Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Silafia?

E te Silafia?

E te Silafia?

Aiseā na faasolosolo ai ona faapupula e Iesu le tamāloa tauaso?

I le Mareko 8:22-26, e tatou te maua ai le tala e uiga i le faapupulaina e Iesu o se tamāloa tauaso i Petesaita. Na taʻua mai e faapea na muamua ona tuu atu e Iesu fāua i mata o le tamāloa, ma fesili atu iā te ia po o ia iloa se mea. E faailoa mai i le tali a le tamāloa lona lē mautonu ina ua faapea mai: “Ua ou iloa atu tagata, auā ua ou vaaia mea e pei o ni laau, ae o loo feoaʻi i latou.” Ona toe paʻi atu lea o Iesu i mata o le tamāloa, ma o le mea na tupu: “Ua manino ma ua toe lelei ai lana vaai, ma ua iloa atu mea uma.” Ioe, sa faasolosolo ona faamālōlō e Iesu le tamāloa. Aiseā na faia ai faapea e Iesu?

E lē o taʻu maia e le Tusi Paia se tali maʻoti, ae e ono mafai ona tatou faavasegaina māfuaaga talafeagai na faia ai faapea. O le taumafai e vaai mo le taimi muamua pe afai na tauaso mo se taimi umi, po o le olaga atoa foʻi, o se suiga telē tele. O se faataʻitaʻiga: E iai le ituaiga solofanua tino iti e faaaogā i lalo i nofoaga e eli ai le koale. Ua masani lelei i le pogisa i lalo i inā, afai e toe foʻi mai i luga i le laueleele, e manaʻomia se aso atoa e toe fetuunaʻi ai i le malamalama. Ae o le tagata tauaso, e telē atu se fetuutuunaʻiga e manaʻomia ona ia faia. I aso nei, ua faia e nisi o fomaʻi ni togafitiga ina ia toe faaleleia faafitauli i mata o le tagata tauaso, ma ua mafai ai ona ia toe iloa mea. Ae peitaʻi, e masani ona lofia le mafaufau o le tagata i le tele o faamatalaga e momoli atu e mata i o latou mafaufau. Ona o lona lē malamalama i le mau ituaiga lanu eseese, o foliga ma vaaiga mai o mea, ua latou lē mātauina ai e oo lava i mea latou te masani ai. O lona uiga, e manaʻomia se taimi e tau faavasega ai e le faiʻai mea o loo vaai i ai mata.

O lea, o le faapupulaina e Iesu o le tamāloa tauaso lea sa faasolosolo ona fai, atonu ona o lona manatu mamafa i le tamāloa. I le iʻuga, na iʻu ina “iloa atu mea uma” e le tamāloa, ma malamalama atoatoa i mea uma na tau i ai lana vaai.

Aiseā sa lē faigofie ai ona faitau se tusi tāʻai i aso o Iesu?

O le tetelē o pepa sa masani ona faaaogā e faia aʻe ai tusi tāʻai, e mai le 9 i le 11 inisi [23 i le 28 senitimita] le umi, ae o lona lautele e mai le 6 i le 9 inisi [15 i le 23 senitimita]. Sa soosoo faatasi nei pepa i se mea faapipii pepa, pe suʻi faatasi foʻi. I nisi taimi, na faaaogā ni pepa e sili atu le uumi. O le Tusi Tāʻai a Isaia lea na maua i le Sami Mate, e tusa e 17 taaʻiga e fai mai i paʻu manu. Atonu e taitutusa le umi o lenā tusi tāʻai ma le tusi tāʻai a Isaia lea sa faitau e Iesu i le sunako i Nasareta.—Luka 4:16, 17.

Na faapea mai le faamatalaga a Alan Millard i lana tusi o le Discoveries From the Time of Jesus, e tusa ai ma lea tulaga: “E taofi e le tagata faitau le tusi [tāʻai] ma tatala i lona lima tauagavale, ae uu le isi pito i lona lima taumatau ma toe tāʻai mai a o ia faitau faasolosolo mai lea vaega i lea vaega. Ina ia oo le faitau i le Isaia 61, le mataupu na faitau e Iesu i le sunako, e foliga mai sa ia tatala ma toe tāʻai le tele o vaega o le tusi tāʻai.”

I na aso, e leʻi iai ni mataupu ma fuaiupu sa vaevaeina i ai le tusi o Isaia, e pei ona iai i aso nei. Ina ua tuu atu la le tusi tāʻai iā Iesu i le sunako i Nasareta, sa tatau ona ia saʻilia po o fea o iai le vaega lea ua faailoga i aso nei i lo tatou Tusi Paia, o le Isaia 61:1, 2. O le faigofie iā Iesu ona “maua le mea na tusia ai,” ua faailoa mai ai lona masani lelei i le Afioga a le Atua.