Skip to content

Skip to table of contents

‘Oku Fekau‘aki ‘a e Tohi Tapú mo e Hā?

‘Oku Fekau‘aki ‘a e Tohi Tapú mo e Hā?

‘Oku Fekau‘aki ‘a e Tohi Tapú mo e Hā?

‘OKU vakai ‘a e ni‘ihi ki he Tohi Tapú ko ha tohi ia ‘o e hisitōlia, koe‘uhi ko ‘ene ‘omai ‘a e fakamatala fekau‘aki mo e ngaahi feangainga ‘a e ‘Otuá mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he laui afe‘i ta‘u. ‘Oku toe vakai ki ai ‘a e ni‘ihi ko ha tohi ia ‘o e ngaahi tefito‘i mo‘oni fakae‘ulungāanga. ‘Oku nau tuhu ki he ngaahi lao mo e tu‘utu‘uni laka hake he 600 ki he faifakamāú, fāmilí, ‘ulungāangá mo e lotu ‘a ia na‘e ‘oange ‘e he ‘Otuá ki he pule‘anga ‘Isilelí. Ka ‘oku fakakaukau ‘a e ni‘ihi kehe ia ko e Tohi Tapú ko ha tataki fakalaumālie ia ‘okú ne fakahaa‘i ‘a e fakakaukau ‘a e ‘Otuá.

Ko hono mo‘oní, ko e ngaahi fakamatala kotoa ko ení ‘oku tonu. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo ia tonu: “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ‘Otua, ‘oku ‘aonga foki ki he akonaki, ki he faka‘ilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke ma‘oni‘oni: koe‘uhiā ke tu‘u kakato ‘a e tangata faka‘otua, kuo ‘osi sāuni ki he ngāue lelei fulipe.” (2 Timote 3:16, 17) Ko e mo‘oni, ko e me‘a kotoa pē ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá—‘o kau ai ‘a e ngaahi fakamatala fakahisitōliá, ngaahi laó mo e akonaki fakalaumālié—‘oku mahu‘inga.

Kae kehe, ko e Tohi Tapú ‘oku ‘ikai ‘aupito ko ha tānekinga pē ia ‘o ha ngaahi fakamatala ‘aonga. ‘I he‘ene laulōtahá, ko e Tohi Tapú ko ha me‘a fakahā ia meia Sihova ko e ‘Otuá. ‘Oku ‘omai ai ‘a e akonaki ‘aonga mo fakamānava‘i faka‘otua ki he mo‘ui faka‘ahó. ‘Oku toe fakae‘a ai ‘a e taumu‘a ‘a Sihova ki he fo‘i māmaní mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá, pea pehē ki he‘ene fakahaa‘i ‘a e founga te ne fakangata ‘osi ai ‘a e ngaahi tupu‘anga ‘o e faingata‘a‘ia ‘a e tangatá. Ko e me‘a ‘oku mahu‘inga tahá, ‘oku fakamatala ‘a e Tohi Tapú kuo fakafofongahala‘i ‘osi fakakaukau‘i ‘a e ‘Otuá pea ‘oku tala ai ‘a e founga te ne fakalelei‘i ‘aki ‘a e pole lahi ko ení.

‘Oku Ui ‘a e ‘Otuá ko ha Tokotaha-Loi mo ha Pule Kovi

‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú na‘e fakatupu ‘e he ‘Otuá ‘a e mu‘aki ongo me‘a fakaetangatá, ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi, ‘o haohaoa ‘i he ‘atamai mo e sino pea tuku kinaua ki ha ‘ātakai haohaoa. Na‘á ne tuku ke na tokanga‘i ‘a e fo‘i māmaní mo e fanga manú. (Senesi 1:28) ‘I he tu‘unga ko e fānau ‘a e ‘Otuá, na‘e ma‘u ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e faingamālie ke mo‘ui ta‘engata ‘i he māmaní, ‘o fakatu‘unga ‘i he‘ena talangofua ki he‘ena Tamai fakahēvaní. Na‘á ne fokotu‘u ‘a e fakangatangata pē ‘e taha kia kinaua. “‘E lelei ‘aupito ho‘o kai mei he ngahi ‘akau kehekehe ‘o e ngoue,” ko e folofola ia ‘a Sihová, “ka ko e ‘Akau ‘o e ‘Ilo-‘o-e-lelei-mo-e-kovi ‘e ‘ikai te ke kai mei ai: he ko e ‘aho te ke kai mei ai kuo pau te ke mate.”—Senesi 2:16, 17.

Kae kehe, ko ha me‘amo‘ui laumālie ‘oku fakahaa‘i ‘i he Tohi Tapú ko Sētane ko e Tēvoló na‘á ne lea‘aki ‘a e me‘a fehangahangai tofu pē: “‘E ‘ikai ‘aupito te mo mate.” (Senesi 3:1-5) ‘I hono fakafepaki‘i ta‘eilifia ‘a e ‘Otuá, na‘e ‘ikai ngata pē ‘i hono ui ‘e Sētane ‘a e Tokotaha-Fakatupú ko ha tokotaha-loí kae toe fakahu‘unga foki ko ‘Ene founga pulé ‘oku hala—‘e lelei ange ‘a e tangatá ta‘ekau ai ‘a e ‘Otuá. Na‘e fakatuipau‘i ‘e Sētane kia ‘Ivi ko e talangata‘a ki he ‘Otuá ‘e ‘omai ai ‘a e tau‘atāina mo e fa‘ifa‘iteliha fakae‘ulungāanga. Na‘e pehē ‘e Sētane te ne “hange ko e ‘Otua”! Ko ia na‘e lau‘ikovi‘i ai ‘e Sētane ‘a e huafa lelei ‘o Sihová mo ‘ene taumu‘á.

Ko e fetalanoa‘aki ko iá na‘e ‘i ai hono ngaahi nunu‘a lahi. Ko hono mo‘oní, ko e taumu‘a ‘a Sihova ke fakamā‘oni‘oni‘i hono huafá mo hono ongoongó ‘a e kaveinga tefito ‘o e Tohi Tapú. ‘Oku fakanounou ia ‘i he sīpinga lotu ‘a Sīsū—‘a ia ‘oku fa‘a ui ko e Lotu ‘a e ‘Eikí pe ko ‘Emau Tamaí. Na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘a hono kau muimuí ke nau lotu: ‘Ko ‘emau Tamai ‘oku ‘i Hēvani, ke kei toputapu ai pē ho Huafá, ke hoko mai ho Pule‘angá. Ke fai ho finangaló ‘i māmani.’—Mātiu 6:9, 10, Tl.

Founga Hono Fakamā‘oni‘oni‘i ‘e he ‘Otuá Hono Huafá

Na‘e langa‘i ‘e Sētane ha ngaahi ‘īsiu tefito: Ko hai na‘á ne tala ‘a e mo‘oní—ko Sihova pe ko Sētane? Ko e pule ‘a Sihova ki he‘ene me‘a fakatupú ‘oku totonu mo lelei? ‘Okú ne ma‘u ‘a e totonu ke ‘amanekina ‘e talangofua ange ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá kiate ia? Ko e mo‘oni ‘e lelei ange ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he‘enau pule pē kia kinautolú? Koe‘uhi ke ma‘u ‘a e tali ki he ngaahi fehu‘i ko iá, na‘e faka‘atā fakataimi ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau pule pē kia kinautolu.

Ko e hā ‘a e olá? Talu mei he ‘uluaki loi ‘i ‘Ītení mo e fonu ‘a e hisitōlia ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he faingata‘a mo e mamahi, ‘o fakamo‘oni‘i ai ko Sētané ko ha tokotaha-loi faka‘ulia pea ko e tau‘atāina mei he ‘Otuá ‘oku iku atu pē ia ki he fakatamaki. Kae kehe, ko Sihova ‘i he‘ene ‘ofá mo e poto ta‘efakangatangatá ‘okú ne taumu‘a ke fakamā‘oni‘oni‘i hono huafá ‘aki hono fakangata ‘a e ngaahi faingata‘a kotoa pē na‘e kamata ‘i ‘Ītení. Te ne fai ia fakafou ‘i he Pule‘anga faka-Mīsaiá. Ko e hā ‘a e Pule‘anga ko iá?

Fakalelei‘anga ‘a e ‘Otuá—Ko e Pule‘angá

‘Oku lau ma‘uloto ma‘u pē ‘e he kakai ‘e laui miliona ‘a e Lotu ‘a e ‘Eikí. Fēfē ke ke vahe‘i ha mōmeniti ke fakakaukauloto ai ki hono ‘uhingá. Fakakaukau angé ki he ngaahi lea: “Ke hoko mai ho Pule‘angá.” (Mātiu 6:10, Tl) Ko e Pule‘anga ko iá ‘oku ‘ikai ko ha tu‘unga pē ia ‘o e lotó, ‘o hangē ko e fakamulituku ‘a e ni‘ihi. ‘I hono kehé, hangē ko ia ‘oku fakahu‘unga mai ‘e he fo‘i lea “tu‘i,” ko ha founga-pule ia—ko ha founga-pule fakahēvani ‘i he nima ‘o Sīsū Kalaisi, ko e “Tu‘i ‘o e ngaahi tu‘i.” (Fakahā 19:13, 16; Taniela 2:44; 7:13, 14) ‘Oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú te ne pule mai ki he māmaní kotoa, ‘o fokotu‘u ai ‘a e melino mo e feongoongoi tu‘uloa ‘i he lotolotonga ‘o e kakai kotoa pē pea to‘o atu mei he māmaní ‘a e fulikivanu kotoa pē. (Aisea 9:6, 7 [Aisea 9:5, 6PM]; 2 Tesalonaika 1:6-10) ‘I he foungá ni, ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá—‘o ‘ikai ko ha founga-pule fakaetangata pē—te ne fakahoko ‘a e ngaahi lea ‘a Sīsū: “Ke fai ho finangaló ‘i māmani.”

Ke fakapapau‘i ‘a e fakahoko ‘o e ngaahi lea ko iá, na‘e foaki ‘e Sīsū ‘a ‘ene mo‘uí ko ha huhu‘i, ‘i hono huhu‘i ‘a e hako ‘o ‘Ātamá mei he angahalá mo e maté. (Sione 3:16; Loma 6:23) Ko ia ai, ‘i he malumalu ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ko e fa‘ahinga kotoa ‘oku nau fakahaa‘i ‘a e tui ki he feilaulau ‘a Kalaisí te nau sio ki hono fakafoki ‘o e ngaahi nunu‘a ‘o e angahala ‘a ‘Ātamá mo e fakafoki māmālie mai ‘o e tu‘unga haohaoa fakaetangatá. (Sāme 37:11, 29) He‘ikai leva toe ‘i ai ‘a e tu‘unga ngāvaivai ‘okú ne fakamamahi‘i kitautolu, tautefito lolotonga ‘a e ta‘umotu‘á. Na‘a mo e mamahi fakaeongo ‘oku ‘omai ‘e he puké mo e maté ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘e “mole atu” ia.—Fakahā 21:4.

‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i ‘e fakahoko ‘e he ‘Otuá ‘ene ngaahi tala‘ofá? Ko e ‘uhinga ‘e taha, ko hono mo‘oní ko e laui ngeau ‘o e ngaahi kikite ‘oku ma‘u ‘i he Tohi Tapú kuo ‘osi hoko mo‘oni. (Sio ki he peesi 9.) ‘Oku hā mahino leva, ko e tui ki he Tohi Tapú ‘oku ‘ikai ko e tuingofua ta‘etoefehu‘ia ia pe ko ha faka‘ānaua ka ‘oku makatu‘unga ia ‘i he ‘uhinga mo e fakamo‘oni lahi fau.—Hepelu 11:1.

Akonaki ‘Aonga ki Hotau ‘Ahó Ni

Tuku kehe hono ‘omai kia kitautolu ha makatu‘unga fefeka ki he ‘amanaki ki he kaha‘ú, ‘oku toe tokoni‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú ke tau ma‘u ha mo‘ui fiefia ange he ‘ahó ni. Hangē ko ení, ‘oku ‘omai ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e fale‘i ‘aonga ta‘ehanotatau ki he nofo malí, mo‘ui fakafāmilí, ngaahi vaha‘angatae fakaetangatá, ki hono ma‘u ‘o e fiefiá mo e ngaahi kaveinga lahi kehe. Fakakaukau angé ki ha ngaahi fakatātā si‘i.

Fakakaukau ki mu‘a ke ke leá. “‘Oku ai ha taha ko ‘ene fa‘a lau ‘oku hange ko e hokohokai ha heleta: Ka ko e ‘elelo ‘o e poto ko e me‘a faito‘o.”—Palovepi 12:18.

Faka‘ehi‘ehi mei he meheka ta‘e‘uhingá. “Ko e loto ‘oku toka ko e mo‘ui‘anga ‘o e sino kotoa: Ka ko e meheka, ko e popo tofu pe ‘oku totolo ‘i hoku ngaahi hui.”—Palovepi 14:30.

Akonekina ho‘o fānaú. “‘Atu ako ki ha tamasi‘i, ‘o tāu mo hono ‘alunga, Talaatu ‘o ka ne ka motu‘a ‘e ‘ikai te ne hiki mei ai.” “Ko e tamasi‘i ‘oku tukuange noa ‘oku ne fakamaa‘i ‘ene fa‘e.”—Palovepi 22:6; 29:15.

Fa‘a fakamolemole. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Monū‘iaā ka ko kinautolu ‘oku manava‘ofa: he ‘e fai manava‘ofa kiate kinautolu.” (Mātiu 5:7) Na‘e tohi ‘e he tu‘i poto ko Solomoné: “Ko e ‘ofa ‘oku ne fakakofu ‘a e fa‘ahinga angahala kotoa pe.” (Palovepi 10:12) Kapau ‘oku mafatukituki ha faiangahala ‘a ha taha kiate koe ‘o ‘ikai pē lava ia ke ke fakamolemole‘i mo fakangalo‘i, ‘oku fale‘i mai ‘a e Tohi Tapú: “Mole pe koe ‘o fakamahino kiate ia, fakaekimoua pe.”—Mātiu 18:15.

Faka‘ehi‘ehi mei he ‘ofa ki he pa‘angá. “Ko e ‘ofa ki he pa‘anga ko e aka ‘oku tupu mei ai ‘a e ngaahi kovi kotoa pe, pea ko e ni‘ihi ‘i he‘enau ala ki he me‘a ko ia kuo nau . . . hokohoka‘i ‘aki ‘a kinautolu ‘a e ngaahi mamahi lahi.” (1 Timote 6:10) Fakatokanga‘i ‘oku fakahalaia‘i ‘e he Tohi Tapú ‘a e “‘ofa ki he pa‘anga,” ‘o ‘ikai ko e pa‘angá tonu.

Ko ha “Tohi” mei He‘etau Tamai Hēvaní

Ko e Tohi Tapú leva ‘oku fekau‘aki ia mo e ngaahi me‘a lahi. Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, ‘oku fekau‘aki tefito ia mo e ‘Otuá pea mo ‘ene taumu‘á. Ka ‘oku toe fekau‘aki ia mo kitautolu—fa‘ahinga ‘o e tangatá—mo e founga ‘e lava ke tau mo‘ui fiefia ai fakatou‘osi he taimí ni pea ta‘engata ‘i he malumalu ‘o e tu‘unga-pule ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. ‘I ha ‘uhinga, ‘oku hangē ‘a e Tohi Tapú ko ha tohi mei he‘etau “Tamai ‘oku ‘i Hevani,” ‘a Sihova. (Mātiu 6:9) Fakafou ai, kuo vahevahe mai ‘e Sihova ‘a ‘ene ngaahi fakakaukau mahu‘ingá kia kitautolu pea kuó ne fakae‘a fakatou‘osi mai ai ‘a hono finangaló mo hono ‘ulungāanga fisifisimu‘á.

‘I hono lau ‘a e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki aí, ‘oku kamata ai ke tau “sio” ki he ‘Otuá ‘i hono tu‘unga totonú. ‘Oku tohoaki‘i ai hotau loto ongongofuá kiate ia ‘i ha ha‘i anga-‘ofa ‘o e fā‘ūtahá. (Semisi 4:8) Ko hono mo‘oní, ko e Tohi Tapú ‘oku fekau‘aki ia mo e me‘a lahi ange ‘i he hisitōliá, kikité mo e ngaahi laó. ‘Oku toe fekau‘aki ia mo ha vaha‘angatae fakafo‘ituitui—ko hotau vaha‘angatae mo e ‘Otuá. ‘Oku ‘ai ‘e he me‘a ko iá ‘a e Tohi Tapú ke laulōtaha mo‘oni pea mahu‘inga ‘aupito.—1 Sione 4:8, 16.

[Fakamatala ‘i he peesi 19]

Ko e kaveinga ‘o e Tohi Tapú ‘oku fakanounou‘i lelei ia ‘i he ngaahi ‘uluaki sētesi ‘o e sīpinga lotu ‘a Sīsuú

[Puha/Fakatātā ‘i he peesi 21]

FOUNGA KE LAU AI ‘A E TOHI TAPÚ

Ko e Tohi Tapú ko ha tohi fakamānako ia ke lau. Ko hono mo‘oní, ko ‘ene ngaahi fakamatalá mo e ngaahi lēsoni fakae‘ulungāangá ‘oku mātu‘aki ‘iloa ‘o fa‘u‘aki ia ha konga lahi ‘o e ngaahi tohi ‘oku ala ma‘u ‘i he ngaahi lea kehekehe. ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú ke tau hoko ai ‘o ‘ilo‘i ‘a hotau Tokotaha-Fakatupú, ‘a Sihova ko e ‘Otuá. Ko ha toe matavai lahi foki ia ‘o e poto ‘aonga. ‘Oku pehē ‘e he palōveepi Fakatohitapu: “Koe boto koe mea oku fugani hake ia; koia ke ke ma‘u ae boto: bea i he mea kotoabe oku ke ma‘u, ke ke ma‘u moe [mahino].” (Palovepi 4:7PM) ‘E lava fēfē ke ke ma‘u ‘a e ‘aonga lahi taha mei ho‘o lau Tohi Tapú?

Feinga ke fakataimitēpile‘i ‘a ho‘o lautohí ‘i he taimi ‘okú ke ‘ā‘ā lelei taha aí. Pea ‘oua ‘e lau fakavave pē ‘a e fakamatalá. ‘Oku totonu ko ho‘o taumu‘á ke fakafonu ho ‘atamaí ‘aki ‘a e ngaahi fakakaukau ‘a e ‘Otuá pea ke mahino‘i ia. Hili ha vaha‘a taimi ‘o e lautohí, fakakaukauloto ki he me‘a kuó ke laú, pea fakafehoanaki ia mo e me‘a kuó ke ‘osi ‘iló. ‘E ‘ai ‘e he me‘á ni ke lahi ange ai ho‘o mahinó mo e hounga‘iá.—Sāme 143:5.

‘E fifili nai ‘a e ni‘ihi, ‘Ko fē ‘i he Tohi Tapú ‘oku totonu ke u kamata lau aí?’ Ko e mo‘oni, ‘e lava ke ke kamata pē mei mu‘a. Kae kehe, ko e kau lautohi ‘e ni‘ihi ‘i he ‘uluaki taimí ‘oku nau ‘ilo‘i ‘oku faingofua ange ke nau kamata ‘i he ngaahi Kōsipelí—Mātiu, Maake, Luke mo Sione—‘a e ngaahi fakamatala ki he mo‘ui mo e ngāue fakafaifekau ‘a Sīsuú. ‘Oku hoko atu leva ‘a e ni‘ihi ki he ngaahi tohi fakaemaau kuo faka‘ofo‘ofa hono hikí mo fonu ‘i he potó—Sāme, Palōvepi mo e Koheleti. Hili iá, te ke sai‘ia leva nai ai ke lau ‘a e ngaahi konga kehe ‘o e Tohi Tapú. (Sio ki lalo.) Pea ‘oua ‘e ohi ‘a e fakakaukau hala ‘oku fiema‘u pē ke ke lau ‘a e me‘a ‘oku ui anga-maheni ko e Fuakava Fo‘oú. Manatu‘i, “ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ‘Otua, ‘oku ‘aonga.”—Faka‘ītali ‘amautolu; 2 Timote 3:16.

Ko ha founga ola lelei ‘aupito ke ako ai ‘a e Tohi Tapú ko e fai mei he kaveinga ki he kaveinga. Ko e fakatātaá, ko e tohi tokoni ako Ko e Hā ‘Oku Ako‘i Mo‘oni ‘e he Tohi Tapú? ‘a ia ‘oku ngāue‘aki ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i he‘enau ngāue fakafaifekau ki he kakaí, ‘oku kau ai ‘a e ngaahi kaveinga taimi totonu hangē ko e “Founga ke ‘Ai Ai ke Fiefia ‘a Ho‘o Mo‘ui Fakafāmilí,” “Lotu ‘a Ia ‘Oku Hōifua ki Ai ‘a e ‘Otuá,” mo e “‘Oku ‘i Fē ‘a e Kau Maté?”—Sio ki he puha ‘i he peesi 18.

[Puha ‘i he peesi 21]

LAU FAKAKAVEINGA ‘A E TOHI TAPÚ

Ko e tupu‘anga ‘o e mo‘uí mo e tō ‘a e tangatá ki he angahalá Senesi

Ko hono fokotu‘u ‘o ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á Ekisoto ki he Teutalonome

Ngaahi fakamatala fakalotomāfana Siosiua kia Eseta

Maau mo e hiva fakaue‘iloto Siope, Sāme, Hiva ‘o e Hiva

Ma‘u ‘a e poto ki he mo‘uí Palovepi, Koheleti

Kikite mo e tataki fakae‘ulungāanga Aisea kia Malakai mo e Fakahā

Mo‘ui mo e faiako ‘a Sīsuú Mātiu kia Sione

Ko hono fokotu‘u mo e mafola ‘a e lotu faka-Kalisitiané Ngāue

Ngaahi tohi ki he ngaahi fakataha‘angá Loma kia Siutasi