Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Uiraa a te feia taio

Uiraa a te feia taio

Uiraa a te feia taio

No te aha e taa ê ai te numeraraa o te buka Salamo i roto i te huriraa Bibilia e rave rau?

O te hoê huriraa na roto i te reo Farani neneihia e Robert Estienne i te matahiti 1553 te Bibilia taatoa matamua tei vahihia ei pene e ei irava. Teie râ, e au ra e ua vahihia te buka Salamo e maoro na mua ˈˈe i te reira, i te mea e e haaputuraa te reira o te mau salamo, aore ra himene, i fatuhia e te tahi mau taata.

Papu maitai, o Davida ta Iehova i faaue matamua e haaputu i te hoê pueraa o te mau salamo no te faaohipa i roto i te haamoriraa no te taatoaraa. (Paraleipomeno 1, 15:16-24) Te manaˈohia ra e, i muri aˈe, na Ezera, te hoê tahuˈa e te hoê “papai parau,” i haaputu i te buka Salamo taatoa i roto i to ˈna huru hopea. (Ezera 7:6) No reira, i to ˈna haaputuraahia e mau salamo taitahi te buka Salamo.

I roto i te hoê oreroraa parau ta te aposetolo Paulo i horoa i roto i te sunago i Anetiohia (i Pisidia), i roto i to ˈna tere mitionare matamua ra, ua faahiti o ˈna i te buka Salamo e ua parau e: “Oia hoi tei papaihia i roto i te Salamo piti ra, Tau Tamaiti oe, i nauanei oe i fanauhia ˈi e au.” (Ohipa 13:33) I roto i te mau Bibilia i teie mahana, te vai noa ra tera mau parau i roto i te Salamo piti, irava 7. Teie râ, e mea taa ê te numeraraa o te mau salamo e rave rahi i roto i te huriraa Bibilia e rave rau. No te mea ua niuhia te tahi mau huriraa i nia i te papai Hebera a te mau Massorètes, area te tahi atu ua niuhia ïa i nia i te Septante Heleni, te hoê huriraa o te papai Hebera tei oti i te piti o te senekele H.T.T. Ei hiˈoraa, te faaohipa ra te Vulgate Latino, no reira mai e rave rahi Bibilia Katolika, i te numeraraa o te mau salamo no roto i te Septante, area te Traduction du monde nouveau e te tahi atu te pee ra ïa i to te papai Hebera.

Eaha ïa te mau taa-ê-raa taa maitai? Te vai ra 150 salamo i roto i te papai Hebera. Teie râ, te amui nei te Septante i te Salamo 9 e te 10, e i te Salamo 114 e te 115. Hau atu â, te vahi nei oia i te Salamo 116 e te 147 ei piti salamo. Noa ˈtu e hoê â te numera taatoa, e mea iti aˈe te numeraraa mai te Salamo 10 e tae atu i te Salamo 146 o te Septante i to te papai Hebera. No reira, e itehia te Salamo 23 matauhia i roto i te Salamo 22 o te huriraa a Douay, o tei pee i te numeraraa o te Vulgate Latino, o tei pee o ˈna atoa i te Septante.

I te pae hopea, e nehenehe atoa te mau numera o te irava o te tahi mau salamo e taa ê i te tahi huriraa e te tahi atu. No te aha? No te mea ua pee te tahi mau huriraa i “te peu ati Iuda e taio i te faaomuaraa ei irava matamua,” o ta te Cyclopedia a McClintock raua o Strong ïa e parau ra, area ra te tahi atu aita ïa. Oia mau, mai te peu e mea roa te upoo parau aore ra te faaomuaraa, e taio-pinepine-hia te reira ei piti irava, e no reira e maraa te numera o te mau irava i roto i te Salamo.