Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Hoê ao taatoa tei haamouhia!

Hoê ao taatoa tei haamouhia!

Hoê ao taatoa tei haamouhia!

A hiˈo na i te ao e haaati ra ia outou, e to ˈna mau oire, to ˈna taˈere, ta ˈna mau haaraa aivanaa, to ˈna mau miria huiraatira. E maere oioi outou i to ˈna vai maoro ia hiˈohia, e ere anei? I to outou manaˈo, e mou roa anei teie ao ia tae i te hoê mahana? Mea fifi paha ia manaˈo i te reira. Teie râ, ua ite anei outou e ia au i te hoê haapapuraa maitai roa, ua vai na te hoê ao na mua ˈˈe i teie nei ao e ua mou roa?

AITA matou e parau ra no nia i te hoê ao o te mau opu fetii matamua. Mea haapiihia te ao i mou, te vai ra to ˈna mau oire, ta ˈna mau haaraa rimaî, to ˈna ite aivanaa. Tera râ, te faatia maira te Bibilia e ma te tupu taue, i te 17raa o te mahana o te 2 o te avaˈe, e 352 matahiti hou te patereareha Aberahama a fanauhia mai ai, ua haamata te hoê diluvi i te haamou i te hoê ao taatoa. *

Mea tano anei tera faatiaraa? Ua tupu mau anei tera ohipa? Ua vai mau anei te hoê ao i tahito ra na mua ˈˈe i teie nei ao, tei ruperupe e tei mou i muri aˈe? Mai te peu e e, no te aha oia i mou ai? Eaha te fifi? E te vai ra anei te tahi haapiiraa ta tatou e nehenehe e huti mai na roto i to ˈna haamouraa?

Ua haamouhia iho â anei te hoê ao i tahito ra?

Eita roa ˈtu te hoê ati maere roa mai tera, mai te peu e ua tupu iho â, e moe-roa-hia. No reira e itehia ˈi i roto e rave rahi nunaa te tahi mau haamanaˈoraa o taua haamouraa ra. A rave na ei hiˈoraa i te taio mahana taa maitai i faataahia i roto i te mau Papai. Te piti o te avaˈe o te tarena i tahito ra, e haamata ïa mai ta tatou e parau i teie mahana i te ropu o te avaˈe Atopa e tae atu i te ropu o te avaˈe Novema. No reira, e tuea te 17raa o te mahana i te area o te mahana matamua no Novema. E ere paha ïa i te hoê tupuraa tanotano noa e faatupuhia ˈi te oroa no te feia pohe i taua taime o te matahiti ra i te mau fenua e rave rahi.

Te vai ra te tahi atu mau haapapuraa o te diluvi i roto i te mau tutuu a te huitaata. E faatia fatata te mau nunaa tahito atoa i te hoê aai e ua ora mai to ratou mau tupuna i te hoê diluvi i nia i te fenua taatoa. Mai tera atoa te mau aai a te mau Celtes no Europa, te mau Incas no Marite Apatoa, te mau Pygmées no Afirika, mai te feia no Alaska, Auteralia, Inidia, Lituanie, Mehiko, Micronésie, Niu Zelani, Taina e no te tahi mau fenua no Marite Apatoerau, te tahi noa mau fenua teie e faahitihia ˈtu nei.

Parau mau, a mairi ai te tau, ua faanehenehehia te mau aai, tera râ, te faataa ra te taatoaraa i te mau parau rii atoa e faaite ra i te hoê â faatiaraa: Ua riri te Atua no te ino o te taata. Ua hopoi mai oia i te hoê diluvi rahi. Ua mou te huitaata taatoa. Tau feia parau-tia râ tei faaorahia. Ua hamani ratou i te hoê pahi i roto te tuuraahia te taata e te mau animara. I muri aˈe, ua tuuhia te tahi nau manu no te imi i te fenua mǎrô. I te pae hopea, ua iri atura te pahi i nia i te hoê mouˈa. I to ratou haereraa mai i rapae i te pahi, ua pûpû te feia i ora mai i te hoê tusia.

Eaha ta te reira e haapapu maira? Eita e nehenehe e parau e e tupuraa tanotano noa teie mau tuearaa. Te haapapu ra teie mau aai amuihia i te faaiteraa bibilia tahito e no ǒ mai te taata atoa i te feia i ora mai i te hoê diluvi o tei haamou i te hoê ao taata. No reira, aita e faufaa ia turui i nia i te mau aai no te ite eaha tei tupu. Te vai ra ia tatou nei te faatiaraa i paruru-maite-hia i roto i te mau Papai Hebera o te Bibilia.—Genese, mau pene 6-8.

I roto i te Bibilia, te vai ra te hoê faatiaraa faauruahia o te tuatapaparaa mai te haamataraa mai o te ora. Ia au râ i te mau haapapuraa, e ere noa teie i te tuatapaparaa. Te faaite maira to ˈna parau tohu hape ore e to ˈna paari hohonu i te mea e parauhia—te aparauraa te Atua i te huitaata. E faahiti te Bibilia i te mau iˈoa e te mau taio mahana, tae noa ˈtu i te mau parau rii ihitupuna e teotarafia i roto i ta ˈna mau faatiaraa, e ere mai tera no te mau aai. E faataa te Bibilia mai te aha te huru o te oraraa hou te diluvi e no te aha te hoê ao taatoa i mou taue ai.

Eaha te fifi o taua ao hou te diluvi ra? E pahono mai te tumu parau i muri nei i tera uiraa. E uiraa faufaa teie no te feia e uiui ra paha e mea papu anei te tau no a muri aˈe o to tatou nei ao.

[Nota i raro i te api]

[Tapura i te api 4]

(Hiˈo i te papai)

Mau aai o te diluvi i te ao nei

Fenua Numera 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Heleni 7 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Roma 6 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Lituanie 6 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Asura 9 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Tanzanie 7 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Inidia - Hindou 6 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Niu Zelani - Maori 5 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Micronésie 7 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Washington U.S.A. - Yakima 7 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Mississippi U.S.A. - Choctaw 7 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Mehiko - Michoacan 5 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Marite Apatoa - Quechua 4 ◆ ◆ ◆ ◆

Bolivia - Chiriguano 5 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

Guyana - Arawak 6 ◆ ◆ ◆ ◆ ◆ ◆

1: Ua riri te Atua no te ino

2: Haamouraa na roto i te diluvi

3: Faauehia e te Atua

4: Ua faaara te Atua

5: Tau taata te ora mai

6: Faaorahia i roto i te hoê pahi

7: Faaorahia te mau animara

8: Tuuhia te manu aore ra te tahi atu mea ora

9: Ua iri atura i nia i te hoê mouˈa

10: Tusia pûpûhia