Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Avea Tagata Aztec i Aso Nei ma Kerisiano Moni

Ua Avea Tagata Aztec i Aso Nei ma Kerisiano Moni

Ua Avea Tagata Aztec i Aso Nei ma Kerisiano Moni

“E ui ina malepe i lalo malumalu ma liu efuefu, faaleagaina tupua, ma faatamaʻia i le afi tusitusiga paia, ae o loo olaola pea atua anamua i loto o tagata Initia i Amerika i Saute.”—Las antiguas culturas mexicanas (The Ancient Mexican Cultures).

O MEKISIKŌ e tupuga mai ai tagata Aztec, o ni tagata aumau toʻaitiiti i le senituri lona 13, na oo ina avea ma emepaea malosi e taitutusa ma tagata Inca i Peru. E ui na faatoʻilalo e Sepania le emepaea o Aztec ma pulea lo latou aai o Tenochtitlán i le 1521, ae na faaaogāina pea le gagana Nahuatl e tagata Aztec. * A itiiti mai e 15 setete o Mekisikō, o loo faaaogā ai pea lenei gagana e le tusa ma le miliona ma le afa o tagatānuu moni. O le faaaogāina pea o la latou gagana, ua mafai ona faasao mai ai nisi o talitonuga anamua a tagata Aztec, e pei ona faaalia i faamatalaga a le tagata suʻesuʻe o Walter Krickeberg lea o loo taʻua i luga. O ā nisi o na talitonuga?

Eseese Uputuu ae e Taitutusa

Atonu o le talitonuga lauiloa a tagata Aztec, o le faia lea o taulaga i tagata. Sa faavae lea faiga mai i le talitonuga e faapea o le a lē toe susulu le lā pe a lē fafagaina i toto ma fatu o tagata. E tusa ma le faamatalaga a le patele Sepania o Diego Durán, i le 1487 ina ua faapaia se malumalu tele faa-peremita i Tenochtitlán, e silia ma le 80,000 tagata sa ofo atu e fai ai taulaga mo aso e fā.

E ui na ʻinoʻino tagata Sepania i nei faiga, ae sa faateʻia i latou i le iloaina e taitutusa le tele o talitonuga a tagata Aztec, ma la latou Lotu Katoliko. O se faaaʻoaʻoga, e faia e tagata Aztec se faamanatuga paia, e ʻaina ai faatusa o o latou atua e faia i sana. Na ʻaina foʻi tino o tagata na ofo atu e fai ai taulaga. Na faaaogā e tagata Aztec le koluse ma papatisoina pepe. Peitaʻi, atonu o le mea na sili ona taitutusa ai, o le tapuaʻiga lea iā Tonantzin, o le taupou le “Tinā Sili o Atua,” lea e taʻua e tagata Aztec o “Lo Matou Tinā Pele.”

Peitaʻi ua faapea mai le tala, i lenā lava mea maupuʻepuʻe lea na tapuaʻia ai Tonantzin, sa faaali atu ai se taupou Katoliko uliuli mai i Guadalupe e tautala i le gagana Nahuatl, i se tagata Aztec i le 1531. O le mea lenei na vave ai ona liliu tagata Aztec i le lotu Katoliko. Na fausia se malumalu mo lenei taupou i le faavae o le malumalu o Tonantzin. Iā Tesema 12, e asiasi atu ai i lenei malumalu le faitau selau afe o tagata mapolotu Mekisikō, ma o le toʻatele e tautatala i le gagana Nahuatl.

I nisi o nuu maotua, e faia e tagata e tautatala i le gagana Nahuatl le tele o faigaʻai mo o latou sagato, lea e faia mo ni aso pe e vaiaso foʻi. Ua taʻua i le tusi El universo de los aztecas (The Universe of the Aztecs) e faapea, “ua faafesootaʻi [e tagatānuu moni] le tapuaʻiga i sagato a le lotu Katoliko, ma sauniga faalelotu na faia mo Cortés. Na aafia tele foʻi i latou i faiga faaagaga. Pe a mamaʻi, e latou te saʻili atu i tagata e faia sauniga e faamamā ai, po o ē e faia taulaga i manu. E lē gata i lea, na taatele le lē iloa faitau ma tusitusi; ma o le toʻatele e lē iloa faitau le gagana Sepania po o le gagana Nahuatl. Na vaai maulalo tagata iā i latou, ona o lo latou matitiva ma le pipii atu pea i a latou uputuu ma gagana.

Ua oo Atu Upu Moni o le Tusi Paia i Tagata Aztec i Aso Nei

I le tele o tausaga, na taumafai Molimau a Ieova i Mekisikō ina ia oo atu i tagata uma le “tala lelei o le malo.” (Mataio 24:14) I le 2000, na fuafua ai e le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova i Mekisikō ina ia talaʻi atu i tagata uma e tautatala i le gagana Nahuatl, ma faamaopoopo se faapotopotoga i lenā gagana mo ē o loo auai i sauniga faa-Sipaniolo. Na faatulaga se ʻaufaaliliu e saunia ni lomiga faale-Tusi Paia i le gagana Nahuatl. Na faia foʻi ni taumafaiga ina ia aʻoaʻo tagata e tautatala i le gagana Nahuatl, ina ia iloa faitau ma tusitusi i la latou lava gagana. O le ā le iʻuga? Seʻi mātau mea nei na tutupu.

Ina ua faalogo mo le taimi muamua i se lauga i le gagana Nahuatl, na faapea mai se fafine, o se tagatānuu moni Aztec: “Na matou auai i sauniga mo le sefulu tausaga ma e matou te ō i le fale ma le tigā o le ulu, ona o le lē malamalama lelei i le faa-Sipaniolo. Ae e pei o lea ua toe amata o matou olaga!” E ono sefulu tausaga o Juan, ma e valu tausaga o suʻesuʻe i le Tusi Paia ma auai i sauniga faa-Sipaniolo ma lona toʻalua ma lana fanau, ae e leʻi agaʻigaʻi lava i luma. O lea na amata ai ona ia suʻesuʻe i le Tusi Paia i le gagana Nahuatl, ma e leʻi atoa se tausaga ae avea o ia ma Molimau papatiso!

E pei ona faaalia i nei tala, o le toʻatele na muamua aʻoaʻoina le Tusi Paia i le faa-Sipaniolo, ae e latou te leʻi malamalama atoatoa i le uiga. O le faia o sauniga, fonotaga, ma faaliliuina lomiga i la latou lava gagana, ua fesoasoani iā i latou e aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia ma malamalama ai i o latou tiute faa-Kerisiano.

Foʻia o Toʻatugā

Na iai toʻatugā a o agaʻigaʻi i luma le tulaga faaleagaga o tagata na tautatala i le gagana Nahuatl. O se faaaʻoaʻoga, na tele ina faamalosia i latou e auai i faigaʻai a lotu. I San Agustín Oapan, e lē faatagaina Molimau a Ieova e talaʻi atu i lea fale i lea fale, ona na fefefe taʻitaʻi o le nuu ina neʻi lē toe avatua e tagata ni tupe e lagolago ai nei faigaʻai. Ina ua talaʻi atu Florencio ma se vaega toʻaitiiti o Molimau e tautatala i le gagana Nahuatl, na puʻea faapagota le toʻatolu o i latou, ma i le isi 20 minute na sosoo ane ai, na lolofi atu tagata e filifili po o le ā le mea e fai iā i latou.

Na taʻua e Florencio: “Na mananaʻo nisi e fasiotia loa i matou, ae o nisi na mananaʻo e saisai i matou ma lafo i le vaitafe ina ia malelemo ai! Na taofia i matou i le falepuipui i lenā pō, ae i le taeao, na ō mai ai se uso Molimau e lōia ma nisi uso e toʻalua e fesoasoani iā i matou, ae na faafalepuipuiina ai foʻi ma i latou. Mulimuli ane, na faasaʻoloto i matou ma le tuutuuga e matou te tuua lenā taulaga.” E ui lava i teteega, ae i le tausaga na sosoo ai na faatūina ai se faapotopotoga i inā, ma e 17 Molimau papatiso ma e tusa ma le 50 tagata e auai i le sauniga.

I le nuu o Coapala, lea e tautatala i le gagana Nahuatl, na valaaulia ai se Molimau a Ieova e igoa iā Alberto ina ia auai i se faigaʻai. Na faafalepuipui o ia ina ua teena le valaaulia. Na faia se fono a le nuu ma na alalaga atu nisi e faatautau o ia, ina ia faafefe ai so o se tasi e auai i lana lotu ae tuua tū ma aga masani. Na taumafai nisi Molimau e faasaʻoloto o ia, ae na faafalepuipuiina ai foʻi ma i latou, ma na faatoʻā faasaʻoloto mai ina ua uma le vaiaso atoa o faia le faigaʻai. A o faaauau teteega, na iloa ai le manaʻomia ona saʻili atu mo se fesoasoani mai i tagata maualuluga o le malo, ma na aumaia ai loa se poloaʻiga ina ia faamutaina teteega. O le tulaga mataʻina, na talia upu moni o le Tusi Paia e le tagata autū na tetee mai, ma e leʻi umi ae papatiso. Ua iai nei se faapotopotoga i lenā aai.

Ua Matua mo le Seleselega

E toʻatele Molimau ua aʻoaʻoina le gagana Nahuatl ona o le mātauina o le agaʻigaʻi i luma o tagata, ae e iai foʻi luʻi i le faia faapea. O tagata e tautatala i le gagana Nahuatl, o ni ē e matamumuli ma e lē fia talanoa i la latou gagana, ona o manatu o tagata sa iai e uiga iā i latou. E tele foʻi auala eseese e faaleo ai upu.

Ua faamatala e Sonia o se faifeʻau talaʻi faataimi atoa le māfuaaga na manaʻo ai e aʻoaʻo le gagana. Ua faapea mai o ia: “E pe ā ma le lua itula le mamao o loʻu fale mai i se nofoaga e pei o se falepuipui, lea e iai le tusa ma le 6,000 tagata faigaluega e tautatala i le gagana Nahuatl. Na ou matuā faanoanoa i le vaaia o lo latou tulaga ona sa avea muamua i latou ma nuu malosi, na tupuga mai ai le tele o a matou aganuu. E 20 tausaga na matou talaʻi atu ai iā i latou i le faa-Sipaniolo, ae e leʻi malamalama ma e leʻi fiafia mai. Peitaʻi, ina ua ou aʻoaʻoina ni nai upu o le gagana, sa maua ai loa le avanoa e talanoa ai ma i latou. E latou te siʻomia aʻu ina ia faalogologo mai. Sa ou ofo atu e aʻoaʻo se tasi o fafine ina ia iloa tusitusi ma faitau, pe afai e na te aʻoaʻo aʻu i le gagana Nahuatl. E faaigoa aʻu e le tele o aiga o le ʻtamaʻitaʻi o le gagana.’ Ua ou lagona ua pei aʻu o se misionare i loʻu lava atunuu.” I aso nei, ua iai se faapotopotoga i le gagana Nahuatl i lenā vaipanoa.

O loo taumafai foʻi se faifeʻau talaʻi faataimi atoa o Maricela e aʻoaʻo le gagana. I le taimi muamua, sa la suʻesuʻe ai i le Tusi Paia ma Félix e 70 ona tausaga, i le gagana Sipaniolo. A o ia aʻoaʻoina le gagana Nahuatl, sa ia faamatala atu loa iā Félix nisi o mea i lana gagana, ma na iai ni iʻuga lelei. Na matuā fiafia o ia ina ua fesili mai Félix, “Pe e faafofoga mai Ieova pe a ou talanoa atu iā te ia i le gagana Nahuatl?” Na fiafia Félix e iloa e malamalama Ieova i gagana uma. E auai pea o ia i sauniga e ui lava e itula ma le ʻafa e savali ai, ma ua papatiso nei o ia. Ua faapea mai Maricela: “Maʻeu loʻu fiafia i le galulue faatasi ma le agelu o loo folafola atu le tala lelei i tagata o atunuu uma!”—Faaaliga 14:6, 7.

O le mea moni, ua “matua mo le seleselega” le oganuu o tagata e tautatala i le gagana Nahuatl. (Ioane 4:35) O la tatou tatalo, ia faaauau pea ona valaaulia e Ieova le Atua tagata mai i atunuu uma, e aofia ai ma tagata Aztec i aso nei, ina ia ō aʻe i lona mauga ma aʻoaʻoina ona ala.—Isaia 2:2, 3.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 O le gagana Nahuatl o se vaega o le gagana Uto-Aztec, lea e faaaogā e ituaiga e pei o le Hopi, Shoshone, ma le Comanche i Amerika i Mātū. Ua faaaogāina i le gagana Peretania le tele o upu Nahuatl mo le avoka, sukalati, coyote (o se manu e tai pei o se luko), ma le tamato.

[Faafanua i le itulau 13]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

AAI O MEKISIKŌ

LE FAITAU AOFAʻI O TAGATA AZTEC I ITUMALO TAʻITASI

150,000

ITIITI IFO I LE 1,000