Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manumalo i le Faamasinoga a Europa mo Aiā Tatau a Tagata

Manumalo i le Faamasinoga a Europa mo Aiā Tatau a Tagata

Manumalo i le Faamasinoga a Europa mo Aiā Tatau a Tagata

IĀ IANUARI 11, 2007, na fofogaina ai se faaiʻuga autasi a faatonu o le Faamasinoga a Europa mo Aiā Tatau a Tagata, i Strasbourg i Falani, ina ia lagolagoina le itu a Molimau a Ieova i Rusia, i la latou tagi e faasaga i le faigāmalo soofaatasi a Rusia. O le faaiʻuga na lagolagoina ai le saʻolotoga o tapuaʻiga mo Molimau a Ieova, ma la latou aiā e faatalitalia ai se faamasinoga lē faaituʻau. Seʻi vaai po o le ā le māfuaaga o lea mataupu.

E iai se faapotopotoga a Molimau a Ieova i le aai o Chelyabinsk i Rusia, e toetoe lava na o tagata logonoa e iai. Sa latou totogi se potu tele mo faatasiga a se kolisi e fai ai a latou sauniga. I le Aso Sa, Aperila 16, 2000, na taofi faafuaseʻi le latou sauniga e le tamaʻitaʻi faatonu po o le Komesina, o le Faalapotopotoga mo Aiā Tatau a Tagata i lenā vaipanoa, sa iai ma ni leoleo sinia se toʻalua ma se leoleo ofu savili. Sa faaituʻau le faiga o le mataupu, aemaise i le itu a le Komesina, ma faafuaseʻi ai ona iai moliaga faapea ua faia sauniga e aunoa ma se faavae faaletulafono. Ma iā Me 1, 2000, na faamuta ai loa lo latou lisia o le fale.

Na faaulu e Molimau a Ieova sa latou tagi i se alii lōia mo tagi i Chelyabinsk, ae sa leʻi iai se tali mai. I le Faavae o Rusia ma le Tulafono mo le Puipuia o Aiā Tatau a Tagata ma Saʻolotoga Faavae, o loo faataga ai le saʻolotoga o lotu ma faalapotopotoga. O lea na faaulu ai se tagi i le faamasinoga faaitumalo, sosoo ai ma se apili i se isi faamasinoga lava i le atunuu. Ae muamua atu, iā Iulai 30, 1999, na fai ai e le faamasinoga se faaiʻuga i se isi foʻi mataupu e faapea, “e tusa ai ma le Tulafono a Rusia i le saʻolotoga o filifiliga a le tagata lava ia ma faalapotopotoga faalotu, o le faaupuga ‘e aunoa ma se taofiofiga’ o lona uiga e lē manaʻomia se faatagaga po o se ioega, mai pule faalemalo ina ia faatino ai ni sauniga faalotu i nofoaga ua saunia [mo lenā faamoemoe].” (O a latou upu na e puipui atu.) E ui i lenei faaiʻuga, ae sa leʻi faaaogāina uma tagi na faaulu i faamasinoga faaitumalo ma le isi faamasinoga.

Iā Tesema 17, 2001, na faaoo atu ai loa le mataupu i le Faamasinoga a Europa mo Aiā Tatau a Tagata. Sa fofogaina le mataupu iā Setema 9, 2004. Ma o nisi la nei o vaega o le faaiʻuga mulimuli lea sa fofoga mai e le Faamasinoga:

“Ua māua e le Faamasinoga le faalavelavea o le aiā tatau a ē na tagi, e faatino ai lo latou saʻolotoga tau tapuaʻiga, lea na vave faamuta ai e ni sui o le Setete le faatinoga o la latou sauniga lotu iā Aperila 16, 2000.”

“E matuā leai se faavae tatau faaletulafono o le gaoioiga lea na taofia ai se sauniga lotu na faia i se nofoaga sa totogia lelei e tusa ai ma āiāiga faaletulafono.”

“E mātauina [e le Faamasinoga] le tausisia pea e le Faamasinoga Maualuga a Rusia o le faaiʻuga e faapea, e lē tau manaʻomia se faatagaga mai le malo mo le faia o faatasiga faalotu.”

“O lea la, o le faalavelaveina o le sauniga lotu a ē na tagi, lea sa faia iā Aperila 16, 2000 e le faatonusili ma ē na latou faatasi, ua solia ai le Vaega 9 [saʻolotoga o tapuaʻiga] o le Tulafono.”

“Ua faamaonia e le Faamasinoga, sa leʻi faatinoina e faamasinoga laiti o la tiute . . . i le leʻi faia o se faamasinoga amiotonu ma i se auala e laugatasia ai vaega uma. Ua solia ai le Vaega 6 [aiā e faatalitalia ai se faamasinoga lē faaituʻau] o le Tulafono.”

Ua lagona e Molimau a Ieova, lo latou matuā faafetaia o le Atua i le tuuina mai iā i latou o le manumalo i le Faamasinoga a Europa mo Aiā Tatau a Tagata. (Salamo 98:1) O le ā le telē o se aafiaga o le a iai lenei faaiʻuga a le Faamasinoga? Ua faapea mai Joseph K. Grieboski, le peresitene o se faalapotopotoga e gafa ma āiāiga i mataupu faalotu ma le lautele (Institute on Religion and Public Policy): “O se tasi lenei faaiʻuga o le a matilatila lona tāua, ua aafia ai le saʻolotoga o lotu i Europa atoa, auā o le a lagolagoina ai aiā tatau faalotu i setete uma o loo i lalo o le Faamasinoga a Europa mo Aiā Tatau a Tagata.”