Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Taumafa Paleni e Mafai Ona E Maua

Taumafa Paleni e Mafai Ona E Maua

Taumafa Paleni e Mafai Ona E Maua

TUSIA E LE TUSITALA O LE ALA MAI! I MEKISIKŌ

O ANGÉLICA ma lona aiga e toʻa sefulu, e nonofo i se nuu i tua o Oaxaca i Mekisikō. Sa matitiva i latou, ma o mea sa latou taumamafa ai, o falaoa sa faia mai i sana, o pi, o sosi sa faia mai i polo feū, sua araisa, falaoa ma le ti. Ua faapea mai Angélica: “E matou te leʻi tutupu uumi. E laiti o matou fuaitino ma paeʻeʻe. E masani ona matou mamaʻi i maʻi tau manava, parasite (siama) ma le fulū.”

Sa filifili loa ia Angélica ma lona aiga e siitia atu i le Aai o Mekisikō, ma le faamoemoe o le a maua ai se galuega e mafai ona faaleleia ai lo latou tulaga tau tamaoaiga. Ua talitonu o ia e faapea, ua sili atu nei ona lelei a latou meataumafa auā ua mafai ona aofia ai le susu, fuāmoa, aano o manu fasi, kulimi, ni nai fualaau faisua, ma le tele o meaʻai eseese. Ae po ua faaleleia moni ai le tulaga paleni o a latou meataumafa?

O le ā le Tele ua Salalau Atu ai le Lē Lava o Taumafa Paleni?

I le lalolagi aoao, ua lamatia ai le pe tusa ma le 800 miliona o tagata i le maliu mai le lē lava o taumafa paleni. E tusa ai ma le lipoti mai le Faalapotopotoga a le Soifua Mālōlōina o le Lalolagi (WHO) i le 1998, e tusa ma le 50 pasene o tamaiti ua maliliu e i lalo ifo o le taʻi lima tausaga le matutua, ua māfua ona o le lē lava o taumafa paleni. E oo lava iā i latou o ē ua mafai ona ola, o loo iai pea i se tulaga lē lelei o latou soifua mālōlōina.

O le isi itu mataʻina, ua faapea mai nisi, e tusa ma le 800 miliona tagata ua lamatia o latou soifua i le maliu ona o le soona taumamafa. O taumafa e lē paleni, e mafai ona iʻu ai i maʻi faaumiumi e pei o le puta tele, atherosclerosis, toto maualuga, le maʻi suka, le maʻi ate, ma kanesa eseese. I le aotelega o le mataupu, ua taʻua ai e le WHO e faapea: “O le lē lava o taumafa paleni, ua māfua ai le tele o faamaʻi eseese, e aofia ai le maʻi paee, le lē lelei o le soifua mālōlōina ona o le leai o ni taumafa paleni, ma le soona taumafa; e mafai ona oti ai, faaleaga ai le tino, gese ai le mafaufau, pipili, ma tauaso ai tagata, ma e matuā faavaivaia ai le tele o atinaʻe a tagata i le lalolagi aoao.”

I le atunuu lava e tasi, e mafai ona maua ai tagata e lē o taumamafa i meaʻai paleni ma i latou ua puputa tele. I le aiga lava e tasi, e mafai ona maua ai pepe ua aafia i le maʻi paee ona o le leai o ni taumafa paleni, ae maua tagata matutua i le maʻi faaumiumi o le puta tele. I nisi o tulaga, o le tagata lava lea sa maua i le maʻi paee a o laʻitiiti, ae ua puta tele ina ua matua. O le mea lea e tupu iā i latou o ē ua tuua nuu i tua ae ō atu i le aai.

E toʻatele tagata e lē malamalama i le fesootaʻiga o le tulaga o lo latou soifua mālōlōina ma a latou taumafa masani. Atonu ua māfua lenei mea, ona o le lē vave aliaʻi mai o āuga o le lē paleni o taumafa i le soifua mālōlōina o se tasi. Ae o taumafa paleni, e mafai ona puipuia ai se tasi mai le tele o faamaʻi. O le mea moni, ua fuafuaina e le WHO e faapea, ua oo atu i le 40 pasene o kanesa e mafai ona puipuia e ala i le taumafaina o taumafa paleni lelei, ma le faia o faamalositino. Ae e mafai faapefea ona e faaleleia lau taumafa masani?

Le Auala e Faaleleia ai Au Taumafa Masani

Ua manatu nisi e vaevaeina taumafa i ni vaega autū se tolu. O le vaega muamua e aofia ai ia cereal, e pei o sana, saito, araisa, polesi, rye, karite, ma le millet, faapea iʻo o pateta, ma ufi. O nei taumafa masoā e vave ona maua ai le malosi galue. O le vaega lona lua e aofia ai legume, e pei o pi eseese, soybean, lenti, chick-pea, ma broad bean, ma nisi o taumafa mai aano o manu, e pei o fasi povi, iʻa, fuāmoa, ma le susu ma mea e fai mai i le susu. O nei mea e maua ai le polotini, uʻamea, zinc, ma nisi o vaitamini. O le vaega lona tolu e aofia ai ia fualaau taumafa mata, ma fualaau faisua. O mea nei e maua ai ia vaitamini ma minerale aogā. E maua ai foʻi ia alavalava, ma maua ai le malosi galue, ma e na o taumafa na e maua ai le vitamini C.

E tusa ai ma le faamatalaga a Dr. Héctor Bourges, o le sui faatonu sili o taumafa paleni i Salvador Zubirán National Institute of Medical Science and Nutrition (INCMNSZ) o Mekisikō e faapea, o se taumafataga paleni, e tatau ona atoa i ai vaega uma ia e tolu, ia lava ma ia paleni. Ua ia fautuaina e faapea, “ia iai a itiiti mai o se tasi o meaʻai mai vaega uma ia e tolu i taumafataga taʻitasi ma ia faaeseese ia meaʻai mai vaega taʻitasi ia e faaaogāina, faapea ma le auala e saunia ai.”

Seʻi manatu i le tulaga o María. E nonofo o ia ma lona aiga i Atopixco, o se nuu i tua o le setete o Hidalgo i Mekisikō. Sa matuā matitiva i latou, ma o la latou matai ʻai o tortilla, pi, supokeli, araisa, ma polo feū. I le faatusatusa atu i le aiga o Angélica, lea na taʻua i le amataga, sa aofia ai foʻi i a latou taumafa ia squashe, chayote, pulouaitu, ma isi mea e pei o purslane ma pigweed, o le tele lava o na laau sa maua lava i laufanua o le nuu. I nisi taimi e latou te taumafaina ai ia fualaau pe a oo i taimi e tetele ai le fuata. O a latou taumafaiga na iʻu ina faaleleia ai lo latou soifua mālōlōina.

Ua fautuaina e Dr. Adolfo Chávez, le faauluuluga o le Applied Nutrition and Nutritional Education Department o le INCMNSZ ina ia faaaogāina aano o manu e faamanogi ai meataumafa, ae lē o le taumafa sili lenā. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu e te saunia se taumafataga e faaaogā ai na o nai fuāmoa faatasi ma ni pateta, ni fualaau faisua ma ni pi. Ua faapea mai ia Dr. Chávez: “O se vala lenei o taumafa paleni, i le ‘faateleina o mea e faaopoopo i isi mea taumafa.’” Ae peitaʻi, ua ia lapataʻi mai: Ia fufulu lelei ia fualaau faisua ma fualaau taumafa mata, aemaise lava ia fualaau na o le a taumafa mata.

E tatau foʻi ona fetaui lelei le taumafataga i tagata taʻitoʻatasi, e tatau ona manatunatu i itu e pei o le matua o tausaga, ituaiga, ma le ituaiga o olaga e soifua ai. Mo tagata matutua, ua fautuaina e nisi le taumafaina o se fualaau taumafa mata po o fualaau faisua i taumafataga taʻitasi, ae faatele le taumafaina o cereal ma legume. Ua fautuaina e nisi le faaitiitia o le taumafaina o aano o manu fasi, ae sili le taumafa o iʻa, moa ua aveese le paʻu, ma fasi povi e lē lololo. E fautuaina foʻi le faaitiitia o le faaaogāina o mea lololo ma le suka.

E oo lava iā i latou o loo nonofo i atunuu tauati aʻe ua aafia i le mativa, e mafai ona faaleleia a latou taumafa i nisi o taimi. E faapefea? E ala i le filifilia o taumafa paleni ma e ala i le faaeseese o mea e faaaogā ma tuufaatasi i se taumafataga, e pei o le faafefiloi o cereal ma legume. E faapefea? O le faaaogāina o sina fasi povi laʻitiiti po o ni fuāmoa, e faamanogi ai se taumafataga. E lelei foʻi le faaaogā o laau ʻaina lanumeamata na e ola i lou vaipanoa faapea fualaau taumafa mata pe a oo i le taimi o fuata.

Ua faatutupu e Lē na Foafoaina i tatou “mea e ʻai i le eleele” ina ia olioli ai le fanau a tagata. (Salamo 104:14) Ua faapea mai le Tusi Paia i le Failauga 9:7: “Ina alu ia, ina ʻai i lau mea e ʻai ma le olioli.” E mautinoa lava, o le magafagafa ma le paleni lelei, e mafai ona tatou olioli ai i aogā o taumafa paleni ma susua ua saunia e Lē na Foafoaina mea.

[Ata i le itulau 22]

LE VAEGA MUAMUA: o “cereal” ma iʻo o laau

[Ata i le itulau 22]

LE VAEGA LONA LUA: o “legume,” aano o manu, iʻa, ma fuāmoa, ma le susu ma mea e fai mai ai

[Ata i le itulau 22]

LE VAEGA LONA TOLU: o fualaau taumafa mata ma fualaau faisua