‘Oku Lava Ke Ke Falala ki he Akonaki ‘a e Tohi Tapú?

‘Oku Lava Ke Ke Falala ki he Akonaki ‘a e Tohi Tapú?

‘Oku Lava Ke Ke Falala ki he Akonaki ‘a e Tohi Tapú?

‘‘Oku totonu nai ke u tui ki he me‘a ‘oku tala mai kiate au ‘e he tokotaha ko ení?’ Te ke ‘eke nai kiate koe ‘a e fehu‘í ni ‘i he taimi ‘oku feinga ai ha tokotaha tu‘uaki koloa ke fakatau atu kiate koe ha kā ‘osi ngāue‘aki pe ‘i he taimi ‘oku fai ai ‘e ha tokotaha politiki ha ngaahi palōmesi ‘i ha kemipeini fili. ‘Oku ‘ikai te ke loto ke fakamoleki ‘a e pa‘angá pe taimí ‘i he ngaahi koloa pe fakamatala ‘oku ‘ikai loko ‘i ai hano mahu‘inga.

TE KE fifili tatau nai: ‘‘Oku ‘i he Tohi Tapú ha me‘a ‘oku ‘aonga ke u ako? Kapau te u lau mo ako ‘a e tohi ko iá, ‘e lava ke u falala ‘e ‘i ai hano ola ‘o e taimi mo e feinga na‘á ku faí?’ Ko e kī ki hono tali ‘a e ongo fehu‘i ko iá ‘oku ‘i ha fo‘i veesi ia ‘i he Tohi Tapú tonu: “‘Oku tu‘u pe tō ‘a e potó ‘i he ngaahi ola ‘okú ne ma‘ú.” (Mātiu 11:19, Phillips) ‘Io, ko e ola ‘oku ma‘u ‘e he kakaí mei hono ngāue‘aki ‘o ha fa‘ahinga akonaki pau, pe “poto,” ‘oku fakamo‘oni‘i ai pe ‘oku ‘aonga ‘a e akonaki ko iá. ‘Oku hoko heni ‘a e ngaahi fakamatala fakafo‘ituitui ‘a e kakai na‘a nau vahe‘i ‘a e taimi ke ako ai mei he Tohi Tapú. Ko ‘enau fakamatalá ‘e tokoni‘i ai koe ke ke fakapapau‘i pe ‘oku totonu ke ke lau mo ako ‘a e tohi laulōtaha ko iá.

Fehu‘i Fekau‘aki mo e Maté mo e Mo‘ui Hili Iá

‘I ha taimi he kuohilí, na‘e mate ai ‘a e fa‘ē ‘a Karen. Talu mei he‘ene kei si‘í ko Karen ‘a ia ‘oku nofo ‘i ‘Amelika, na‘á ne tui ‘i he maté ‘oku ‘alu ai ‘a e kakai lelei kotoa pē ki hēvani. Ko e tuí ni na‘e ‘ikai te ne loko ‘oange kiate ia ha fiemālie. Na‘á ne fifili: ‘‘Oku fōtunga fēfē nai ‘eku fa‘eé he ‘okú ne ‘i hēvani he taimí ni? Te u ‘ilo‘i fēfē ia ‘i he‘eku a‘u ki aí, ‘o kapau te u a‘u ki ai? ‘I he taimi te u mate aí ‘e lava nai ke u iku au ki ha feitu‘u kehe?’

Na‘e kamata ke ako fakamākukanga ‘e Karen ‘a e Tohi Tapú mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘á ne ako ai ko e kau maté ‘oku ‘ikai te nau ‘i hēvani ka ‘oku hangē ia ‘oku nau ‘i ha mohe ma‘ú. “‘Oku ‘ikai te nau ‘ilo ha momo‘i me‘a” ko e fakamatala ia ‘a e Koheleti 9:5. Fēfē leva ha‘ane toe malava ke sio ki he‘ene fa‘eé?

Ko e fakamatala mā‘ala‘ala ko eni mei he Tohi Tapú na‘e ‘oange ai kiate ia ‘a e fiemālie mo e ‘amanaki: “‘Oua te mou ofo ‘i he me‘a ko ia: he ‘oku ‘unu mai ha taimi, ‘a ia ‘e fanongo ai ki hono le‘o [‘o Kalaisí] ‘e he kakai kotoa pe ‘oku ‘i he ngaahi fa‘itoka, pea te nau ‘alu atu mei ai.” (Sione 5:28, 29) Na‘e ako ‘a Karen ‘o ‘ilo fakafou ‘i hono ‘Aló, ko e ‘Otua ‘o e Tohi Tapú te ne fakafoki ‘a e kau maté ki he mo‘uí ‘i heni tonu ‘i he māmaní. “Ko e ngaahi akonaki ‘a e Tohi Tapú fekau‘aki mo e maté pea mo e toetu‘ú ‘oku ‘uhinga lelei ‘aupito,” ko ‘ene leá ia.

Ko e Founga Fē ‘o e Lotú ‘Oku Tonú?

‘I he taimi na‘e ta‘u 14 ai ‘a Angela, ko ha ta‘ahine Lumēnia, na‘e lotu ai ha faifekau Penitekosi ma‘ana ke ne ma‘u ‘a e laumālie mā‘oni‘oní, pea na‘e kamata ke ne lea kehekehe. Kae kehe, na‘e ongo‘i ‘e he‘ene ongo mātu‘á ‘oku ‘ikai fehoanaki ‘a e ngaahi akonaki ‘a e Penitekosí mo e Tohi Tapú. Na‘e ‘ikai kei ‘alu ‘a e fāmilí ki he ngaahi ouau fakalotú pea kamata ke nau ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

Neongo na‘á ne ‘uluaki loto-mamahi, na‘e vave ‘a e sio ‘a Angela ki he ngaahi faikehekehe ‘i he vaha‘a ‘o e ngaahi ouau ‘o ‘ene lotu ki mu‘á pea mo e ngaahi akonaki ‘a e Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, na‘á ne lau ‘a e Sione 17:3, ‘a ia ‘oku pehē ai: “Ko eni ia ‘a e mo‘ui ta‘engata, ke nau fai ke ‘ilo koe ko e Otua mo‘onia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” Na‘e ‘ilo‘i ai ‘e Angela ko e fa‘ahinga ‘oku nau ma‘u ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá kuo pau ke nau ‘uluaki ma‘u ha ‘ilo fekau‘aki mo ia. “Na‘e mei lava fēfē ke u ma‘u ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá ‘i ha founga makehe pehē kapau na‘e ‘ikai te u teitei ‘ilo ha me‘a ‘e taha fekau‘aki mo ia?” ko ‘ene ‘eké ia. ‘Oku pehē ‘e Angela, “‘Oku ou fakamālō kia Sihova ‘i hono tokoni‘i au ke u ‘ilo ‘a e hala ki he lotu mo‘oní fakafou ‘i he‘ene Folofola fakamānava‘í.”

Akonaki ‘Okú Ne Liliu ‘a e Mo‘uí

“Na‘á ku ‘ita vave ‘aupito,” ko e lau ia ‘a Gabriel, ko ha tangata ‘i ‘Initia. “‘I hano faka‘ita‘i au, te u kaikaila, tolo ha ngaahi me‘a pea a‘u ‘ou ‘ohofi ‘a e kakaí. Na‘e tokoni‘i au ‘e he ako Tohi Tapú ke mapule‘i ‘eku ‘itá. Na‘a mo e ‘i he ngaahi tu‘unga faingata‘á, ‘oku ou nonga pē he taimí ni.”

Na‘e lau ‘e Gabriel ‘a e ngaahi konga tohi hangē ko e Palovepi 16:32, ‘a ia ‘oku pehē ai: “Ko ia ‘oku fakatotoka ki he ‘ita ‘oku lelei hake ‘i ha fu‘u mafi: Pea ko ia ‘oku pule‘i hono loto ‘i ha taha ‘oku hamu ha kolo.” Ko Dhiraj, ko ha toe tangata ia ‘e taha na‘á ne iku‘i ‘a e ‘ita vavé, ‘okú ne pehē, “Na‘e tokoni‘i au ‘e he konga tohi tatau ke u sio ko e ‘ita vavé ko ha faka‘ilonga ia ‘o e vaivai‘anga, lolotonga ia ko hono mapule‘i iá ‘oku fakamo‘oni‘i ai ‘a e mālohi.”

Ko Philip ko ha mēmipa ia ‘o ha kau kengi ‘i ‘Afilika Tonga. Ko e fuhú, kaiha‘á mo e lea koví ko e konga ia ‘o ‘ene founga mo‘uí. Na‘á ne fakamoleki ‘a e taimi ‘i pilīsone ‘i he‘ene ngaahi faihiá. Ka neongo ‘a ‘ene founga mo‘uí, na‘e faka‘amu ‘a Philip ke ne ‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá. Hili ‘ene kamata ha ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, na‘á ne fakatupulekina ai ha holi ke tauhi ki he ‘Otuá pea fakapapau‘i ai ke fakatonutonu ‘a ‘ene founga mo‘uí. Na‘á ne tuku ‘ene ngaahi tō‘onga koví pea tu‘usi ‘a e fetu‘utaki mo hono ngaahi kaungā faihiá. Ko e hā ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapu na‘á ne ue‘i ia ke ne fai ‘a e ngaahi liliu ko iá?

Na‘e fakahaa‘i ange kiate ia ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘a e lea ‘a Sīsū ‘oku ma‘u ‘i he Sione 6:44. ‘Oku pehē ai: “‘Oku ‘ikai lava ‘e ha taha ke ha‘u kiate au, ka ‘i he tohoaki ia ‘e he Tamai na‘a ne fekau mai au.” ‘Oku pehē ‘e Philip, “na‘e vakai mai ‘a Sihova ki ha me‘a lelei ‘iate au peá ne tohoaki‘i au ki he‘ene kakaí, ‘a e fetokoua‘aki fisifisimu‘a ko ení.” Na‘e toe maongo kia Philip ‘a e ngaahi fakamatala Fakatohitapu fekau‘aki mo e meesi ‘a Sihova ki he kau faihala fakatomalá. “Ko e ngaahi fakamatalá ni,” ko e lau ia ‘a Philip, “na‘á ne tokoni‘i au ke u sio ki he faka‘atu‘i ‘a Sihova ‘i he‘ene feangainga mo e fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá ‘a ē ‘oku nau fakatomalá.”—2 Samiuela 12:1-14; Sāme 51.

Ko ha talavou ‘Aositelēlia ko hono hingoá ko Wade na‘á ne ngāuekovi‘aki ‘a e ‘olokaholó mo e faito‘o kona tapú, pelepa‘anga pea mo e mo‘ui‘aki ‘a e ‘ulungāanga ta‘etāú. Neongo ia, na‘e ‘ikai te ne ma‘u ai ‘a e fiefiá. ‘I he ‘aho ‘e taha na‘á ne talanoa ai mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová peá ne tali ha ako Tohi Tapu ta‘etotongi ‘i ‘api. Ko e hā na‘e ako ‘e Wade?

“Na‘e maongo ‘aupito kiate au ‘a e anga ‘o e tō‘ongafai ‘a Sīsū ki he ni‘ihi kehé,” ko e lau ia ‘a Wade. “Na‘á ne fakahāhā ‘a e anga-lelei, manava‘ofa, mo e ‘ofa ki he tokotaha kotoa, ‘o kau ai ‘a e fānaú. Ko e lahi ange ‘o ‘eku akó, ko e lahi ange ia ‘o ‘eku loto ke hangē ko iá. Na‘e ako‘i au ‘e he Tohi Tapú ki he founga ke hoko ai ko ha tangata mo‘oní mo e founga ke liliu ai ki he lelei ange ‘a hoku anga‘itangatá.” Kae fēfē ‘a e ngaahi me‘a kovi kotoa pē na‘á ne faí? ‘Oku hoko atu ‘a Wade: “Na‘e ako‘i au ‘e he Tohi Tapú ‘o kapau te u fakatomala‘i ‘eku ngaahi angahalá pea liliu ‘eku tō‘ongá, ‘e fakamolemole‘i au ‘e he ‘Otuá. Ko hono mo‘oní, ‘e lava ke u mo‘ui ta‘engata ‘i ha māmani palataisi. Ko eni kuó u ma‘u ha kaha‘u!” (Mātiu 5:5) Na‘e fakatonutonu ‘e Wade ‘ene mo‘uí pea ‘okú ne lotu he taimí ni kia Sihova fakataha mo ha konisēnisi ma‘a.

Ko e ngaahi fakamatala kuó ke toki ‘osi laú ko e ha‘u ia mei he kakai na‘a nau loto ke fakalelei‘i ‘enau mo‘uí. Na‘a nau vakai ki he Tohi Tapú ke sio pe ‘e lava ke tokoni‘i kinautolu ‘e he‘ene ngaahi akonakí ‘i he‘enau ngaahi palopalemá pea tali ‘enau ngaahi fehu‘í. Ko e ngaahi ola lelei kuo nau ma‘ú kuo fakatuipau‘i ai kia kinautolu ‘e lava ke nau falala ki he tataki ‘aonga ‘a e Tohi Tapú. ‘E lava ke ke pehē pē mo koe.

Ko ha fakamatala fakamānava‘i mei he kuohilí ‘oku pehē ai: “Monu‘iaā ka ko e tangata kuo ne ‘ilo ‘a poto, mo e tangata kuo ne ma‘u mai ‘a e mafai-ke-‘ilo; he ‘oku leleiange ‘a e ‘alu holo hono fakatau ‘i he siliva, pea ko e fua ‘oku te ma‘u ai, ‘i he koula mo‘onia. ‘Oku ne mahu‘inga ange ‘i he makakula koloa; pea neongo pe ko e ha ho manako ‘e ‘ikai ala fakatatau ki ai. ‘Oku ne to‘o ‘i hono to‘omata‘u ‘a e mo‘ui fuoloa; pea ‘i hono to‘ohema ‘a e koloa mo e ongoongo. Ko hono ngaahi hala ko e koto malie, pea ko e koto melino hono ngaahi afenga kotoa pe. Ko e ‘akau-‘o e-mo‘ui ia kiate kinautolu ‘oku puke ia.”—Palovepi 3:13-18.

[Puha/Fakatātā ‘i he peesi 25]

FOUNGA HONO TOKONI‘I ‘E HE TOHI TAPÚ HA PŌPULA

Ko ha tangata ko Bill na‘á ne fiefia ‘aupito ‘i he‘ene nofo malí. Ka ki mu‘a ‘i he ‘uluaki ‘aho fakamanatu ‘o ‘ene malí, na‘á ne ‘alu ai ki pilīsone ‘i ha faihala na‘á ne fai ‘i he ngaahi ta‘u ki mu‘á.

‘I he matolo atu ‘a e mamahi lahi ‘i he mole ‘ene tau‘atāiná, na‘e fakapapau‘i ai ‘e Bill ke ngāuelelei‘aki ‘a e ngaahi ‘aho lōloa na‘e tu‘u mei mu‘á. “Na‘á ku nofo ‘i hoku ki‘i mohengá ‘o lau mo ako ‘a e Tohi Tapú,” ko ‘ene laú ia. Na‘á ne toe ngāue‘aki foki ‘a e me‘a na‘á ne akó. “Na‘á ku anga-lelei mo anga-fakakaume‘a ki hoku kaungā pōpulá, ‘a ia na‘a nau sio na‘e ‘ikai te u loto ke fai ‘a e ngaahi me‘a kovi na‘a nau faí. Na‘a nau fa‘a lea fekau‘aki mo au: ‘‘Oku loto ‘a Bill ke ngāue‘aki hono taimí ‘i he founga pē ‘a‘ana, ke hoko ai ‘o ‘ilo‘i ‘a e ‘Otuá mo e Tohi Tapú. He‘ikai te ne fakatupunga ha faingata‘a ki ha taha pē.’

“Koe‘uhi ko hoku ongoongó, na‘e ‘ikai fakakau au ‘e he kau pōpula kehé ‘i he fekīhiakí mo e ngaahi tu‘unga ‘ikai lelei kehé. Na‘e sio ‘a e kau ka‘até he‘ikai pē te u fakakina‘i kinautolu. Na‘e iku ai ‘o nau fakaongoongolelei‘i au ki he ngaahi ngāue na‘e faka‘atā ai ke u ngāue mavahe mei he kulupu tefito ‘o e kau pōpulá ‘i he konga lahi taha ‘o e ‘ahó. Ko hono ngāue‘aki ‘a e Tohi Tapú ‘i he‘eku mo‘uí ko ha malu‘anga lahi ia.”

Na‘e ma‘u ‘e Bill ‘a e ngaahi fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová na‘e fai ‘i he pilīsoné pea talanoa fiefia ki he kau pōpula kehé fekau‘aki mo e ngaahi me‘a na‘á ne akó. Na‘á ne papitaiso ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová lolotonga ‘a ‘ene ngāue‘i hono tauteá. ‘I he‘ene fakamatala ki he‘ene mo‘uí, ‘okú ne pehē: “Kuó u fakamoleki noa‘ia ‘a e meimei ta‘u ‘e 50 ‘o ‘eku mo‘uí, pea ne u loto ke failelei ange. ‘Oku ou tuipau ko e founga pē taha ‘e lava ke fai pehē ai ha pōpulá ko hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi akonaki ‘a e Tohi Tapú. Pea ko e founga ke ako totonu ai ‘a e Tohi Tapú ko e ako mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Ko ‘enau lotú pē taha ‘oku ako‘i ai ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e Tohi Tapú. Ko hono mo‘oní ia.”

‘I he‘ene ‘atā he taimí ni mei pilīsoné, ‘oku ngāue longomo‘ui ‘a Bill ‘i ha fakataha‘anga ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i ‘Amelika. Ko ia mo hono uaifí ‘oku hokohoko atu ‘ena ako ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá pea mo‘ui ‘o fakatatau ki he‘ene akonakí. ‘Okú na fakamo‘oni‘i ‘aupito ‘a e fakakaukau ‘oku ma‘u ‘i he Aisea 48:17, 18: “Ko au Sihova ko ho ‘Otua, ‘oku ou ako koe ke fai me‘a ‘aonga, ‘oku ou tataki koe ‘i he hala ‘oku totonu ke ke fou ai. Taumaiā na‘a ke tokanga ki he‘eku ngaahi tu‘utu‘uni! pehe kuo hange ha vaitafe ho‘o fiemalie, pea ko ho‘o ma‘oni‘o[n]i hange ko e ngaahi peau ‘o e tahi.”

[Fakatātā ‘i he peesi 23]

Karen, ‘Amelika

[Fakatātā ‘i he peesi 23]

Angela, Lumēnia

[Fakatātā ‘i he peesi 24]

Dhiraj, ‘Initia

[Fakatātā ‘i he peesi 24]

Gabriel, ‘Initia

[Fakatātā ‘i he peesi 24, 25]

Filipe mo hono fāmilí, ‘Afilika Tonga

[Fakatātā ‘i he peesi 24]

Wade, ‘Aositelēlia