Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Uiraa a te feia taio

Uiraa a te feia taio

Uiraa a te feia taio

No te aha te Korinetia 1, 10:8 e parau ai e e 23 000 ati Iseraela tei pohe i te mahana hoê ra no te mea ua faaturi ratou, area te Numera 25:9, te horoa ra ïa i te numera 24 000?

Mea rahi te tumu e nehenehe e faataa i te taa-ê-raa o te numera i roto i teie na irava e piti. Te mea ohie roa ˈˈe, peneiaˈe to rotopu te numera tia i te 23 000 e te 24 000, no reira e nehenehe te reira e faatanohia i nia i te faito iti aore ra te faito rahi.

E hiˈopoa anaˈe i te tahi atu tatararaa. Ua faahiti te aposetolo Paulo i te aamu o te mau ati Iseraela i Sitima ei hiˈoraa faaararaa no te mau Kerisetiano i Korinetia i tahito ra, te hoê oire matauhia no to ˈna huru oraraa hairiiri. Ua papai oia e: “Eiaha atoa tatou e faaturi mai te hoê pae o ratou i faaturi ra, e pohe ihora e piti ahuru e toru tiahapa i te tausani i te mahana hoê ra.” Ma te faataa ê i te feia i haapohehia e Iehova no te mea ua faaturi ratou ua horoa Paulo i te numera 23 000.—Korinetia 1, 10:8.

Teie râ, te parau maira te Numera pene 25 e “ua taati atura Iseraela ia ˈna iho ia Baala-peora; tupu aˈera te riri o Iehova ia Iseraela.” I muri iho, ua faaue Iehova ia Mose ia haapohe i “te hui rarahi atoa i te mau taata nei.” Ua parau atura Mose i te mau haava ia faatupu i tera faaueraa. I te pae hopea, i to Phinehasa ohipa-oioi-raa no te haapohe i te ati Iseraela o tei aratai i te hoê vahine ati Midiana i roto i te puhapa, “ore aˈera te maˈi pohe.” Te parau ra te hopea o te aamu e: “Taua feia i pohe roa i taua maˈi pohe ra, e piti ïa ahuru e maha tiahapa i te tausani.”—Numera 25:1-9.

Papu maitai e, i roto i te Numera, ua horoahia te rahiraa o “te hui rarahi atoa i te mau taata nei” i haapohehia e te mau haava e te feia ta Iehova iho i haapohe. Peneiaˈe hoê tausani hui rarahi tei pohe i te rima o te mau haava, e ia amuihia e 24 000 ïa. Noa ˈtu e ua faaturi te hui rarahi, aore ra aratai, ua apiti i te mau oroa, aore ra ua horoa i te parau faatia i te feia i na reira, ua hara ratou i te ‘atiraa ˈtu ia Baala-peora ra.’

No nia i te taˈo ra “ati,” te faataa ra te hoê faatoro bibilia e peneiaˈe “o te taamuraa ïa ia ˈna iho i te hoê taata.” E nunaa pûpûhia na Iehova te mau ati Iseraela, ia ratou râ i “ati atu ia Baala-peora ra,” ua mutu to ratou taairaa pûpûhia e te Atua. Fatata e 700 matahiti i muri aˈe, ua parau Iehova no nia i te mau ati Iseraela na roto i te peropheta Hosea e: “Haere atura ratou i Baala-peora, e ua faataa ia ratou no te parau haama, e ua riro ei mea faufau mai to ratou i hinaaro ra.” (Hosea 9:10) Ua tano te haavaraahia e te Atua ma te au ore te feia atoa i na reira. No reira, ua haamanaˈo Mose i te mau tamarii a Iseraela e: “Ua ite hoi to outou mata i ta Iehova i rave i te hara ia Baala-peora ra; ua hope roa hoi te mau taata atoa i roto ia outou i pee ia Baala-peora i te pohe i to outou Atua ra ia Iehova.”—Deuteronomi 4:3.