ʼE Feala Koa Ke Tou Maʼu Ia Te ʼOfa Moʼoni?
“Ko te vela ʼo [te ʼofa] ʼe ko he ʼafi kakaha, ko he afi mai ia Sehova.”—KATIKO O TE U KATIKO 8:6, MN. *
1, 2. ʼE feala ke fua lelei kia ai ia te Katiko o te u Katiko, pea kotea tona tupuʼaga? (Vakaʼi te ʼuluaki pāki.)
ʼE FEMALIMALIʼAKI ia te taʼahine ʼohoana pea mo te tama ʼohoana. Pea ʼe lava sisio ia te hahaʼi fuli ki tanā femanakoʼaki. ʼE tokagaʼi e te tehina ʼae neʼe ina fai te akonaki ʼo tonā ʼohoana ia te ʼofa ʼae ʼe ha ʼi tanā fetapikiʼaki. Pea ʼe feʼekeʼaki fenei: ‘ ʼE tuputupu anai koa tonā ʼofa ʼaki te temi? Peʼe vaivai anai koa ia?’ Moka feʼofaʼofani moʼoni ia he taumatuʼa, ʼe feala ke nā katakiʼi ia te ʼu faigataʼaʼia fuli. Kaʼe tokolahi te hahaʼi kua ʼohoana ʼe mole natou maʼuli fiafia, pea ʼe natou mavete. Koia ʼe lagi kotou feʼekeʼaki ai pe ʼe feala koa ke tologa moʼoni ia te ʼofa.
2 Maʼia ʼi te temi maʼuli ʼo te Hau ko Salomone, neʼe tahitahiga ia te maʼu ʼo te ʼofa moʼoni. Kotea tona tupuʼaga? Neʼe fakamahino fenei e Salomone: “Nee au mau he tagata e toko tahi i te toko afe; kae nee mole au mau he fafine e toko tahi ia natou fuli. Pea koeni te mea e tahi ae nee au mau totonu: nee fakatupu e te Atua te u tagata i te agatonu, kae nee natou kumi te u ala pikopiko.” (Ekelesiasi 7:26-29) Neʼe maʼuʼuli ʼi te lotolotoiga ʼo te kau Iselaele ia he ʼu fafine matapule aga heʼe ʼaoga pea mo tauhi kia Paale. Koia neʼe fai ai e te ʼu tagata mo fafine Iselaele ʼe tokolahi he ʼu aga heʼe ʼaoga. * (Vakaʼi te kiʼi nota.) Kaʼe ia teitei taʼu ʼe 20 ki muʼa atu, neʼe tohi e te Hau ko Salomone ia te ʼu palalau fakatuketuke ʼo ʼuhiga mo he tagata pea mo he fafine neʼe nā femanakoʼaki moʼoni. Pe ʼe kua tou ʼohoana peʼe kailoa, ʼe feala ke tokoni mai ia te Katiko o te u Katiko ke tou mahino, pe kotea ia te ʼofa moʼoni pea mo feafeaʼi hatatou lava fakaha.
ʼE FEALA TE MAʼU ʼO TE ʼOFA MOʼONI
3. He koʼe koa ʼe feala ke feʼofaʼofani moʼoni ia he tagata mo he fafine?
3 ʼE ui fenei ʼi te Katiko o te u Katiko 8:6: “Tuku au ohage ko he fakamaʼu ki tou mafu, ohage ko he fakamaʼu ki tou nima, koteʼuhi ʼe malohi te ʼofa ohage ko te mate, pea ko te pipiki maʼu ʼa he tahi ki he tahi ʼe mole feala ke fakamavete ohage ko tatatou mole ʼateaina mai te mate. Ko te vela ʼo te ʼofa ʼe ko he afi kakaha, ko he afi mai ia Sehova.” ʼI heni ʼe hage ia te ʼofa ko “he afi mai ia Sehova.” Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te kalitate ʼo Sehova ʼae ʼe maʼuhiga ʼaupito, ʼe ko te ʼofa. Pea neʼe ina fakatupu tatou mo te fealagia ʼae ke tou faʼifaʼitakiʼi ia tona ʼofa. (Senesi 1:26, 27) Hili ia tana fakatupu te ʼuluaki tagata ko Atama, neʼe ina foaki age ki ai hona ʼohoana matalelei. Neʼe fiafia ʼaupito ia Atama ʼi tana ʼuluaki sio ʼae kia Eva, koia ʼae neʼe ina fakaha ai pe kotea ʼae neʼe ina logoʼi ʼo ʼuhiga mo ia. ʼE mahino ia, neʼe toe fakaovi mo Eva ki tona ʼohoana, ʼae neʼe fakatupu mai ai ia ia e te ʼAtua. (Senesi 2:21-23) Talu mai te kamata, neʼe fakafealagia e Sehova ke feʼofaʼofani moʼoni ia he tagata mo he fafine pea ke tologa ia tanā feʼofaʼofani.
4, 5. Kotea ia te hisitolia ʼae ʼe tou maʼu ʼi te Katiko o te u Katiko?
4 ʼE matalelei te fakamatala ʼae ʼi te Katiko o te u Katiko, ia te ʼofa ʼae ʼe feala ke femaʼuʼaki e he tupulaga mo he taʼahine. ʼE fakatuhatuha ia te katiko ki te ʼofa ʼae ʼe femaʼuʼaki e te taʼahine mai te kolo ko Sunemi, peʼe Sulemi, pea mo te tama tauhi ovi. Koʼeni ia tonā hisitolia: Neʼe gaue ia te taʼahine ʼi te ʼu gaue’aga vite ʼo ʼona tuagaʼane ʼo ovi ki te nofoʼaga ʼo te Hau ko Salomone pea mo ʼana kau solia. Neʼe tokagaʼi e te Hau ia te taʼahine pea neʼe ina fakatotonu ki ʼana kaugana ke natou olo ʼo ʼaumai ia ia ki tonatou nofoʼaga. Neʼe ina ui age ai ki te taʼahine neʼe finemui pea neʼe lahi te ʼu meʼa ʼofa neʼe ina foaki ki ai. Kaʼe neʼe manako te taʼahine ki he tama tauhi ovi pea neʼe ina fakaha lelei ia tana fia fakatahi ʼae mo te tama ʼaia. (Katiko o te u Katiko 1:4-14) Neʼe kumi e te tama tauhi ovi ia te taʼahine pea neʼe haʼu ki te loto nofoʼaga. ʼI tana maʼu atu ia te taʼahine, neʼe nā fefakahaʼaki ai ia tonā ʼofa ʼaki ni palalau taulekaleka.—Katiko o te u Katiko 1:15-17.
5 ʼI te toe liliu ʼae ʼa Salomone ki Selusalemi, neʼe ina ʼave ia te taʼahine, pea neʼe mulimuli aipe te tama tauhi ovi ʼi te taʼahine. (Katiko o te u Katiko 4:1-5, 8, 9) Tatau aipe pe kotea ʼae neʼe ui e Salomone pe neʼe ina fai, kaʼe neʼe mole feala ke ina fetogi te ʼofa ʼa te taʼahine ki te tama tauhi ovi. (Katiko o te u Katiko 6:4-7; 7:1-10) Koia neʼe tuku ai e Salomone ke toe liliu ia te taʼahine kio ia. Neʼe paui ai leva ia te Sulamite ki tona ʼofaʼaga ke lele mai kia ia “ohage he tia.”—Katiko o te u Katiko 8:14.
6. He koʼe ʼe mole faigataʼa hatatou fakakehekeheʼi ia natou ʼae ʼe palalau ʼi te Katiko o te u Katiko?
6 ʼE ko he katiko matalelei ia te Katiko o te u Katiko, koia ʼae ʼe fakahigoa ai ko “te katiko ʼo te ʼu katiko.” (Katiko o te u Katiko 1:1) Kaʼe neʼe mole tohi ai e Salomone ia te ʼu higoa ʼo natou ʼae ʼe palalau. Neʼe mole ina fia hilifaki he tahi ʼu manatu ki te katiko, koteʼuhi neʼe ina loto ke ha lelei ia te matalelei ʼo te ʼu palalau fakatuketuke. Logo la ʼe mole fakaha te ʼu higoa, kaʼe ʼe feala pe hatatou iloʼi pe ko ai ʼae ʼe palalau ʼaki pe ia tana agaaga palalau.
“ ʼE LELEI AGE TOU AGALELEI ʼI TE VINO”
7, 8. Neʼe fefakahaʼaki feafeaʼi e te tama tauhi ovi mo te taʼahine ia tonā ʼofa? Kotou tuku mai he ʼu faʼifaʼitaki.
7 ʼE fakaʼaogaʼi e te taʼahine pea mo te tama tauhi ovi he ʼu palalau matalelei ke nā fefakahaʼaki ai ia tonā ʼofa. Pea ko tanā ‘feagaleleiʼaki’ ʼi ʼihi temi, ʼe feala ke mata faikehe kia tatou, koteʼuhi neʼe tohi tonā hisitolia kua hili nei ki ai taʼu ʼe 3 000 tupu. (Katiko o te u Katiko 1:2) Logo la ʼe kehekehe ʼanā agaʼi fenua mo ʼae ʼa tatou ia ʼaho nei, kaʼe ʼe feala hatatou mahino ki te agaaga ʼo te feʼofaʼofani ʼa he taumatuʼa. Ohage la, neʼe ui e te tama tauhi ovi ʼe hage ia te ʼu mata ʼo te taʼahine “ko te ʼu mata ʼo he ʼu lupe,” ʼae ʼe fakaʼuhiga ki he ʼu mata fakaʼofaʼofa. (Katiko o te u Katiko 1:15) Pea neʼe ui e te taʼahine ʼe matalelei te ʼu mata ʼo te tama tauhi ovi ohage ko he ʼu lupe. Ohage ko tana ui ʼi te Katiko ʼo te ʼu Katiko 5:12: “ ʼE hage ʼona mata ko he ʼu lupe ʼe tuʼu ovi ʼi te ʼu tafeʼaga vai, ʼo maʼanu ʼi te huʼa pipi, ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo he matapuna vai.” Kia ia, ʼe matalelei ia te kanoʼi mata ʼuli ʼae ʼe ʼa takai e te lanu hina, ohage pe ko he ʼu lupe lanu nefunefu ʼe maʼaʼanu ʼi te huʼa pipi.
8 Ko te tama tauhi ovi mo te taʼahine, ʼe nā fefakavikivikiʼaki ʼonā taulekaleka, kaʼe neʼe mole gata ai. Ohage la, ʼe leleiʼia e te tama tauhi ovi ia tana palalau mo he agalelei ki te hahaʼi. (Lau ia Katiko o te u Katiko 4:7, 11. *) Koia neʼe ina ui fenei ai ki te taʼahine: “Ko ʼou laugutu, toku ʼohoana, ʼe hali tuʼumaʼu mai ai ia te huʼa meli ʼo te loto tauga meli. ʼE maʼu ia te huʼa meli mo te huʼa pipi ʼi tou gutu.” Kia ia, neʼe taulekaleka mo fakafimalie ʼana palalau, ohage ko te meli ʼae ʼe lelei tokotahi. ʼI te ui ʼae e te tama ki te taʼahine, “ ʼe ke finemui pea ʼe mole he mele ia koe,” neʼe mole fia talanoa pe ia ki tona finemui, kaʼe neʼe toe fia palalau ki ʼona kalitate.
ʼAki ʼanā palalau mo tanā aga, ʼe fefakafimalieʼaki ia he taumatuʼa ʼo nā fefakahaʼaki ia tonā ʼofa
9. (1) Kotea ʼae ʼe kau ki te feʼofaʼofani ʼa he taumatuʼa? (2) He koʼe ʼe maʼuhiga ke fefakahaʼaki e te taumatuʼa ia tanā feʼofaʼofani?
9 Ia ʼaho nei, ki te taumatuʼa ʼae ʼe tauhi kia Sehova, ko te ʼohoana ʼe mole ko he fakapapau pe ia. ʼE nā feʼofaʼofani moʼoni pea ʼe nā fefakahaʼaki ia tonā ʼofa. Kaʼe ʼe tonu koa ke feafeaʼi ia te ʼofa ʼaia? ʼE ko te ʼofa moʼoni koa ʼae ʼe akoʼi mai ʼi te Tohi-Tapu ke tou maʼu ki te hahaʼi fuli? (1 Soane 4:8) Peʼe ko te ʼofa ʼae ʼe tou logoʼi ʼo ʼuhiga mo totatou famili? Peʼe ko te ʼu felogoʼi lelei ʼa he ʼu kaumeʼa lelei? (Soane 11:3) Peʼe ko te manako ʼae ki he tahi? (Taaga Lea 5:15-20) ʼE moʼoni, ʼi tokotou ʼuhiga taumatuʼa, ʼe ʼaoga ke kotou fefakahaʼaki ia he ʼofa moʼoni ʼi te ʼu aluʼaga fuli ʼaia. Pea ʼe feala ʼaki ʼakotou palalau mo takotou aga ke kotou fefakafimalieʼaki ʼo kotou fefakahaʼaki ia tokotou ʼofa, pea ke fiafia ai tokotou maʼuli fakataumatuʼa. ʼEi, ʼe maʼuhiga ʼaupito ke kotou fai ia te faʼahi ʼaia, tatau aipe pe kotou maʼumaʼua. ʼI ʼihi agaʼi fenua, ʼae ʼe filifili ai e te ʼu matuʼā ia te ʼohoana ʼo tanatou fanau, neʼe lagi mole feiloʼiʼaki te taumatuʼa ʼi muʼa ʼo tanā ʼohoana. Kaʼe ʼaki te temi, kua nā feiloʼiʼaki ai pea mo tuputupu ai tanā feʼofaʼofani. Koia ʼae ʼe ʼaoga ai leva ke nā fefakahaʼaki ia tanā feʼofaʼofani. ʼE nā fefakaoviʼaki ai anai pea mo fakamalohi ai ia tonā maʼuli fakataumatuʼa.
10. Kotea ia te ʼu fua lelei moka manatuʼi e he taumatuʼa ia tanā fefakahaʼaki ia tonā ʼofa?
10 Moka fefakahaʼaki e he taumatuʼa ia tanā feʼofaʼofani, ʼe nā fakamalohiʼi ai tonā maʼuli fakataumatuʼa ʼi hona tahi age aluʼaga. ʼI te katiko, neʼe foaki e te Hau ko Salomone ki te taʼahine “ni seini ʼaulo, mo he ʼu puani siliva.” Neʼe ina vikiʼi te taʼahine ʼo ina ui ʼe “matalelei ohage ko te katoa ʼo te mahina, mamaʼa ohage ko te laʼa.” (Katiko o te u Katiko 1:9-11; 6:10) Kaʼe neʼe kua maʼu e te taʼahine ia ia ʼae ʼe ʼofa moʼoni ai. Kotea ʼae neʼe tokoni ki ai ke nofo agatonu ki te tama tauhi ovi? Kotea ʼae neʼe ina fakafimalieʼi ia ia ʼi te temi ʼae neʼe mole feala hanā fakatahi ai? (Lau ia Katiko o te u Katiko 1:2, 3. *) Neʼe ina manatuʼi ia te fiafia ʼae neʼe ina logoʼi ʼi ʼana palalau lelei. Kia ia, ko te agalelei ʼa te tama neʼe “lelei age ʼi te vino.” Koia ʼae neʼe ko he fakafimalie ʼaia kia ia ʼi te fale hau, ohage ko he lolo neʼe pani ʼaki ai tona ʼulu. (Pesalemo 23:5; 104:15) ʼE maʼuhiga ki he taumatuʼa hanā fefakahaʼaki tuʼumaʼu ia tonā ʼofa, koteʼuhi ʼe tokoni ki te tuputupu ʼo tanā feʼofaʼofani. Pea ko te manatuʼi ʼo tanā feʼofaʼofani ʼaia, ʼe tokoni anai kia naua ke malohi aipe ia tonā ʼofa.
ʼAUA TE FAFAGU ʼO TE ʼOFA “KAʼE HEʼEKI LOTO KI AI”
11. Kotea te ako ʼe feala ke tou taʼofi mai te ʼu palalau ʼa te Sulamite ki te hahaʼi fafine ʼo te fale hau ʼo Salomone?
11 Mo kapau kua kotou fia ʼohoana, kotea te ako ʼe feala ke kotou taʼofi mai te Sulamite? Neʼe mole manako ia ki te Hau ko Salomone pea neʼe ina fakaha lelei fenei ki te hahaʼi fafine ʼae ʼi te fale hau: “ʼAua naʼa kotou faigaʼi ke fafagu, peʼe kotou fafagu te ʼofa ʼae ia au, kaʼe heʼeki loto ki ai.” (Katiko o te u Katiko 2:7; 3:5) Koia ʼe lelei koa hakotou kamata fakatahi mo he tahi pe? Kailoa ia, koteʼuhi ʼe ko he agafakapotopoto hakotou atalitali mo he kataki fualoa ke kotou ʼohoana mo he tahi ʼe kotou ʼofa moʼoni ai.
ʼE ko he agafakapotopoto hakotou atalitali mo he kataki fualoa ke kotou ʼohoana mo he tahi ʼe kotou ʼofa moʼoni ai
12. He koʼe neʼe ʼofa ia te Sulamite ki te tama tauhi ovi?
12 He koʼe neʼe ʼofa ia te Sulamite ki te tama tauhi ovi? Kia ia, neʼe talavou ia ohage he “tia.” Neʼe malohi ʼona nima ohage ko ni “sila ʼaulo,” pea ko ʼona vaʼe neʼe matalelei mo malohi ohage ko ni “pou maka” matalelei. Kaʼe neʼe mole gata ʼaki pe ia tona malohi pea mo tona talavou. Neʼe iloʼi e te taʼahine neʼe ʼofa ia te tama tauhi ovi kia Sehova pea mo matalelei ʼona kalitate. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tona makehe ʼae kia ia, “ohage ko he fuʼu pome ʼi te lotomalie ʼo te vao matuʼa.”—Katiko o te u Katiko 2:3, 9; 5:14, 15.
13. He koʼe neʼe ʼofa ia te tama tauhi ovi ki te Sulamite?
13 Neʼe finemui ia te Sulamite. Koteʼuhi neʼe toe manako mo te Hau ko Salomone ia ia, logo la neʼe kua ina maʼu “ni fafine hau ʼe toko 60, mo fafine sinifu ʼe toko 80 pea mo te ʼu taupoʼou ʼe mole malau.” Neʼe ʼofa pe koa ia te tama tauhi ovi ki te taʼahine he neʼe finemui? Kailoa ia. Koteʼuhi neʼe ʼofa ia te taʼahine kia Sehova pea neʼe ʼi ai ʼona kalitate. Ohage la, neʼe agavaivai ia te taʼahine pea neʼe ina fakatatau ia ia ki te fisiʼi teu ʼe mole faʼa maʼuhiga, ʼae ko te “safalani ʼo te matafenua.” Kaʼe neʼe makehe ia ia ki te tama tauhi ovi, ohage ko “he lilio ʼi te lotolotoiga ʼo te vao talatala.”—Katiko o te u Katiko 2:1, 2; 6:8.
14. Kapau ʼe kotou fia ʼohoana, kotea te ako ʼe kotou lava taʼofi mai te tama tauhi ovi pea mo te Sulamite?
14 Neʼe fakatotonu e Sehova ki ʼana kaugana ke natou ʼohoana pe “i te Aliki.” (1 Kolinito 7:39) Ko tona fakaʼuhiga ke tou fakatahi, peʼe ke tou ʼohoana pe mo he kaugana ʼa Sehova kua papitema. ʼE tokoni feafeaʼi anai ia te faʼahi ʼaia ki he maʼuli fakataumatuʼa? ʼE tonu anai ke tauʼi e he taumatuʼa ia te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli ʼo te ʼaho fuli. Kaʼe moka ʼe nā maʼu ni felogoʼi lelei mo Sehova, ʼe feala ke tokalelei pea mo fiafia tonā maʼuli fakataumatuʼa. Koia kapau ʼe kotou fia ʼohoana, kotou faʼifaʼitakiʼi ia te tama tauhi ovi pea mo te Sulamite. Kotou filifili he tahi ʼae ʼe ʼi ai hona ʼu kalitate pea mo ʼofa moʼoni kia Sehova.
KO TOKU ʼOHOANA “ ʼE KO HE ʼOLOTO ʼE LOKAʼI”
15. He koʼe ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ia te agatonu ʼa te Sulamite maʼa te kau Kilisitiano ʼae heʼeki ʼohoana?
15 ʼE ui fenei ʼi te Katiko o te u Katiko 4:12: “Oi toku tuagaʼane, toku ʼohoana ʼe ko he ʼoloto ʼe lokaʼi, ko he matapuna vai ʼe fakamaʼu.” He koʼe neʼe ui e te tama tauhi ovi ko te Sulamite neʼe ko “he ʼoloto neʼe lokaʼi”? Ko te ʼoloto ʼae neʼe lokaʼi, neʼe mole fakagafua ki te hahaʼi fuli ke natou hu ki ai. Neʼe hage ia te taʼahine ko he ʼoloto koteʼuhi neʼe ʼofa pe ia ki te tama tauhi ovi. Neʼe fakatuʼutuʼu e te taʼahine ke ʼohoana mo ia, koia ʼae neʼe ina meʼa noaʼi ai ia te ʼu tokaga ʼofa ʼa te hau. Pea neʼe mole ina fetogi ia tana faʼahiga manatu. Neʼe hage ia ko “he kaupa” kaʼe mole ko he matapa ʼae neʼe feala ke avahi gafua. (Katiko o te u Katiko 8:8-10) ʼO toe feia pe, ko he tagata mo he fafine Kilisitiano ʼae neʼe nā fakatuʼutuʼu ke nā ʼohoana, ʼe nā feagatonuʼaki anai. Pea ʼe mole nā toe manako anai ki he tahi.
16. Kapau ʼe kotou fakatahi mo he tahi, kotea te ako ʼe kotou lava taʼofi mai te Katiko o te u Katiko?
16 ʼI te kole ʼae ʼa te tama tauhi ovi ki te taʼahine ke nā olo ʼo haʼele, neʼe mole tali e ʼona tuagaʼane. Kaʼe neʼe natou fekauʼi ia ia ke alu ʼo leʼo ʼanatou gaueʼaga vite. Neʼe mole natou falala koa kia ia? Neʼe natou manatu koa ʼe fia fai e tonatou tokolua pea mo te tama tauhi ovi ia he aga heʼe ʼaoga? Kailoa ia. Neʼe natou fia puipui ia tonatou tokolua mai he aluʼaga neʼe feala ai ke ina fai he meʼa ʼe kovi. (Katiko o te u Katiko 1:6; 2:10-15) Kapau ʼe kotou fakatahi mo he tahi, ʼe feafeaʼi hakotou lava tekeʼi ia meʼa fuli ʼae feala ʼaki ai ke kotou fai he aga heʼe ʼaoga? Kotou filifili fakatomuʼa ia te meʼa ʼae ʼe tonu ke kotou tekeʼi ke feala ai hakotou taupau ke maʼa ia takotou fakatahi. ʼAua takotou nonofo ʼateaina pe ʼi he koga meʼa ʼe lavaki. Pea ke maʼa ia takotou fefakahaʼaki ia tokotou ʼofa.
17, 18. Neʼe tokoni feafeaʼi kia koutou ia te ako ʼaeni ʼo te Katiko o te u Katiko?
17 ʼE loto e Sehova ke tologa ia te ʼu maʼuli fakataumatuʼa. ʼE ina loto ke feʼofaʼofani ia he taumatuʼa. Pea ʼi te agamahani, ʼe femanakoʼaki ia he tagata mo he fafine moka nā ʼohoana. Kaʼe ke tologa ia tonā maʼuli fakataumatuʼa, ʼe tonu ke nā taupau ke malohi ia tonā ʼofa, ohage ko he afi ʼe mole mate ʼi he temi.—Maleko 10:6-9.
18 Kapau ʼe kotou fia ʼohoana, kotou filifili he tahi ʼe kotou ʼofa moʼoni ai. Moka kotou maʼu ia ia ʼaia, kotou gaue fakatahi ke malohi tuʼumaʼu ia takotou feʼofaʼofani. Ohage ko tatatou ako ʼi te Katiko o te u Katiko, ʼe feala ke tou maʼu ia te ʼofa moʼoni pea mo tologa, koteʼuhi ʼe ko “he afi mai ia Sehova.”—Katiko o te u Katiko 8:6.
^ pal. 2 ʼI te alatike ʼaeni, ko te ʼu vaega fuli ʼo te Katiko o te u Katiko neʼe toʼo mai te Tohi-Tapu Les Saintes Écritures. Traduction du monde nouveau (avec notes et références).
^ pal. 2 Vakaʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Fepualio 2007, ʼi te pasina 18.
^ pal. 8 Katiko o te u Katiko 4:7, 11: “ʼE ke finemui, si ʼoku ʼofaʼaga, pea ʼe mole he mele ia koe. Ko ʼou laugutu, toku ʼohoana, ʼe hali tuʼumaʼu mai ai ia te huʼa meli ʼo te loto tauga meli. ʼE maʼu ia te huʼa meli mo te huʼa pipi ʼi tou gutu pea ʼe hage te magoni ʼo ʼou teu ko te magoni ʼo Lipane.”
^ pal. 10 Katiko o te u Katiko 1:2, 3: “ ʼUma mai kia au ʼaki ni ʼuma ʼo tou gutu, koteʼuhi ʼe lelei age tou agalelei ʼi te vino. ʼO ʼuhiga mo tou magoni, ʼi te lelei ʼo ʼou lolo. Ko tou higoa ʼe hage ko he lolo ʼe mafola. Koia la ʼae neʼe ʼofainaʼi ai koe e te tamaliki fafine.”