Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Iai Tagata Lelei ae o le To‘atele e Leaga

E Iai Tagata Lelei ae o le To‘atele e Leaga

E Iai Tagata Lelei ae o le Toʻatele e Leaga

I LE lalolagi i aso nei, e foliga mai e toʻaitiiti tagata e naunau e faia mea mo isi. Peitaʻi, o loo iai nisi e mananaʻo e faaleleia tulaga o mea ma fesoasoani atu i isi. I tausaga taʻitasi, ua foaʻi atu e le toʻatele o tagata le faitau piliona o talā i faalapotopotoga ia e faia mea lelei mo isi. O se faaaʻoaʻoga, i le 2002, i Peretania, ua ausia le $13 piliona Amerika ua avatu e tagata i faalapotopotoga faapenei. Talu mai le 1999, e toʻasefulu alii ma tamaʻitaʻi e mauʻoa ae limafoaʻi na tuuina atu pe folafola le silia i le $38 miliona Amerika e fesoasoani i ē lē tagolima.

Ua faataunuuina nisi o galuega e ni tagata agalelei e pei o le totogiina o pili o falemaʻi o nai aiga lima vaivai, saunia o aʻoaʻoga ma fautuaga mo tamaiti e taʻitoʻatasi mātua, faatupeina polokalame o le faiga o tui puipuia i atunuu tau atiaʻe, tufatufa atu tusi i tamaiti e leʻi maua muamua se tusi, fesoasoani i le avatuina o manu ia e mafai ona fanafanau i atunuu matitiva, ma avatu fesoasoani iā i latou o aafia i mala faalenatura.

O le faia pea o nei gaoioiga, ua faaalia ai e mafai e tagata ona faia mea lelei i isi. Ae pagā lea, e iai foʻi tagata o loo faia mea matuā leaga tele.

Ua Faateleina le Leaga

Talu mai le iʻuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e 50 mea na tutupu ua faamaumauina e faatatau i le fasiotia o le anoanoaʻi o tagata ona e ese o latou ituaiga po o faiga faapolotiki. Ua taʻua i le American Political Science Review: “O nei mea tutupu ua maumau ai soifua a itiiti mai e 12 miliona ma e 22 miliona tagatānuu, e sili atu i le aofaʻi na maliliu i taua i atunuu ma taua faavaomalo talu mai le 1945.”

I le vaega mulimuli o le senituri e 20, e tusa ma le 2.2 miliona tagata na fasiotia i Cambodia ona o faiga faapolotiki. O le feitagaʻi i le va o tagata i Rwanda na maliliu ai le sili atu i le 800,000 o tamāloloa, fafine ma tamaiti. I Bosnia na fasiotia ai le silia i le 200,000 tagata ona o faiga faalelotu ma faapolotiki.

I le faaaliaina o gaoioiga leaga e leʻi leva atu, na taʻua e le failautusi o Malo Aufaatasi i le 2004: “I Iraq, na fasiotia ai ma le lē alofa le anoanoaʻi o tagatānuu, ae o tagata ua nofo sauni e avatu se fesoasoani, o le ʻaufaasalalau ma isi ua ave faamalosia ma fasiotia i se auala ogaoga. I le taimi lava e tasi na faileagaina ma le matagā pagota o Iraq. I Darfur, i Aferika, ua faamalosia nuu atoa e tuua o latou aiga, faaleagaina o latou fale ma faamalosia fafine ina ia faavaivaia o latou loto. I Uganda i mātū, ua vaaia ai tamaiti ua faaleaga o latou tino ma faamalosia i latou e faia mea matuā leaga lava, ia e lē mafai ona faamatalaina. I Beslan, ua ave faamalosia tamaiti ma fasiotia.”

E oo lava i atunuu e lelei le tamaoaiga, ua faateleina ai foʻi faiga sauā e tagata mai isi ituaiga. O se faaaʻoaʻoga, na lipotia mai e le Independent News i le 2004, na molimauina e Peretania “a o faagasolo le sefulu tausaga ua teʻa, e faasefulu tasi le faateleina o le aofaʻi o tagata ua afāina fua i faiga sauā ona e ese o latou ituaiga.”

Aiseā e faia ai e tagata o ē e mafai ona faia mea lelei na mea leaga? Po o le a tatou saʻoloto ea mai le leaga? E pei ona taʻua i le mataupu o mulimuli mai, ua saunia e le Tusi Paia tali faamalieloto i na fesili.

[Ē Ana le Ata i le itulau 2]

FAAVAA: Mark Edwards/Still Pictures/Peter Arnold, Inc.