TE ʼU KOLOA ʼO TOTATOU HISITOLIA
Ko He Fakatuʼutuʼu Fakaofoofo Kua Taʼu 100
“ ʼOiaue ʼe hage ʼosi ia ʼe kita sio mata ki te tehina ko Russell.”—Koʼena ni palalau ʼa he tahi neʼe sio ki te “Photo-Drame” ʼi te taʼu 1914.
KO TE taʼu ʼaeni ʼe katoa ai te ʼu taʼu ʼe 100 ʼo te ʼuluaki fakaha ʼo te ʼata fakaofoofo te “Photo-Drame de la Création,” ʼae neʼe fakatuʼutuʼu moʼo fakalotomalohiʼi te hahaʼi ke natou tui, ko te Tohi-Tapu ʼe ko te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼI te temi ʼae neʼe fakaha ai te “Photo-Drame,” neʼe kua vaivai te tui ʼa te tokolahi ʼuhi ko te akonaki ʼo te evolisio, mo te valoki ʼo te Tohi-Tapu pea mo te lahi ʼo te lotolotolua. Kaʼe neʼe feala ʼaki te ʼata ʼaia ke malohi ai te tui ʼa te hahaʼi, ko Sehova ʼe ko ia te Tupuʼaga.
Ko Charles T. Russell ʼae neʼe ina takitaki te Kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu, neʼe ina kumi tuʼumaʼu pe he ʼu faʼahiga fai ʼe lelei pea mo vave ki te fakamafola ʼo te ʼu moʼoni Fakatohi-tapu. Neʼe kua fakaʼaogaʼi pe e te Kau Ako ʼo Te Tohi-Tapu lolotoga taʼu ʼe tolugofulu tupu te ʼu tohi. Kaʼe neʼe natou fia fakaʼaogaʼi leva he faʼahiga fai foʼou ʼae ko te ʼu ʼata.
TE TALA ʼO TE LOGO LELEI ʼAKI HE ʼU ʼATA
ʼI te ʼu taʼu 1890, neʼe kamata sio ai te hahaʼi ki te ʼu ʼata ʼe mole hona leʼo. Pea ʼi te taʼu 1903, neʼe sioʼi ʼi te ʼekelesia ʼo te lotu Baptiste ʼi New York ia te ʼata lotu. Koia neʼe kei foʼofoʼou te fai ʼata ʼi te taʼu 1912 ʼi te temi ʼae neʼe lotomalohi ai Russell ke ina kamata teuteuʼi te “Photo-Drame.” Neʼe mahino ai kia ia, ʼaki te faʼahiga fai ʼaia neʼe feala ke mafola te ʼu moʼoni Fakatohi-tapu ʼi hona aluʼaga neʼe mole feala ke fai ʼaki pe te ʼu tohi.
Neʼe hola valu te “Photo-Drame,” pea ʼi te agamahani neʼe koga fa tona fakahaha. Neʼe puke ai te ʼu kiʼi akonaki Fakatohi-tapu ʼe 96 neʼe fakamatala e te tagata iloa pea mo logona tona leʼo ʼi te temi ʼaia. Pea ko ʼihi koga ʼo te ʼata neʼe fakatagi ai he musika. Neʼe fakatagi e te ʼu tehina faiva ia te leʼo mo te musika ʼae neʼe puke, ʼo natou fakaalu tahi mo te ʼu pakī lanu pea mo te ʼu ʼata ʼe faʼifaʼitakiʼi ai te ʼu hisitolia Fakatohi-tapu iloa.
“Neʼe ha fuli ai mai te fakatupu ʼo te ʼu fetuʼu ki te ikuʼaga fakakololia ʼo te ʼAfio ʼa Kilisito Ia Taʼu ʼe Afe.”—Ko ni palalau ʼa F. Stuart Barnes, neʼe taʼu 14 ʼi te taʼu 1914
Neʼe lahi te ʼu ʼata mo te ʼu pakī neʼe fai ʼi te ʼu fale gaue. Ohage la ko te ʼu tagata mo fafine neʼe gaue fai pakī ʼi Filatelefia, mo New York, mo Palesi pea mo Lonitoni neʼe natou pena nima te ʼu pakī fuli. Ko te ʼu kutuga gaue ʼo te Selevisi Fai Pakī ʼo te Petele, neʼe toe lahi mo tanatou fai pena pea mo tanatou fetogi te ʼu pakī ʼae neʼe kua maumau. Pea ʼo hilifaki ki te ʼu ʼata ʼae neʼe totogi, neʼe gaoʼi e te kau Petelite te hisitolia ʼae neʼe taʼofi ai e te ʼaselo ia Apalahamo naʼa ina sakilifisioʼi tona foha ko Isaake. Pea neʼe puke ʼi Yonkers ʼi New York.—Sen. 22:9-12.
Ko te kauga gaue ʼo te tehina ko Russell neʼe ina fakaha ki te kau tala logo, ʼaki te faʼahiga fai ʼaia ‘ ʼe leleiʼia anai e te toko lau ʼi afe hahaʼi ia te Tohi-Tapu, ʼo laka age ia meʼa fuli neʼe fai ki te lakalaka ki muʼa ʼo te lotu.’ Neʼe vikiʼi koa e te kau takitaki lotu ia te ʼu faiga foʼou ʼaia moʼo tokoni ki te kauga malie ʼae ʼe uʼa kai ʼi te faʼahi fakalaumalie? Kailoa ia, ko te kau takitaki lotu fuli ʼae ʼe natou lau ʼe natou Kilisitiano neʼe natou tukugakoviʼi te “Photo-Drame,” ʼo natou fai ni loi mo ni aga heʼe fakaʼapaʼapa ke mole sisio te hahaʼi ki ai. Ohage la ʼi te tahi koga meʼa ʼae neʼe fakaha ai te ʼata, neʼe tuʼusi ai te hila.
Logo la te aluʼaga ʼaia, kaʼe neʼe kauga malie ʼaupito te ʼu koga meʼa ʼae neʼe fakaha ai te “Photo-Drame” pea neʼe mole totogi. ʼI Amelika neʼe feala ke kaku te fakaha ʼo te “Photo-Drame” kia kolo ʼe 80 ʼi te ʼaho. Pea tokolahi te kau mamata neʼe natou punamaʼuli he neʼe ko tanatou hoki sisio ʼae ki te ‘ ʼata ʼe palalau.’ ʼI te fakahaha ʼo te ʼu pakī, neʼe natou lava sisio ai ki te foafoaʼi e te kiʼi ʼuhi ʼi moa te fua ʼi moa pea mo te matalelei ʼo he fisi ʼi teu moka matalā. Koia neʼe fakamaʼuhigaʼi ai te poto ʼo Sehova ʼaki te ʼu meʼa fakanatula ʼae neʼe mahino ki ai te hahaʼi ʼi te temi ʼaia. Ohage ko tatatou talanoa ki ai ʼi te kamata, ʼi tana sio ʼae ki te lolotoga fakaha e te tehina ko Russell te “Photo-Drame,” neʼe ui ai e te tahi ʼi te kau mamata “ ʼe hage ʼosi ia ʼe kita sio mata ki te tehina ko Russell.”
KO HE FAKATUʼUTUʼU MAʼUHIGA KI TE AKOʼI ʼO TE TOHI-TAPU
Ko te tagata faitohi mo faihisitolia ko Tim Dirks neʼe ina ui ʼo ʼuhiga mo te “Photo-Drame,” ‘ko te ʼuluaki ʼata maʼuhiga ʼaia neʼe fakaalu tahi ai te leʼo ʼae neʼe puke mo te ʼata pea mo te ʼu pakī lanu.’ Ko ʼihi ʼi te ʼu faʼahiga fai ʼaia, neʼe fakaʼaogaʼi ki te ʼu ʼata ʼae neʼe fakaha ʼi muʼa atu ʼo te “Photo-Drame,” kaʼe neʼe mole fakaʼaogaʼi fuli ʼi he ʼata pe ʼe tahi pea neʼe mole talanoa te ʼu ʼata ʼaia ki te Tohi-Tapu. Pea tahi, ʼi te ʼuluaki taʼu pe ʼae neʼe fakaha ai, neʼe kauga malie ʼaupito age tona sioʼi, he neʼe ko te teitei toko hiva miliona hahaʼi mai te ʼu fenua ʼo te Potu Noleto ʼo Amelika, mo Eulopa, mo ʼOsitalalia pea mo Niusila.
Neʼe ʼuluaki fakaha te “Photo-Drame” ʼi te ʼaho 11 ʼo Sanualio 1914, ʼi New York. Hili ki ai mahina ʼe fitu pea neʼe hoko te aluʼaga fakamataku ʼae neʼe fakahigoa ki muli age ko te ʼUluaki Tau Fakamalamanei. Kaʼe ʼi te kele katoa neʼe fakatahitahi aipe te hahaʼi ke natou sioʼi te “Photo-Drame” ʼae neʼe feala ke natou maʼu ai he lotofimalie he neʼe fakaha ai te ʼu tapuakina ka tou maʼu mai te Puleʼaga. ʼI te taʼu 1914, neʼe mole maʼu hona fakatatau ʼo te “Photo-Drame.”