Neʼe Matehi e Tavite Ia Koliate—Neʼe Hoko Moʼoni Koa?
Ko ʼihi ʼe natou manatu ko te hisitolia ʼo ʼuhiga mo Tavite pea mo Koliate, ʼe ko he fagana. Neʼe kotou manatu feia koa ʼi takotou lau ia te fakamatala ʼo te alatike ki muʼa atu. Kapau ko ia, kotou fakatokagaʼi te ʼu fehuʼi ʼaeni ʼe tolu.
1 | ʼE feala koa ki he tagata ke teitei meta tolu tona lahi?
ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu, ko Koliate “ko tona maoluga ko meta e tolu.” (1 Samuele 17:4) Ko ʼihi ʼe natou ui neʼe mole feala ke lahi feia ia Koliate. Kaʼe ʼe kotou iloʼi, ʼi totatou temi, ko te tagata ʼae neʼe fua tona maʼoluga pea neʼe lahi tokotahi, neʼe meta 2 70 tona maʼoluga. Koia, neʼe feala pe ke lahi feia ia Koliate peʼe laka age ʼi ni kiʼi satimeta. Neʼe tupu ia Koliate ʼi te telepi ko Lafa, pea neʼe iloa te ʼu hahaʼi ʼo te telepi ʼaia koteʼuhi ʼe natou lalahi. ʼE ʼi ai te tohi neʼe fai ʼi Esipito, ʼi te 13 sekulo I.M.T.S., * neʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata tau ʼe fakamatakutaku, neʼe maʼuʼuli ʼi te potu fenua ko Kanaane, neʼe meta 2 40 tupu tonatou maʼoluga. Koia ʼe ha mai ai, ʼe mole tonu ke tou punamaʼuli ki te lahi ʼo Koliate.
2 | Neʼe maʼuli moʼoni koa ia Tavite?
Neʼe ʼi ai te temi, neʼe ui e te ʼu tagata popoto, neʼe mole maʼuli moʼoni ia te Hau ko Tavite. Kaʼe neʼe mole he fakamoʼoni ki ai. Neʼe fai e te kau Alekeolosia te ʼu fekumi, pea neʼe natou maʼu te faʼahi neʼe tohi ai “te fale ʼo Tavite.” Pea tahi, neʼe talanoa ia Sesu ʼo ʼuhiga mo Tavite. (Mateo 12:3; 22:43-45) Pea ʼe feala ke tou fakamoʼoni ko Sesu ʼe ko te Mesia, koteʼuhi ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu, ʼi te tohi ʼo Mateo pea mo te tohi ʼo Luka, te hologa ʼo te Hau ko Tavite ʼae neʼe tonu ke hifo mai ai ia te Mesia. (Mateo 1:6-16; Luka 3:23-31) Koia ʼe ha mai ai, ko Tavite, neʼe ko te tagata neʼe maʼuli moʼoni.
3 | ʼE moʼoni koa te ʼu koga meʼa ʼae neʼe hoko ai te aluʼaga ʼaia?
ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu neʼe hoko te tau ʼaia ʼi te Vaevaeliua ʼo te ʼu Telepenite. Pea ʼe toe ui ai neʼe tuʼu te nofoʼaga ʼo te kau Filisitini ʼi te moʼuga, ʼe tuʼu ʼi te vaha ʼo te ʼu kolo ko Soko mo Aseka. Neʼe nonofo te kau Iselaele ʼi te tahi moʼuga ʼe haga kia natou. Neʼe moʼoni koa te ʼu koga meʼa ʼaia?
Neʼe ui fenei e te tulisi neʼe alu ʼo mamata ki te potu fenua ʼaia: “Ko te tagata ʼae neʼe ina takitaki matou, neʼe mole ko he tagata neʼe lotu. Pea neʼe ina ʼave matou ke matou mamata ki te Vaevaeliua ʼo te ʼu Telepenite. Neʼe matou hake ai ki te fuga ʼo te moʼuga. Neʼe matou mamata leva ki te mafa, pea neʼe ina lau leʼo lahi ia 1 Samuele 17:1-3. ʼOsi ʼaia pea neʼe ina tuhiʼi ia te mafa ʼo ina ui fenei: ‘Neʼe tuʼu te kolo ko Soko ʼi te faʼahi hema, pea mo te kolo ko Aseka ʼi te faʼahi mataʼu. Neʼe nonofo te kau Filisitini ʼi te vaha ʼo te ʼu kolo ʼaia ʼe lua, ʼi te moʼuga ʼae ʼe haga mai. Pea neʼe nonofo te kau Iselaele ʼi te faʼahi ʼae ʼe tou tutuʼu ai.’ Neʼe au manatu ki te temi ʼae, neʼe tutuʼu ai ia Saulo pea mo Tavite ʼi te faʼahi pe ʼae neʼe matou tutuʼu ai. Hili ia pea neʼe matou hihifo leva ki te mafa. Neʼe ʼi ai te vai tafe neʼe kua magemage pea neʼe lahi te ʼu maka ʼi ai. Neʼe au manatu ki te temi ʼae neʼe haʼu ai ia Tavite ʼo tae te ʼu kiʼi maka momole, ʼae neʼe ina matehi ʼaki ia Koliate.” Ohage pe ko natou fuli ake ʼae, neʼe punamaʼuli te tulisi ʼaia ki te ʼu faʼahi fuli ʼae ʼe fakamatalatala ʼi te Tohi-Tapu.
ʼE mole tonu ke tou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te fakamatala ʼaia. Ko te ʼu hahaʼi ʼaia neʼe natou maʼuʼuli moʼoni, ʼo feia mo te ʼu koga meʼa ʼae neʼe hoko ai te ʼu aluʼaga ʼaia. Kaʼe ko te faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga, ʼe tou maʼu te hisitolia ʼaia ʼi te Folafola ʼa Te ʼAtua, ʼe haʼu mai te ʼAtua moʼoni, ia ia ʼae ʼe ‘mole feala ke loi.’—Tito 1:2; 2 Timoteo 3:16.
[Nota]
^ pal. 4 Ko te ’u mataʼi tohi ʼaeni I.M.T.S. ko tona fakaʼuhiga: ʼI Muʼa ʼo te Temi ʼo Sesu.