Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tū Masani o le Kirisimasi—Pe e Faa-Kerisiano?

Tū Masani o le Kirisimasi—Pe e Faa-Kerisiano?

Tū Masani o le Kirisimasi—Pe e Faa-Kerisiano?

UA OO mai le vaitau o le Kirisimasi. O le ā le uiga o lena faaupuga ia te oe, lou aiga, ma au uō? Pe o se faatasiga faaleagaga, po ua na o se vaitaimi o le olioli ma le fiafia? Pe o se taimi ea e tomanatu ai i le soifua mai o Iesu Keriso po o se taimi e lē manatu ai i taʻiala faa-Kerisiano?

I le talanoaina o na fesili, ia teu i mafaufau faapea o tū e faia i le Kirisimasi e ono eseese e fua lava i le mea o loo e aumau ai. Mo se faaaʻoaʻoga, i Mekisikō ma isi atunuu i Amerika Latina, e ese foʻi a latou igoa mo le Kirisimasi. Na taʻua e se tasi lomifefiloi faapea o le igoa faa-Peretania mo le Kirisimasi “e puna mai le upu anamua o le Christes Masse, o le Misasā a Keriso.” Peitaʻi, o le La Navidad, po o le Soifua Mai, e pei ona taʻua ai i nei atunuu i Amerika Latina, e faasino atu i le soifua mai, po o le fanau mai, o Keriso. Seʻi tau ina manatu i nisi o faamatalaga mai Mekisikō. E ono fesoasoani lenei ia te oe e fuafua ai lou manatu e faatatau i lenei vaitau o aso mālōlō.

O Posada, “o Tamāloloa Atamamai e Toʻatolu,” ma le Nacimiento

E amata aso fiafia ia Tesema 16 i le faamanatuina o posada. Ua taʻua e le tusi Mexico’s Feasts of Life e faapea: “O le vaitaimi tonu o posada, o aso fiafia ia e iva a o lumanaʻi le afiafi pō e sosoo ma le Kirisimasi, lea e faamanatu ai le fesavaliaʻi o Iosefa ma Maria na o i laʻua i le aai o Peteleema, ma i le taimi na mulimuli ane faaalia atu ai le agalelei ia i laʻua ma se nofoaga e malu ai. E faapotopoto aiga ma uō i pō taʻitasi ina ia toe faatino mea na tutupu i aso a o lumanaʻi le soifua mai o Keriso.”

E masani lava, e tauaveina e se vaega o tagata ia faatusa o Maria ma Iosefa agaʻi atu i se fale ma latou usuina ni pese o loo talosaga atu ai mo se nofoaga e malu ai, po o se posada. O i latou o loo i le fale latou te pepese e tali mai ai seʻia oo ina mulimuli ane faatagaina tagata asiasi e ulufale. Ona amata lea o se patī, lea e—tafusi ai mata o nisi faatasi ai ma se laau o loo uu—e feauauaʻi i le taumafai lea e sasa ia taʻe le piñata, o se faguele telē lava ua teuteuina o loo tautau i se uaea. O le taimi lava e taʻe ai, ona faaputuputu loa lea e i latou sa auai i le faamanatuina o lea aso ia mea sa iai i totonu (lole, fualaau ʻaina, ma mea faapena). Ona sosoo atu ai lea ma meaʻai, vai inu, musika, ma siva. E valu patī o posada e faia ia Tesema 16 seʻia oo ia Tesema 23. I le aso lona 24, e faamanatuina ai le Nochebuena (le afiafi pō a o lumanaʻi le Kirisimasi), ma e faia ai e aiga se taumafaiga ina ia iai faatasi mo se taumafataga faapitoa i le afiafi.

E lē umi lava ae oo mai loa le Aso o le Tausaga Fou, lea e faamanatuina i ni patī pisapisaō. Ia Ianuari 5 i le afiafi, e ao ai i Tres Reyes Magos (“tamāloloa atamamai e toʻatolu”) ona aumaia mea taalo mo tamaiti. E taualuga lava i se patī ia Ianuari 6, pe a tufaina se rosca de Reyes (keke lapotopoto pei se mama). A o faasolo ona taumafaina lenei keke, o le a tau ane ai se tasi i se tamaʻi faatagata i lana fasi keke lea o loo faaata mai ai le pepe o Iesu. O lē na te mauaina le faatagata e tatau ona ia faamaopoopoina pe na te saunia se patī mulimuli ia Fepuari 2. (I nisi o vaipanoa, e tolu tamaʻi faatagata e fai, o loo fai ma sui o “tamāloloa atamamai e toʻatolu.”) E pei ona e iloa mai ai, o patī e fesootaʻi ma le Kirisimasi e faaauau pea ona fai.

A o faagasolo lenei vaitaimi, e taatele ai lava le nacimiento (vaaiga i le Soifua Mai). O le ā o loo aofia ai i lenei mea? I nofoaga faitele faapea foʻi ma totonu o falesa ma fale o aiga, e faatutūina ai vaaiga o ni faatagata (tetelē pe laiti) e faia i le ele, laupapa, po o le omea. O loo faaata mai ai Iosefa ma Maria a o tootutuli atu i luma o se pusa e tuu ai meaʻai a manu o loo iai se pepe fou faatoʻā fanau mai. E masani lava e iai leoleo mamoe ma Los Reyes Magos (“tamāloloa atamamai”). O le nofoaga e faatulaga ai o se fale o manu, ma e ono iai ma nisi manu e faaatoa ai le vaaiga. Peitaʻi, o le faatagata autū, o se pepe fou faatoʻā fanau mai, e taʻua i le faa-Sepania o le el Niño Dios (o le Tamaitiiti Atua). O lenei faatagata autū e avatu iinā i le afiafi pō a o lumanaʻi le Kirisimasi.

O se Iloiloga Totoʻa i Aganuu i le Soifua Mai

E tusa ai ma le faamanatuina o le Kirisimasi e pei ona lauiloa ai e le lautele i le lalolagi aoao, ua taʻua ai e le Encyclopedia Americana e faapea: “O le tele lava o aganuu ua aofia nei i le Kirisimasi sa leʻi avea muamua o ni aganuu o le Kirisimasi, ae na i lo lea o aganuu na sa iai a o leʻi oo mai le faa-Kerisiano ma e lē faa-Kerisiano, ae ua faaaogāina e le lotu Kerisiano. O le Saturnalia, o se faigaʻai a Roma e faamanatuina i le ogatotonu o Tesema, ua faataʻitaʻi atu i ai le tele o aganuu o faafiafiaga o le Kirisimasi. Mo se faaaʻoaʻoga, mai lenei faamanatuga, na amata mai ai ona faalautele atu le faigaʻai, le ofoina atu o meaalofa, ma le mumū o molī gaʻo.”

I Amerika Latina, atonu e faia ai foʻi na aganuu faavae mo le Soifua Mai, faatasi ai ma nisi aganuu faaopoopo. Atonu e te manatu, ‘Pe mai le ā le puna.’ O le mea moni, o le toʻatele o ē mananaʻo e faaōgatusa atu i le Tusi Paia, ua latou iloa faapea o nisi o aganuu e matuā mautinoa lava o aganuu faalotu mai tagata Aztec. Na taʻua e le El Universal, o se nusipepa i le Aai o Mekisikō, e faapea: “Na faaaogā e monike mai vasega eseese ia le mea moni faapea o aso faamanatu i le kalena o tū faalelotu a tagata Initia e talafeagai lelei ma le kalena o faasologa masani faalelotu a le Katoliko, o lea na latou faaaogā ai lena manatu e lagolagoina ai la latou galuega faaevagelia ma le faamisionare. Na latou suia faamanatuga sa faia i atua faapaupau a o leʻi oo mai tagata Sepania i aso faamanatu o atua faa-Kerisiano, faaofi i ai ma aso faamanatu ma faiga faa-Europa, ma faapea ona latou faaaogāina aso faamanatu a tagata Initia , na iʻu ai i se aganuu ua fefiloi faatasi lea ua mapuna aʻe ai nisi o faiga moni faa-Mekisikō.”

Ua faamatala mai e le Encyclopedia Americana e faapea: “O tala e uiga i le soifua mai sa avea ma vaega o uluaʻi faamanatuga o le Kirisimasi . . . O le faatūina ma le faailoa mai o faatusa o le soifua mai [le vaaiga i le fale o manu] i totonu o falesa o loo taʻua faapea na amata mai e Sagato Falanisisi.” O nei tala e faaautū i le soifua mai o Keriso sa faia i falesa i le amataga lava o le vaitaimi faa-kolone o Mekisikō. Sa faamaopoopoina na tala e monike o le ʻau Falanisisi ina ia aʻoaʻo atu ai i le ʻau Initia le uiga o le Soifua Mai. Mulimuli ane, ae lauiloa loa le faiga o posada. Po o le ā lava le faanaunauga sa iai muamua o loo i tua o na faiga, ae o le auala o loo faamanatu ai le faiga o posada i aso nei ua faaalia mai ai lona uiga moni. Afai e te iai i Mekisikō a o faasolo lena vaitau, e mafai ona e iloa ai pe malamalama i se mea na otooto mai e se tusitala mo le El Universal i lana faamatalaga: “O posada, o se auala lea e faamanatu mai ai ia i tatou le malaga na alu mamao a mātua o Iesu i le saʻilia o se mea e malu ai lea e mafai ona soifua mai ai le Tamaitiiti Atua, ia i aso nei ua na o aso o onāga, faiga soonafai, ʻai tele ma le inu tele, o mea lē aogā, ma le faatuputeleina o solitulafono.”

O le manatu lea i le nacimiento na aliaʻe i le vaitaimi o faiga faa-Kolone mai le uluaʻi faatinoina moni o le tala i totonu o falesa. E ui ina manatu i ai nisi e manaia, ae pe o faaata mai ai ma le saʻo le mea o loo fai mai ai le Tusi Paia? O se fesili tāua lena. Ina ua asiasi atu o ē ua taʻua faapea o tamāloloa atamamai e toʻatolu—ae o ē moni sa saʻiliʻili i fetu—sa lē o toe nonofo Iesu ma lona aiga i se fale o manu. Ua mavae atu lena taimi, ma ua nonofo nei le aiga i se fale. O le a e naunau e mātauina lena manatu o loo auʻiliʻili mai i le faamaumauga faagaeeina o loo i le Mataio 2:1, 11. E mafai foʻi ona e mātauina faapea e lē o taʻua e le Tusi Paia pe toʻafia tagata e saʻili i fetu na iai. *

I Amerika Latina, ua suitulaga tamāloloa atamamai e toʻatolu ia Santa Claus. E ui i lea, e pei lava ona faia i isi atunuu, e toʻatele mātua latou te nanāina mea taalo i o latou fale. Ia Ianuari 6 i le taeao, e ō atu ai tamaiti e saʻili na mea taalo, e pei lava o lea na ō atu ma tamāloloa atamamai e toʻatolu. O se taimi lea e tele ai tupe maua a le ʻaufaatau mea taalo, ma o nisi ua latou maua ai se aofaʻiga tele o tupe i le mea o loo iloaina e le toʻatele o tagata lotofaamaoni ua na o se faiga faivavale. O le tala faafagogo e faatatau i tamāloloa atamamai e toʻatolu ua tau lē talitonu i ai se vaega toʻatele o tagata, e oo lava foʻi i tamaiti laiti. E ui ina lē fiafia nisi ona ua tau lē talitonuina e isi lenei tala faafagogo, e mafai faapefea ona faatalitalia e se tasi ia faiga faivavale ina ia tumau pea pe afai e na o le pau lava le māfuaaga e faia ai ona o tū ma aganuu ma le lelei ai o faiga tau fefaatauaʻiga?

Sa leʻi faamanatuina e uluaʻi Kerisiano le Kirisimasi, po o le Soifua Mai. Ua faapea mai se tasi lomifefiloi e uiga i lena mea: “Sa leʻi faamanatuina lenei aso faamanatu i uluaʻi senituri o le lotu Kerisiano, talu ai o le faatulagaga masani a Kerisiano le faamanatuina lea o le maliu o tagata iloga na i lo le aso na soifua mai ai.” Ua faafesootaʻi e le Tusi Paia le faamanatuina o aso fanau ma tagata faapaupau, ae lē o tagata tapuaʻi moni a le Atua.—Mataio 14:6-10.

Peitaʻi, e lē faapea o le uiga o lenei mea e leai se aogā o le aʻoaʻoina ma le manatuaina o mea moni na tutupu i le soifua mai o le Alo o le Atua. O le tala o mea moni faale-Tusi Paia ua saunia ai malamalamaga tāua ma lesona mo i latou uma e mananaʻo e faia le finagalo o le Atua.

Le Soifua Mai o Iesu e Tusa ai ma le Tusi Paia

O le a e mauaina faamatalaga maufaatuatuaina e uiga i le soifua mai o Iesu i Evagelia a Mataio ma Luka. Na la faailoa mai faapea na asiasi ane le agelu o Kaperielu i se tamaʻitaʻi talavou e leʻi faaipoipo o lona igoa o Maria i le aai o Nasareta i Kalilaia. O le ā le feʻau na alu ane ma ia? “Faauta foi, o le a to oe, ma e fanauina se tama tane, e te faaigoa ia te ia o Iesu. E sili o ia, e taʻua foi o le Alo o le Silisili ese; e foai atu e le Alii le Atua ia te ia le nofoaiga a Tavita lona tamā, e fai o ia ma tupu i le aiga o Iakopo e faavavau; o lona malo foi e leai sona gataaga.”—Luka 1:31-33.

Sa matuā faateʻia lava Maria i lenei feʻau. Ona e leʻi faaipoipo, na ia faapea atu ai: “A faapefea le mea nei; auā ou te lei iloa se tane?” Na tali le agelu e faapea: “E afio ifo le Agaga Paia i luga ia te oe, e faamalumalu ifo foi ia te oe le mana o le Silisili ese; o le mea lea e taʻua ai le tama paia e fanau mai, o le Alo o le Atua.” Ina ua iloa e Maria faapea o le finagalo lea o le Atua, ona ia faapea atu lea: “Faauta, o aʻu nei o le auauna a le Alii; ia faia ia te au e tusa ma lau fetalaiga.”—Luka 1:34-38.

Na taʻu atu e se agelu ia Iosefa e uiga i le fanau faavavega ina ia aua ai neʻi o la teteʻa ma Maria, lea na ia fuafua e fai ina ua ia iloa e faatatau i lona maʻitaga. O lea na ia lotomalie ai e tauaveina le tiute tauave o le tausia lelei o le Alo o le Atua.—Mataio 1:18-25.

Ona sau lea o se aveaʻi mai ia Kaisara Aokuso lea na faamalosia ai Iosefa ma Maria ina ia faimalaga mai Nasareta i Kalilaia agaʻi atu i Peteleema i Iutaia, le aai o o la tuaa, ina ia faamauina ai o la igoa. “Sa i ai i laua, ona oo lea i ona po e fanau ai o ia. Ua fanau e ia lana tama ulumatua, ua ia aui ia te ia i le ie, ma faataoto ia te ia i le fale manu, auā latou te le ofi i le fale e tali ai malo.”—Luka 2:1-7, LF.

O loo faamatala mai e le Luka 2:8-14, (LF ) lea mea na sosoo ai: “Sa i le vao o lea nuu leoleo mamoe, sa nonofo ai ma leoleo po i lo latou lafu mamoe. Faauta foi, ua tu mai ia i latou le agelu a le Alii, ua pupula faataaliolio mai foi ia te i latou le pupula o le Alii, ua matuā fefefe ai lava i latou. Ona fai mai lea o le agelu ia te i latou, ‘Aua tou te matatau; auā faauta, ou te au mai ia te outou le tala lelei o le olioli tele e oo mai i le nuu uma; auā o le aso nei ua fanau ai ia te outou i le aai a Tavita le Faaola, o ia o Keriso le Alii. O le faailoga lenei ia te outou, e iloa e outou le tama meamea ua aui i le ie, o loo taoto i le fale manu.’ Ona faafuasei lea ona faatasi mai ma le agelu o ʻau mai le lagi e toatele, ua vivii i le Atua, ua faapea ane, ‘O le viiga i le Atua i mea aupitoaluga; ma le manuia i le lalolagi i tagata ua alofagia e ia!’”

O le ʻAusaʻiliʻili i Fetu

O loo taʻua i le tala a Mataio faapea o le ʻausaʻiliʻili i fetu mai le itu i Sasaʻe na ō mai i Ierusalema e saʻili i le nofoaga na soifua mai ai le Tupu o tagata Iutaia. Sa naunau tele le tupu o Herota i lenei mea ua tupu—ae lē o se faanaunauga lelei. “Ona ia aauina atu ai lea o i latou i Peteleema, ua faapea atu, ‘O atu ia outou, ina matuā saili ia i le tama itiiti; pe a outou iloa, ia outou faailoa mai ia te au, o aʻu foi ou te alu atu ai e ifo atu ia te ia.’” Na maua e i latou e saʻiliʻili i fetu le tamaitiiti ma “ua talai foi o latou oloa, ona latou avatu ai lea ia te ia o mea alofa, o le auro, ma le pulu lipano, ma le pulu muro.” Ae latou te leʻi toe foʻi atu ia Herota. “Ua faailoa ia te i latou i le miti, aua neʻi foi atu ia Herota.” Na faaaogā e le Atua se agelu e lapataʻi atu ai ia Iosefa e tusa o faanaunauga o Herota. O lea na sosola ai loa Iosefa ma Maria i Aikupito faatasi ma le la tama. O le mea na sosoo ai, i se taumafaiga e aveesea le Tupu fou, na faatonuina ai e le tupu sauā o Herota le fasiotia o fanau tama i le vaipanoa o Peteleema. O lē fea fanau tama? O i latou e taʻilua tausaga ma lalo ifo.—Mataio 2:1-16.

O le ā e Mafai Ona Tatou Aʻoaʻoina Mai le Tala?

O le ʻausaʻiliʻili i fetu na asiasi ane—e tusa lava pe toʻafia i latou na iai—latou te leʻi auauna i le Atua moni. Na taʻua e le faaliliuga o le Tusi Paia La Nueva Biblia Latinoamérica (Lomiga 1989) i le faamatalaga i le pito i lalo e faapea: “O le ʻau Makoi e lē o ni tupu, ae o le ʻauvavalo ma o ni faifeʻau o se lotu faapaupau.” Na latou ō mai e tusa ai o lo latou iloa e uiga i fetu lea latou te tuutoina atu i ai. Ana fai e finagalo le Atua e faasino atu i latou i le tamaitiiti, semanū e taʻitaʻi atu i latou i le nofoaga tonu e aunoa ma se tau manaʻomia ona ō muamua i Ierusalema ma i le maota o Herota. Mulimuli ane, na faalaa ane ai le Atua ina ia suia lo latou ala e agaʻi ese atu ai ina ia puipuia le tamaitiiti.

I le taimi o le Kirisimasi e masani ai lava ona faaata mai lenei tala i se auala e faafagogo ma ni mafaufauga i ni mea mananaia ae lē moni lea e natia ai le mea e sili ona tāua: faapea o lenei pepe na fanau mai ina ia avea o se Tupu mamalu, e pei lava ona faasilasila atu ia Maria ma le ʻauleoleo mamoe. Leai, e lē o toe avea Iesu Keriso ma pepe, po o se tamaitiiti foʻi. O ia o le Tupu o loo pule nei i le Malo o le Atua, lea e lē o toe umi ae ia aveesea pulega uma o loo tetee atu i le finagalo o le Atua, ma o le a ia foʻia faafitauli uma o le fanau a tagata. O le Malo lena lea tatou te talosaga atu ai i le Tatalo a le Alii.—Tanielu 2:44; Mataio 6:9, 10.

E ala mai i le faalauiloaga a agelu i leoleo mamoe, ua tatou aʻoaʻoina ai faapea o le avanoa mo le faaolataga ua tatala atu ia i latou uma o loo lotomalilie e faalogo atu i le feʻau o le tala lelei. O i latou e maua le finagalo malie o le Atua e avea ma “tagata ua alofagia.” O loo iai ia faamoemoega ofoofogia mo le filemu i le lalolagi uma i le pulega a le Malo o Iesu Keriso, ae e ao ona lotomalilie tagata e faia le finagalo o le Atua. Pe o uunaʻia e le vaitaimi o le Kirisimasi lenei faamoemoega ma pe o atagia mai ai lena faanaunauga? O le toʻatele o tagata faamaoni o ē mananaʻo e mulimuli i le Tusi Paia ua latou iloa o loo manino lava le tali.—Luka 2:10, 11, 14.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 13 O se isi manatu e lē tatau ona faagaloina: I le aso faamanatu a Mekisikō o le nacimiento, o loo faasino atu ai le pepe “o le Tamaitiiti Atua” i le manatu faapea o le Atua lava ia na afio mai i le lalolagi o se pepe. Peitaʻi, ua faailoa mai e le Tusi Paia ia Iesu o le Alo o le Atua o lē na soifua mai i le lalolagi; sa lē tutusa atu o ia ia Ieova, le Atua e ona le malosi uma. Seʻi manatu i le mea moni e uiga i lena mea, o loo faailoa mai i le Luka 1:35, Ioane 3:16; 5:37; 14:1, 6, 9, 28; 17:1, 3; 20:17.

[Pusa i le itulau 4]

O LE A FAATEʻIA NISI

I lana tusi o le Trouble With Christmas, na faaalia mai ai e le tusitala o Tom Flynn ni faaiʻuga ua maua ina ua mavae le tele o tausaga na faaalu i suʻesuʻega e uiga i le Kirisimasi:

“E matuā anoanoaʻi lava tū ma aganuu ua tatou faaaofia nei i le Kirisimasi e tupuga mai i aganuu a lotu faapaupau na iai a o lumanaʻi le faa-Kerisiano. O nisi o nei aganuu e iai o latou faauigaga faalevafealoaʻi, faiga faaleituaiga, po o filosofia e uiga i le vateatea lea e ono taʻitaʻia atu ai tagata ua aʻoaʻoina lelei i aganuu, e lafoaʻia na tū ma aganuu pe a latou malamalama lelei i le mea e tupuga mai ai.”—Itulau 19.

Ina ua māeʻa ona tuuina mai le anoanoaʻi o faamatalaga e lagolago ai, ona toe foʻi lea o Flynn i le manatu faavae: “O se tasi o mea e sili ona ese ai le Kirisimasi o le itiiti lava lea o mea o loo faia ai e faa-Kerisiano moni. O le taimi lava tatou te lafoaʻia ai faiga na aliaʻe mai a o lumanaʻi le faa-Kerisiano, o le tele lava o mea e totoe na pogai mai ina ua māeʻa ona faavaeina le faa-Kerisiano, ae ui i lea e lē o le faa-Kerisiano moni.”—Itulau 155.

[Faamatalaga i le itulau 7]

O le faasilasilaina o le soifua mai o Iesu sa faataatia ai se faavae mo lana vaega i le lumanaʻi o se Tupu tofia a le Atua