Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Pokotia Pefea i Poto ‵Fou Tou Olaga Avaga?

E Pokotia Pefea i Poto ‵Fou Tou Olaga Avaga?

Kafai e fakaaoga faka‵lei, e mafai o fakamalosi ne poto ‵fou te fesokotakiga o se tauavaga. E mafai o fesoasoani atu ke fesokotaki faeloa lāua i te aso kātoa.

Kae ko oti ne talia ne nisi tauavaga a te fakaaogaga ‵se o poto ‵fou ke . . .

  • mo a ma fakamāumāu lā taimi ke sau‵tala fakatasi.

  • sona aumai a galuega i te ofisa o fai i te fale.

  • fakamalosi aka te sē talitonu mo te sē fakamaoni.

MEA E ‵TAU O ILOA NE KOE

TAIMI KE SAU‵TALA FAKATASI

Ne fai mai se tagata avaga ko Michael: “I nisi taimi, kafai ko ‵nofo tasi māua mo taku avaga, e pelā me e se ‘nofo mai’ a ia i oku tafa. E onoono faeloa ki tena telefoni, kae fai mai, ‘Tenei loa fatoa maua soku taimi ke onoono ki aku meli.’” Ne fai mai se tagata avaga ko Jonathan, me i vaegā tulaga penā, “e mafai o ‵nofo tasi mai se tauavaga kae foliga mai me e ‵nofo ‵mao lāua.”

MAFAUFAU IFO: E pefea te uke o taimi e fakamāumāu ne koe i te telefoni, lafolafo a fekau io me melimeli mo nisi tino i lō te sau‵tala mo tau avaga?—EFESO 5:33.

GALUEGA ‵TOGI

A nisi tino e ‵tau eiloa o tali olotou telefoni mo olotou meli ona ko te tulaga o olotou galuega ‵togi. Kae ko nisi tino kolā e se faigata te tulaga o olotou galuega ‵togi, e tumau eiloa i te ga‵lue māfai ko ‵nofo i olotou fale. “E faigata ke taofi aka te onoono ki taku telefoni mo aku meli mai te galuega i te taimi ko oti ne fakatoka ne au ke fakamāumāu mo taku avaga,” ko pati ne fai ‵tonu mai ne se tagata avaga ko Lee. Ne fai mai se fafine avaga ko Joy: “E galue au mai te fale, tela la, e faigata ke malōlō malie. E manakogina a taumafaiga ke fakapaleni a mea konei.”

MAFAUFAU IFO: E mata, e fakalogologo faka‵lei koe ki tau avaga māfai e faipati atu ki a koe?—LUKA 8:18.

TE FAKAMAONI

Ne iloa aka i se savea me e māfua sāle mai a taua e uke a tauavaga ona ko te masalosalo o te suā tino i te fakaaogaga ne te suā tino a te neti. Ne fakaasi mai ne te 10 pasene o tino kolā ne aofia i te savea, me e ‵funa sāle ne latou mai i olotou avaga a mea e faka‵pa ne latou i te neti.

Ona ko te pogai tenā, ko taku ne tino e tokouke a te neti ki “se koga e ‵funa aka ei a mea fakama‵taku mō tauavaga,” mo “mea e fai ei ke mulilua latou.” E sē se mea fakapoi me e fai mai a lōia me i te neti ko te māfuaga sili e ‵tala ei a avaga e uke i aso nei.

MAFAUFAU IFO: E mata, e ‵funa ne koe mai i tau avaga au fesokotakiga mo se tino telā e se avaga mo koe?—FAATAOTO 4:23.

MEA E MAFAI O FAI

MEA E ‵TAU O FAKAMUAMUA

A te tino e manatu māmā ki te kai ka se tupu malosi. E penā foki a te tino telā e manatu māmā ki te fakamāumāu o taimi mo tena avaga ka faigata ke fakatumau ne ia se olaga avaga gali.—Efeso 5:28, 29.

AKOAKOGA FAKAVAE I TE TUSI TAPU: “Ke fakamautinoa aka ei ne koutou a mea kolā e sili atu i te tāua.”—FILIPI 1:10.

Sau‵tala mo tauavaga ki manatu e ma‵nako koulua o fakaaoga io me tusi ki lalo lua manatu totino ke se fakalavelave atu a poto ‵fou ki te lua olaga avaga.

  • Taumafai ke ‵kai fakatasi koulua i se ‵kaiga e tasi o te aso

  • Fakatoka ne taimi ke taofi aka te fakaaogaga o aulua tivaisi

  • Fakatoka se taimi ke fai se mea fakapito i a koulua tokolua

  • Tamate a tivaisi i te po, kae tuku ke ‵mao mo te koga e ‵moe i ei

  • Fakatoka se 15 minute i aso takitasi ke sau‵tala i a koulua e aunoa mo aulua tivaisi

  • Fakatoka se taimi mautinoa ke tamate ei te itaneti