Skip to content

Skip to table of contents

Vakai ki he Māmaní

Vakai ki he Māmaní

Vakai ki he Māmaní

▪ ‘Oku ala ma‘u kakato ‘a e New World Translation of the Holy Scriptures ‘i he lea ‘e 43 mo e tatau ma‘á e kau kuí ‘i he lea ‘e 3; ‘oku ala ma‘u ‘a e New World Translation of the Christian Greek Scriptures ‘i ha toe lea ‘e 18 mo e tatau ma‘á e kau kuí ‘i he lea ‘e 1. ‘I Siulai 2007, ko e fakakātoa na‘e pulusí ko e tatau ‘e 143,458,577.

▪ Ko e konga Tohi Tapu motu‘a taha kuo ‘ilo‘i ‘oku kei ‘i aí ‘a ia ‘oku taku ko e Tāpuaki Fakataula‘eiki ‘o e Nomipa 6:24-26. Na‘e ma‘u ia ‘oku hiki ‘i ha ongo me‘a ‘omi monū siliva na‘e takatakai hangē ha ongo takainga tohí ‘a ia ‘oku mei he konga ki mui ‘o e senituli hono fitu pe ko e konga ki mu‘a ‘o e senituli hono ono K.M.—BIBLICAL ARCHAEOLOGY REVIEW, ‘AMELIKA.

▪ ‘I Tīsema 31, 2006, ko e lahi ‘o e ngaahi lea fakafonua mo e ngaahi lea fakafeitu‘u ‘a ia kuo lēsisita ai ‘a e tohi ‘e taha pe lahi ange ‘o e Tohi Tapú ko e lea ‘e 2,426—ko ha tupu ‘aki ia ‘a e lea ‘e 23 mei he ta‘u ki mu‘á.—UNITED BIBLE SOCIETIES, PILITĀNIA.

▪ Ko e peseti ‘e 28 nai ‘o e kau ‘Ameliká ‘oku nau vakai ki he Tohi Tapú ko e “folofola mo‘oni ia ‘a e ‘Otuá . . . ke ngāue‘aki fakahangatonu,” ko e peseti ‘e 49 ‘oku nau pehē “ko e folofola fakamānava‘i ia ‘a e ‘Otuá ka ‘oku ‘ikai ko e me‘a kotoa ‘i aí ‘oku totonu ke ngāue‘aki,” pea ko e peseti ‘e 19 ‘oku nau pehē ko ha “tohi fananga.”—GALLUP NEWS SERVICE, ‘AMELIKA.

Tohi Tapu Faka-Siaina Motu‘a Taha?

“Ko e mu‘aki lēkooti fekau‘aki mo ha liliu faka-Siaina ‘o e Tohi Tapu Hepeluú ‘oku ma‘u ia ‘i ha maka fakamanatu [to‘ohema] mei he 781 TS,” ko e lau ia ‘a e mataotao ko Yiyi Chen ‘o e ‘Univēsiti Peking. Ko e maka fakamanatú ‘a ia na‘e fa‘u ‘e he kau Kalisitiane Nesitoliasí, na‘e ma‘u ‘i he kolo ko Xi’an ‘i he 1625. “Ko e hingoa faka-Siana ‘o e maka fakamanatú na‘e liliu faka‘ofisiale ia ‘ko e Fakamanatu ‘o e Fakamafola ‘i Siaina ‘a e Lotu Fakamaama mei Daqin’ (. . . ko e Daqin ko e fo‘i lea faka-Siaina ia ki he ‘Emipaea Lomá),” ko e fakamatala ia ‘a Chen. “‘I he ngaahi mata‘itohi he maka fakamanatú, na‘a mau ‘ilo ai ‘a e kupu‘i lea faka-Siaina ko e ‘tohi fakamo‘oni‘anga mo‘oni’ mo e ‘liliu ‘a e Tohi Tapú.’”

[Ma‘u‘anga Tā ‘i he peesi 30]

© Réunion des Musées Nationaux/Art Resource

Koloa mei ha ‘Akau Palapalangia

‘I he 2006, na‘e ma‘u hake ai ‘a e tohi Sāmé ‘e ha kau ngāue ‘a ia na‘a nau keli ha fokotu‘unga ‘akau palapalangia ‘i ‘Ailani, ‘o pehē ‘oku mei he senituli hono valu T.S. Ko ha maniusikilipi faka-Latina, ‘a ia ko e taha ia na‘e tolonga mai mei he kuonga ko iá, ‘oku vakai ki ai ko ha koloa. Ko hono ngaahi peesi kili‘imanu nai ‘e 100 ‘i honau mu‘aki fa‘ú ‘oku faka‘ofo‘ofa. “Ko e toetoenga kofukofu mo e ki‘i kato ngaohi mei he letá ‘oku ngalingali na‘e fūfuu‘i fakalelei ai ‘a e tohi sāmé ke hao nai mei ha kau tau Vaikingi ‘i he ta‘u ‘e 1,200 kuohilí,” ko e lau ia ‘a e Times ‘o Lonitoní. Neongo e mā‘opo‘opo mo popo fakakonga ‘a e ngaahi pēsí, ‘oku tuipau ‘a e kau mataotaó te nau lava ke fakamavahevahe‘i pea fakatolonga kinautolu.

Uta Fakahisitōlia

‘Oku pehē ‘e he līpōtí ko e kau keli fakatotolo na‘a nau sivi ‘a e ngaahi uta kelekele mei he tu‘u‘anga temipale ‘o Selusalemá kuo nau tānaki ‘a e ngaahi ngāue fakamea‘a ‘e laui afe mei he taimi ‘o e mu‘aki kau ‘Isilelí ki onopooni. Ko e taha ‘o e ngaahi ngāue fakamea‘á ko ha mata‘i ngahau ‘i he kalasi na‘e ngāue‘aki ‘e he kau tau ‘a Nepukanesá, ‘a ia na‘a nau faka‘auha ‘aki ‘a e ‘uluaki temipale faka-Siu ‘i he feitu‘u ko iá. Ko e me‘a fakaofo taha na‘e ma‘ú ko ha sila ‘umea mei he senituli hono fitu pe ono K.M. ‘a ia ‘oku pehē ‘oku hā ai ‘a e hingoa faka-Hepelū ko e Gedalyahu Ben Immer Ha-Cohen. Fakatatau ki he tokotaha keli fakatotolo ko Gabriel Barkai, ko e tokotaha ko iá “ko ha tokoua nai ia ‘o Pashur Ben Immer [Pasua foha ‘o ‘Īmeli], ‘a ia na‘e fakamatala‘i ‘i he Tohi Tapú [Selemaia 20:1] ko ha taula‘eiki mo ha tauhi temipale.”