei ia muʼa ʼo te hahaʼi ke natou tokagaʼi ai koutou.” Neʼe valoki e Sesu he tahi ʼe malualoi pea mo ina fia fakahaha ia muʼa ʼo te hahaʼi tana pipiki ki te ʼAtua. Neʼe ina ui fenei: “ ʼAua naʼa ke faiga ke tokagaʼi koe moka ke foaki he ʼu meʼa ʼofa, ohage ko tona fai e te kau malualoi.” (Mateo 6:1, 2) ʼE lelei age ke tou foaki he ʼu meʼa ʼofa moka mole sio mai he tahi.
Pea neʼe ui fenei e Sesu: “Ka kotou faikole, ʼaua naʼa kotou hage ko te kau malualoi, koteʼuhi ʼe natou leleiʼia tanatou tutuʼu pea mo faikole ʼi te ʼu sinakoka pea mo te ʼu ala lalahi ke sioʼi natou e te hahaʼi.” Kaʼe neʼe ina ui fenei: “Ka ke faikole, ulu ki tou koga fale, pea ʼi tau ʼosi pupunu te matapa, faikole ki tau Tamai ʼae ʼe ʼi selo.” (Mateo 6:5, 6) Neʼe mole koviʼia e Sesu te ʼu faikole fuli ʼae ʼe fai ia muʼa ʼo te hahaʼi, he neʼe ina toe fai foki mo ia he ʼu faikole feia. Ko te meʼa ʼae neʼe ina valokiʼi ko te ʼu faikole ʼae ʼe fai ke tokagaʼi ai kita e te hahaʼi, pea mo natou vikiʼi kita.
Neʼe ina fai te tokoni ʼaeni ki te hahaʼi: “Ka kotou faikole, ʼaua naʼa kotou lau liuliuga ʼakotou palalau ohage ko tona fai e te hahaʼi ʼo te malamanei.” (Mateo 6:7) Neʼe mole ui e Sesu ʼe kovi takita faikole liuliuga ki he meʼa ʼe tahi. Kaʼe neʼe ina valokiʼi te “lau liuliuga” ʼo he ʼu faikole neʼe maʼu loto. Pea neʼe ina fakaha leva te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te faikole, ʼe maʼu ai te ʼu kole ʼe fitu. Ko te ʼu ʼuluaki kole ʼe tolu ʼe fakahagahaga ki te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua pea mo ʼana fakatuʼutuʼu, ʼae ke fakatapuha tona huafa, ke hoko mai tona Puleʼaga, pea ke fai tona finegalo. Hili te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe hoki feala ai leva ke tou fai he ʼu kole ʼo ʼuhiga mo tatatou meʼa kai ʼae ʼi te ʼaho fuli pea mo te fakamolemole ʼo ʼatatou agahala. ʼE toe feala foki ke tou kole ke ʼaua naʼa fakahalaʼi tatou ʼo fakalaka ʼi te meʼa ʼae ʼe tou lava ʼutakiʼi pea ke haofaki tatou mai ia Satana.
Moʼo fakaha lelei te manatu ʼaia, neʼe fai e Sesu te lea fakatata ʼaeni: “Ko te malama ʼo te sino ʼe ko te mata. Kapau ʼe tokaga tou mata ki he faʼahi pe ʼe tahi, pea ʼe malamagia anai tou sino katoa. Kaʼe kapau ʼe tokaga tou mata ki te meʼa ʼae ʼe kovi, pea ʼe fakapoʼuli anai tou sino katoa.” (Mateo 6:22, 23) Ka sio lelei totatou mata, pea ʼe hage ko he malama ki totatou sino. Kaʼe ke sio lelei totatou mata, ʼe tonu ke tokaga ki he meʼa pe ʼe tahi. Kapau ʼe mole koia, ʼe feala ke tou manatu hala ʼo ʼuhiga mo te maʼuli. Kapau ʼe tou tokakaga tafito ke tou maʼu he ʼu koloa kaʼe mole ko tatatou tauhi ki te ʼAtua, pea “ ʼe fakapoʼuli anai [totatou] sino katoa,” ʼo lagi feala ai ke tou liliu ʼo aga fakakaka.
Neʼe fai leva e Sesu te lea fakatata maʼuhiga ʼaeni: “ ʼE mole feala ke kaugana he tahi ki he ʼu pule ʼe toko lua. Koteʼuhi ʼe fehiʼa anai ki te tahi kaʼe ʼofa ia ki te tahi, peʼe pipiki anai ki te tahi kaʼe ina meʼa noaʼi te tahi. ʼE mole feala ke kotou kaugana ki te ʼAtua pea mo te Paʼaga.”—Mateo 6:24.
Ko ʼihi ʼae neʼe fagono kia Sesu, neʼe lagi natou feʼekeʼaki pe neʼe tonu ke feafeaʼi tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia natou ʼi te faʼahi fakasino. Koia neʼe fakapapau age e Sesu, kapau ʼe natou fakamuʼamuʼa te tauhi ʼae ki te ʼAtua, pea ʼe mole he ʼaoga ke natou hoha ki te ʼu faʼahi ʼaia. Neʼe ina ui fenei: “Kotou tokagaʼi fakalelei ia te ʼu manulele, ʼe mole natou tūtū te pulapula peʼe utu peʼe tanaki Mateo 6:26.
ʼi te fale tanakiʼaga taʼukai, kaʼe ʼe fafaga natou e takotou Tamai ʼae ʼe ʼi selo.”—Pea neʼe talanoa leva ia Sesu ki te ʼu lilio ʼo te vao ʼae ʼi te moʼuga neʼe ina fai ai tana akonaki. Neʼe ina ui “maʼia mo Salomone, te tagata ʼae neʼe koloa’ia, neʼe mole teu ohage ko te ʼu lilio ʼaia.” Kotea ʼae ʼe tou ako mai ai? “Kapau ko te ʼAtua ʼe ina teuteuʼi feiaʼi te ʼu fisiʼi teu ʼo te vao ʼae ʼe maʼuli ʼi te ʼaho ʼaeni pea mo laku ki te afi apogipogi, pea ʼe mahino ia ʼe lahi ake anai tana teuteuʼi koutou.” (Mateo 6:29, 30) Neʼe fai e Sesu te tokoni poto ʼaeni: “ ʼAua naʼa kotou tuʼania pea mo ui fenei: ‘Kotea ʼae ka matou kai anai?’ peʼe ‘Kotea ʼae ka matou inu anai?’ peʼe ‘Kotea ʼae ka matou laofi anai?’ . . . ʼE iloʼi e takotou Tamai ʼae ʼe ʼi selo ʼe ʼaoga kia koutou te ʼu meʼa ʼaia. Koia, kotou haga fakamuʼamuʼa ia te Puleʼaga pea mo tana faitotonu, pea ʼe toe foaki atu anai mo te ʼu meʼa fuli ʼaia kia koutou.”—Mateo 6:31-33.
ʼE FEAFEAʼI TE MAʼU ʼO TE MAʼULI HEʼE GATA?
Ko te kau apositolo pea mo te hahaʼi fakamalotoloto neʼe natou fia fakafiafiaʼi te loto ʼo te ʼAtua ʼi tonatou maʼuli, kaʼe neʼe mole faigafua kia natou. Neʼe lahi te kau Faliseo neʼe natou palalau kovi ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi pea mo natou fakamauʼi natou. Koia neʼe fakatotonu fenei e Sesu ki te nofoʼaki: “Tuku takotou fakamau, naʼa fakamauʼi koutou, koteʼuhi ʼe fakamauʼi anai koutou ʼo mulimuli ki takotou faʼahiga fakamau.”—Mateo 7:1, 2.
ʼAki he lea fakatata, neʼe fakaha e Sesu neʼe fakatupu tuʼutamaki te mulimuli ki te takitaki ʼa te kau Faliseo ʼae neʼe palalau kovi tuʼumaʼu ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi. Neʼe ina ui fenei: “ ʼE mole feala ki he kivi ke ina taki he tahi age kivi. He ʼe nā fetoki anai ki he luo.” Kaʼe neʼe tonu ke feafeaʼi te hahaʼi ʼae neʼe fagono kia Sesu? Neʼe mole tonu ke natou palalau kovi ʼo ʼuhiga mo ʼihi, he neʼe ko he hala mamafa. Neʼe fehuʼi fenei e Sesu: “ ʼE feafeaʼi hau lava ui ki tou tehina: ‘Tehina, tuku ke au toʼo te moʼi eveʼi ʼakau ʼae ʼi tou mata,’ kaʼe ʼe mole ke tokagaʼi te lalago ʼae ʼi tou mata? Tagata malualoi! Toʼo muʼa ia te lalago ʼae ʼi tou mata, ke feala hau sio lelei pea hoki ke toʼo leva te moʼi eveʼi ʼakau ʼae ʼi te mata ʼo tou tehina.”—Luka 6:39-42.
Neʼe mole fakaʼuhiga leva neʼe mole feala ki te ʼu tisipulo ke natou fakamauʼi ʼihi. Neʼe fakalotomalohiʼi fenei natou e Sesu: “ ʼAua naʼa kotou foaki ia te meʼa ʼae ʼe maʼoniʼoni ki te ʼu kuli peʼe kotou laku ʼakotou mataʼi tofe ki te ʼu puaka.” (Mateo 7:6) Ko te ʼu moʼoni ʼae ʼe tuʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe maʼuhiga, ohage ko he ʼu mataʼi tofe. Kapau ʼe hage niʼihi ko he ʼu manu, ʼo mole natou leleiʼia te ʼu moʼoni maʼuhiga ʼaia, ʼe tonu ki te ʼu tisipulo ke natou tuku natou kaʼe natou kumi he ʼu hahaʼi ʼe natou tali leleiʼi anai.
Neʼe toe palalau leva ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te faikole, ʼo ina fakaha lelei te ʼaoga ʼae ke tou faʼa kataki ʼi te faikole. Neʼe ina ui fenei: “Kotou haga kole, pea ʼe foaki atu anai.” ʼE lotolelei ia te ʼAtua ke tali ki te ʼu faikole, ohage ko tona fakaha e Sesu ʼaki te fehuʼi ʼaeni: “Pe ko ai he tahi ia koutou, moka ʼe kole age e tona foha he foʼi pane, ʼe ina foaki age anai he foʼi maka? . . . Koia, logope ʼe kotou agakovi kaʼe ʼe kotou iloʼi ia te ʼu meʼa lelei ʼae ʼe tonu ke kotou foaki ki ʼakotou fanau. ʼO toe feia aipe mo takotou Tamai ʼae ʼe ʼi selo, ʼe ina foaki moʼoni age anai he ʼu meʼa lelei kia natou ʼae ʼe natou kole age.”—Mateo 7:7-11.
Neʼe fakaha leva e Sesu te lekula iloa ʼaeni ʼo ʼuhiga mo te aga ʼae ʼe tonu ke tou fai ki ʼihi: “Koia, ko meʼa fuli ʼe kotou loto ke fai atu e te hahaʼi, kotou toe fai feia mo koutou kia natou.” ʼE mole tonu koa ke tou tali fuli ia te tokoni ʼaoga ʼaia pea mo tou maʼuliʼi ʼi tatatou felogoʼi mo te hahaʼi? Kaʼe ʼe feala ke faigataʼa te fai ʼo te faʼahi ʼaia, ohage pe ko tona fakaha ʼi Mateo 7:12-14.
te ʼu palalau ʼaeni neʼe fai e Sesu: “Kotou hu ʼi te matapa faveliveli, koteʼuhi ʼe falahi ia te matapa pea mo laulahi ia te ala ʼae ʼe ina taki ki te fakaʼauha, pea ʼe kaugā malie ia natou ʼae ʼe hu ai. Kaʼe ʼe faveliveli ia te matapa pea mo lauveliveli ia te ala ʼae ʼe ina taki ki te maʼuli, pea ʼe tokosiʼi ia natou ʼae ʼe natou maʼu.”—ʼE ʼi ai ʼihi ʼe natou faiga anai ke natou fakamamaʼo te kau tisipulo mai te ala ʼae ʼe ina taki ki te maʼuli. Koia neʼe fai ai e Sesu te fakatokaga ʼaeni: “Kotou tokakaga ki te kau polofeta loi. Koteʼuhi ʼi tanatou olo atu kia koutou, ki tuʼa ʼe natou hage ko ni ovi, kaʼe ki loto ʼe natou hage ko ni lupo fekai.” (Mateo 7:15) Neʼe ui e Sesu ʼe feala ke iloʼi te ʼu fuʼu ʼakau ʼae ʼe maʼuli lelei pea mo ʼae ʼe maʼuli kovi ʼi ʼonatou fua. ʼE toe tatau mo te hahaʼi. Koia ʼe feala ke tou iloʼi te kau polofeta loi ʼi ʼanatou akonaki pea mo ʼanatou gaue. ʼEi, neʼe fakamahino e Sesu, ʼe mole feʼauga pe te ui ʼa he tahi ʼe ko he tisipulo ʼa Sesu, kaʼe ʼe tonu ke toe ha ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe ina fai. ʼE lau e ʼihi ko Sesu ʼe ko tonatou ʼAliki, kaʼe ʼe feafeaʼi mo kapau ʼe mole natou fai ia te finegalo ʼo te ʼAtua? Neʼe ui fenei e Sesu: “ ʼE au ui fenei age anai kia natou: ‘ ʼE mole au iloʼi koutou! Kotou fakamamaʼo atu ia te au, he ʼe kotou maumauʼi ia te lao.’ ”—Mateo 7:23.
Neʼe fakaʼosi fenei e Sesu tana akonaki: “Ko natou ʼae ʼe natou logo ki ʼaku folafola ʼaeni pea mo natou maʼuliʼi, ʼe natou hage ko he tagata poto ʼe ina laga tona ʼapi ʼi he fuga maka. Pea neʼe ʼua lalahi, mo hoko te ʼu puvai, pea neʼe agi malohi te matagi ki te ʼapi ʼaia. Kaʼe neʼe mole holo ia he neʼe fakatafito ki te maka.” (Mateo 7:24, 25) He koʼe neʼe mole holo ia te ’api? He neʼe haga te tagata ʼo “keli loloto ʼo fakatafito ki te maka.” (Luka 6:48) Koia ʼe mole feʼauga pe hatatou fagono ki te ʼu folafola ʼa Sesu. ʼE tonu ke tou faiga malohi ʼo “maʼuliʼi.”
Kaʼe ʼe feafeaʼi kia ia ʼae ʼe ‘logo ki te ʼu folafola ʼaeni kaʼe ʼe mole ina maʼuliʼi’? ʼE “hage ko he tagata vale ʼe ina laga tona ʼapi ʼi te ʼone.” (Mateo 7:26) ʼE holo anai te ʼapi moka ʼua lalahi, mo puvai, mo agi malohi te matagi.
Neʼe punamaʼuli te hahaʼi ʼi te faʼahiga faiakonaki ʼaia ʼa Sesu. Koteʼuhi neʼe ina akoʼi natou ohage ko he tahi ʼe ina maʼu te pule, kaʼe mole ohage ko te kau takitaki lotu. ʼE mahino ia, tokolahi ia natou ʼae neʼe fagono kia te ia neʼe natou liliu ko hana ʼu tisipulo.