Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Ko te vaega ʼo Esekiele 18:20, ʼaē ʼe ʼui ai “ ʼe mole fua anai e he foha ia te hala ʼa te tamai,” ʼe fakafeagai koa mo te vaega ʼo Ekesote 20:5, ʼaē ʼe ʼui ai ko Sehova ʼe ina ʼaumai “te tūʼā ki te ʼu foha ʼo ʼuhiga mo te hala ʼa te ʼu tamai”?
ʼE mole ʼi ai he fakafeagai. ʼE ʼi ai te vaega ʼe talanoa tāfito ʼo ʼuhiga mo te tahi ʼamo e te tagata takitokotahi ia te fua ʼo tana aga, pea ko te tahi vaega ʼe ina fakamoʼoni ko te hala ʼa he tahi ʼe feala ke ʼi ai hona ʼu fua kovi ki tona hōloga.
Ko te ʼu vaega ʼi muʼa atu ʼo Esekiele kāpite 18 ʼe natou fakamaʼuhigaʼi ia tatatou ʼamo e tātou takitokotahi ia te fua ʼo tatatou aga. ʼE ʼui fēnei ʼi te vaega 4: “Ko te nefesi ʼaē ʼe agahala—ko ia ia ʼaē kā mate.” ʼE feafeaʼi ki te tagata ʼaē ʼe “agatonu pea mo ina fakahoko ia te faitotonu pea mo te agatonu”? “ ʼE maʼuli anai ia.” (Esk. 18:5, 9) Koia ʼaē mokā kua lava ʼamo e he tahi ia te ʼu fua ʼo tana aga, ʼe fakamāuʼi anai ia ia ʼaia “ ʼo mulimuli ki tona ʼu ala.”—Esk. 18:30.
ʼE hā ia te manatu ʼaia ʼi te meʼa neʼe hoko ki te tagata Levite ʼe higoa ko Kolea. Lolotoga te fagona ʼa Iselaele ʼi te toafa, neʼe mole kei leleiʼia e Kolea tana ʼu pilivilēsio gāue. ʼI tana faiga ke ina maʼu ia te ʼu gāue ʼaē neʼe tonu ke fai e te kau pelepitelō, ko Kolea mo ʼihi atu neʼe natou fakafeagai ki te kau fakafofoga ʼa Sehova, ia Moisese pea mo Alone. ʼI tanatou fialahi ʼo fia maʼu ia te tuʼulaga ʼaia, ko he pilivilēsio neʼe mole tuku age kiā nātou, neʼe matehi ai e Sehova ia Kolea pea mo te hahaʼi fakafeagai. (Fkau. 16:8-11, 31-33) Kae ki te ʼu foha ʼa Kolea neʼe mole natou kau ki te agatuʼu ʼaia. Neʼe mole hili e te ʼAtua kiā nātou ia te hala ʼaia ʼo tanatou tamai. Ko tanatou nonofo agatonu kiā Sehova neʼe feala ai ke haofaki nātou.—Fkau. 26:10, 11.
Kae ʼe tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te fakatokaga ʼaē ʼa Ekesote 20:5, ʼaē ʼe kau ki te ʼu Folafola e Hogofulu? Tou toe vakaʼi mo te ʼu vaega ʼi muʼa atu. Neʼe fai e Sehova ia te fuakava ʼo te Lao mo te puleʼaga ʼo Iselaele. ʼI tanatou ʼosi logo ki te ʼu fakatotonu ʼo te fuakava, neʼe tala fēnei e te kau Iselaele: “Ko meʼa fuli ʼaē kua folafola kiai ia Sehova, ʼe matou lotolelei ke matou fai.” (Eke. 19:5-8) Ko te puleʼaga kātoa neʼe ina maʼu ai he ʼu felōgoi makehe mo Sehova. Koia ko te ʼu palalau iā Ekesote 20:5 neʼe fai tāfito ki te puleʼaga kātoa.
ʼI te temi ʼaē neʼe nonofo agatonu ai te kau Iselaele kiā Sehova, neʼe lahi te ʼu tapuakina neʼe maʼu e te puleʼaga. (Lev. 26:3-8) Kae ʼi te temi ʼaē neʼe mole kei fia fakalogo ai ia Iselaele kiā Sehova pea mo muliʼi ia te ʼu ʼatua loi, neʼe toʼo e Sehova ia tana tapuakina mo tana puipui; pea neʼe hoko ai te ʼu mamahi ki te puleʼaga. (Ktf. 2:11-18) Meʼa lelei foki, he ko ʼihi neʼe natou taupau tanatou agatonu pea mo te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua logolā ia te tauhi taulāʼatua ʼa te puleʼaga. (1 Hau 19:14, 18) ʼE mahino ia ko te hahaʼi agatonu ʼaia neʼe natou tau mo ni ʼu faigataʼaʼia ʼuhi ko te agahala ʼa te puleʼaga kātoa, kae neʼe fakahā e Sehova kiā nātou ia tona manavaʼofa.
ʼI te kua talagataʼa lahi ʼa Iselaele ki te ʼu pelesepeto ʼa Sehova, ʼo tupu ai te manukiʼi e te ʼu puleʼaga ia te huafa ʼo Sehova, neʼe ina fakatotonu ai ke ina tauteaʼi tana hahaʼi, ʼo ina tuku ke ʼave pōpula nātou ki Papiloni. ʼE mahino ia, neʼe tauteaʼi ai ia te hahaʼi takitokotahi pea mo tana hahaʼi kātoa. (Sel. 52:3-11, 27) ʼE moʼoni ia, ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu, ʼi te kua lahi ʼo te hala ʼa te puleʼaga ʼo Iselaele, neʼe fua kovi ai te ʼu hala ʼo tanatou ʼu kui ki te tolu, peʼe ki te fā taʼiake peʼe laka atu, ohagē pē ko tona ʼui iā Ekesote 20:5.
ʼE tou toe maʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ia te ʼu fakamatala ʼo te ʼu fua kovi ʼaē neʼe hoko ki te ʼu fāmili ʼuhi ko te agahala ʼa te ʼu mātuʼa. Ko te Pelepitelō Lahi ko Elia, neʼe agahala kiā Sehova ʼi tana tuku tona ʼu foha ʼaē “neʼe mole honā ʼaoga” pea mo aga heʼeʼaoga ke hoko atu tonā ʼu tuʼulaga pelepitelō. (1 Sam. 2:12-16, 22-25) ʼI te fakamaʼuhigaʼi e Elia ia tona ʼu foha ʼo laka age iā Sehova, neʼe fakatotonu ai e te ʼAtua ke toʼo ia te fāmili ʼo Elia mai te kalasi ʼo te ʼu pelepitelō lahi, ʼaē neʼe kamata ʼaki ia Apiata, te nima taʼiake. (1 Sam. 2:29-36; 1 Hau 2:27) Ko te manatu iā Ekesote 20:5 ʼe toe hā ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Kiasi. Neʼe ina fakaʼaogaʼi kovi tona ʼuhiga tagata gāue kiā Eliseo, ke ina maʼu te ʼu koloa mai te Senelale Silia ko Naamane, ʼaē neʼe fakamālōlō mai tona mahaki. ʼAki ia Eliseo, neʼe tala e Sehova te fakamāu, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te kilia ʼo Naamane ʼe nofo anai mo koe pea mo tou hōloga ʼo aʼu ki he temi ʼe mole hona gataʼaga.” (2 Hau 5:20-27) Koia ko te hōloga ʼa Kiasi neʼe natou maʼu ai ia te ʼu fua kovi ʼo tana agahala.
Ko Sehova, ʼi tona ʼuhiga Tupuʼaga pea ko Ia ʼaē ʼe ina foaki ia te maʼuli, ʼe tonu ko ia ʼaē ʼe ina fakafuafua ia te tautea ʼaē ʼe totonu pea mo tuha mo he tahi. Ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼaē ʼi muʼa atu ʼe fakahā ai ko te fānau peʼe ko te ʼu hōloga ʼe feala ke natou tau mo te ʼu fua kovi ʼo te agahala ʼo tanatou ʼu kui. Kae, ko Sehova ʼe “logo ki te tagi ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe mamahi,” pea ko te hahaʼi ʼaē ʼe natou falala moʼoni kiā te ia, ʼe ʼofa ai pea mo ina foaki ia he fīmālie.—Sopo 34:28.
[Paki ʼo te pasina 29]
Ko Kolea pea mo te hahaʼi fakafeagai neʼe natou ʼamo te ʼu fua ʼo tanatou ʼu aga