Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe na Auai Kerisiano o le Ulua‘i Senituri i Faiga Faapolotiki?

Pe na Auai Kerisiano o le Ulua‘i Senituri i Faiga Faapolotiki?

Ua Fesili Mai le ʻAufaitau . . .

Pe na Auai Kerisiano o le Uluaʻi Senituri i Faiga Faapolotiki?

▪ A o leʻi afio aʻe Iesu i le lagi, na ia tuu atu i ona soo ni faatonuga manino i le auala e faia ai la latou galuega talaʻi, ae e leʻi aofia ai ni fautuaga faapolotiki. (Mataio 28:18-20) O lea, na faaauau pea ona mulimuli soo o Iesu i le taʻiala na ia tuu atu i se taimi na muamua atu e faapea: “Ia totogi atu mea a Kaisara iā Kaisara, a o mea a le Atua ia avatu i le Atua.”—Mareko 12:17.

Na faapefea ona fesoasoani lenā taʻiala i soo o Iesu ina ia nonofo i le lalolagi, ae e lē avea ma vaega o lenei lalolagi? E faapefea ona latou iloa le mea e tatau ona avatu i Malo, po o Kaisara, ma mea e tatau i le Atua?

Na manatu le aposetolo o Paulo, o le auai i faiga faapolotiki, o lona uiga ua tatou lē usitaʻia le taʻiala a Iesu. Ua faapea mai le tusi o le Beyond Good Intentions—A Biblical View of Politics: “Na lotomalie Paulo e faaaogā lona tulaga o se tagatānuu moni o Roma, ina ia maua ai aogā mai i mea ua saunia e le Malo, ae e leʻi auai o ia i le lagolagoina o faiga faapolotiki a le malo.”

O ā taʻiala na tuu atu e Paulo i uso Kerisiano? Ua faapea atili mai le tusi o loo taʻua i luga: “I ana tusi i tagata tapuaʻi o loo i aai tāua e pei o Korinito, Efeso, faapea ma Roma, e na te leʻi taʻua ai ni faiga faapolotiki.” O loo taʻua foʻi i le tusi, na “fautuaina [e Paulo] le gauaʻi atu i malo, ae e na te leʻi taʻua lava se tulafono e faapea, e manaʻomia i lotu i na nuu ona lagolagoina faiga faapolotiki.”—Roma 12:18; 13:1, 5-7.

O Kerisiano na soifua i le faitau sefulu o tausaga talu ona maliu Paulo, sa faaauau ona latou tumau i le usitaʻia o mea e tatau ona avatu i le Atua ma mea e tatau i Malo. Na tumau pea ona latou faaaloalogia pule o malo, ae i le taimi e tasi na faamamao ese mai i le auai i faiga faapolotiki. Ua faapea mai le tusi Beyond Good Intentions e uiga i na tagata talitonu: “E ui lava na iai i a i latou le matafaioi e faaaloalogia ai faipule silisili, ae e leʻi talitonu uluaʻi Kerisiano e tatau ona faia so latou sao i faiga faapolotiki.”

Peitaʻi, na suia le tulaga o mea ina ua silia ma le 300 tausaga talu ona mavae le maliu o Keriso. Ua faapea mai Charles Villa-Vicencio, o se tagata poto i lotu: “Ina ua suia le faatulagaga o faiga faapolotiki i le pulega a Konesetatino, na toʻatele ni Kerisiano na auai i galuega faalemalo, o vaegaʻau, ma talia tulaga maualuluga i faiga faapolotiki.” (Between Christ and Caesar) O le ā le iʻuga? O lenā tuufaatasiga o lotu ma faiga faapolotiki, na avea ma faavae o le lotu autū o le Emepaea o Roma i le faaiʻuga o le senituri lona fā T.A.

O le tele o lotu i aso nei ua faapea mai o loo mulimuli i le Keriso, o loo faaauau ona latou faalaeiau tagata ina ia auai i faiga faapolotiki. Peitaʻi, e lē o faaaʻoaʻo na lotu iā Keriso, po o mulimuli foʻi i le faaaʻoaʻoga a Kerisiano o le uluaʻi senituri.