Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

EBYONGYEIRWEHO

Obucweka bw’Eshagama n’Obujanjabi Oburikutwariramu Okushemezibwa

Obucweka bw’Eshagama n’Obujanjabi Oburikutwariramu Okushemezibwa

Obucweka bw’eshagama obukye munonga. Obucweka obu obukye nibwihwa omu bicweka by’eshagama ebikuru bina, nibyo plasma, platelets, obutafaari oburikutukura, n’oburikwera. Nk’eky’okureeberaho, obutafaari oburikutukura burimu hemoglobin. Ebirikuruga omuri hemoglobin ey’abantu nari enyamaishwa bikoresiibwe kuragurira abantu abaine eshagama nkye munonga nari abarugirwemu eshagama nyingi.

Plasma ei ebicweka byayo 90 ahari 100 biri amaizi, neetwara za hormones, emyonyo, n’ebiriisa otwariiremu na shukaari. Plasma neetwara n’ebirikureetera eshagama kwekwata, ebirikurwanisa endwara, n’ebiriisa nka albumin. Omuntu yaagira endwara ei yaarwara, abashaho nibabaasa kugira ngu ateerwe ekikatu ekirimu obuserukare oburikurinda omubiri obwihirwe omuri plasma y’abantu abaine amaani g’okurwanisa endwara egyo. Obutafaari oburikwera nibubaasa kurugamu interferons na interleukins, ebirikukoresibwa omu kutamba zimwe aha ndwara n’ekookoro.

Abakristaayo bashemereire kwikiriza obujanjabi oburimu okukoresa obucweka bw’eshagama obukye? Baibuli terikworeka butunu eki omuntu aine kukora omu nshonga egi, n’ahabw’ekyo buri omwe aine kwecweramu arikwihirira aha muntu we ow’omunda. Abamwe nibabaasa kwanga obucweka bwona obw’eshagama, bagire ngu Ekiragiro kya Ruhanga eki yaahaire Abaisraeli kikaba nikyetengyesa ngu eshagama eyihirwe omu kihangirwe ‘eyatwe ahansi.’ (Eky’Ebiragiro 12:22-24) Abandi n’obu baraabe nibanga kuteebwamu eshagama nari ebicweka byayo ebikuru, nibabaasa kwikiriza obujanjabi oburikutwariramu okukoresa obucweka bwayo obukye. Nibabaasa kugira ngu obucweka obukye munonga obwihirwe omu shagama nibuba butakiri magara g’ekihangirwe ekiihirwemu eshagama egyo.

Waaba noocwamu aha bikwatiraine n’obucweka bw’eshagama, yebuuze ebibuuzo ebi: Ninkimanya ngu okwanga obucweka bw’eshagama bwona nikimanyisa ngu tindikwija kwikiriza emibazi erikwihwa omu shagama erikurwanisa endwara nari erikuhwera eshagama kwekwata ekazibira omuntu kujwa? Nimbaasa kushoboororera omushaho enshonga ahabw’enki niinyanga nari niinyikiriza akacweka nari obucweka bw’eshagama obukye?

Obujanjabi oburikutwariramu okushemezibwa. Omuri obu, harimu hemodilution na cell salvage. Omu kukoresa hemodilution, eshagama y’omurwaire nibagirabya omu nshekye egira ei yaayerundaanira, bamutaho ecupa z’amaizi, reero bwanyima y’okumushemeza bagirekura egaruka omu mubiri gwe. Omu kukoresa cell salvage, eshagama y’omurwaire erikushohora barikumushemeza neeraba omu nshekye, eza omu kyoma, egyegyenwamu oburofa reero egumizamu emugarukamu. Ahabw’okugira ngu abashaho nibataana omu kukoresa emiringo egi, Omukristaayo ashemereire kumanya oku omushaho we arikwenda kumuragurira.

Waaba noocwamu aha bujanjabi obu, yebuuze oti: ‘Eshagama yangye ku eraashohozibwe aheeru y’omubiri gwangye kurabira omu nshekye obundi ekeemerezibwa kumara akiire, omuntu wangye ow’omunda naija kunyiikiriza kugireeba nk’ekiri ekicweka ky’omubiri gwangye, kityo kibe kitarikwetengyesa ngu ‘eyatwe ahansi’? (Eky’Ebiragiro 12:23, 24) Omuntu wangye ow’omunda otendekirwe Baibuli naija kuunshinja, eshagama yangye ku eraashohozibwe omu kunshemeza, ekagyegyenwa bwanyima ekarekurwa ekagaruka omu mubiri gwangye? Ninkimanya ngu okwanga obujanjabi bwona oburikutwariramu okukoresa eshagama yangye nikimanyisa ngu tindikwikiriza n’okukyebeza eshagama, okugirabya omu kyoma ekirikugigyegyena kikagiboneza reero ekarekurwa ekagaruka omu mubiri gwangye, nari okugirabya omu kyoma ekirikukora nk’omutima nari ebihaha?’

Omukristaayo ashemereire kwecweramu oku eshagama ye eine kukoresibwa yaaba naashemezibwa. Aine kwecweramu n’aha bikwatiraine n’okukyeberwa n’obujanjabi oburikutwariramu okwiha aha muntu eshagama nkye bakagira oku baagiboneza bwanyima bakagimugaruramu.