Mateo 8:1-34
8 Tej tkuʼtz Jesús tibʼaj witz, e ok lepeʼ nim xjal tiʼj.
2 Ex pontzun jun xjal at lepra tiʼj tukʼil Jesús, kubʼ ẍmejeʼ twitz* ex xi tqʼamaʼn te: «Tat, ojtzqiʼn wuʼne qa jaku chin kubʼ tqʼanina* qa taja».
3 Entonces xi tnuqpiʼn Jesús tqʼabʼ, ok tmakoʼn xjal ex xi tqʼamaʼn te: «Waje, ok kbʼantela». Ex jurat el lepra tiʼj xjal ex bʼant.
4 Xitzun tqʼamaʼntl Jesús te: «Xqʼuqink tibʼa tuʼn miʼn txi tqʼamaʼna kye txqantl. Noq oʼkx txiʼya kyukʼil pal ex qʼinxa ofrenda kyaj tqʼamaʼn Moisés tuʼntzun tok kykeʼyin qa otoq bʼanta».
5 Tej tpon Jesús toj tnam Capernaúm, pon laqʼeʼ jun nejenel kye soldad tukʼil ex ok ten kubʼsal twitz tuʼn tonin tiʼj.
6 Tqʼama jlu: «Tat, in sufririn nmajene tuʼn jun yabʼil ex mintiʼ in bʼant tyukch. Atz taʼ ja ex ma kubʼ twitz watbʼil».
7 Xitzun tqʼamaʼn Jesús te: «Aj npone tjaya, kbʼel nqʼanine».
8 Pero xi ttzaqʼweʼn nejenel kye soldad te: «Tat, ¿tiʼ woklene at tuʼn tokxa toj njaye? Oʼkx qʼamanxa tuʼn tbʼant nmajene tzalu ex kbʼantel.
9 Porke ax ikx weye in xi nbʼiʼne orden in tzaj qʼoʼn weye ex in xi nqʼoʼne orden kye soldad ateʼ toj nkwente. Aj t-xi nqʼamaʼne te jun soldad ‹txiʼya›, in xiʼ, ex aj t-xi nqʼamaʼne te juntl ‹tzaja›, in tzaj. Ax ikx aj t-xi nqʼamaʼne te nmajene ‹bʼinchanxa› jlu, in xi tbʼinchaʼn».
10 Tej tok tbʼiʼn Jesús jlu, jaw labʼin ex xi tqʼamaʼn kye qeju e ok lepeʼ tiʼj: «Ax tok kxel nqʼamaʼne kyeye qa mintiʼ jun xjal toj tkyaqil Israel at qʼuqbʼil tkʼuʼj ik tzeʼn te xinaq* lu.
11 Ax ikx kxel nqʼamaʼne kyeye qa che tzajel nim xjal kyoj lugar najchaq* ex che kbʼel qeʼ* tiʼj mes junx tukʼil Abrahán, Isaac ex Jacob toj Gobierno in tzaj toj kyaʼj.
12 Atzun qe xjal attoq kyoklen tiʼj Gobierno tnejel, che elex qʼiʼn tiʼjxi toj qlolj jatumel che oqʼel ex kbʼel kytxʼaʼn twitz kyeʼ».*
13 Xitzun tqʼamaʼn Jesús te nejenel kye soldad: «Bʼaʼn tuʼn tmeltzʼaja tjaya. Tuʼnju ma kubʼ tyekʼina qʼuqbʼil tkʼuʼja, kjapunel twi aju ma tzaj tqanina». Ex toj ambʼil aju kubʼ tqʼanin Jesús tmajen.
14 Tej tokx Jesús toj tja Pedro, ok tkeʼyin qa yabʼ xuʼj tjiʼ Pedro tuʼn kyaq ex tkubʼ twitz watbʼil.
15 Tuʼntzunju, tzaj ttzyuʼn Jesús tqʼabʼ ex jurat el kyaq tiʼj. Jawtzun weʼ ex ok ten bʼinchal kywa.
16 Tej chʼixtoq ttzaj qlolj, e tzaj qʼiʼn nim xjal at demonio toj kyanmi tukʼil Jesús ex noq tuʼn jun yol e jeʼx tlajoʼn. Ax ikx kubʼ tqʼanin kykyaqil xjal attoq jun yabʼil kyiʼj.
17 Bʼaj tkyaqil jlu tuʼntzun tjapun kywi yol tzaj tqʼamaʼn Dios te profeta Isaías: «El tiʼn yabʼil ex kʼixkʼoj qiʼj».
18 Tej tok tkeʼyin Jesús qa otoq tzʼok kychmon kyibʼ xjal tiʼj, xi tqʼamaʼn jlu kye tdiscípulo: «Qoʼ toj juntl plaj mar».
19 Ex pon laqʼeʼ jun escriba tukʼil Jesús ex xi tqʼamaʼn te: «Xnaqʼtzal, chin okel lepeʼye tiʼja noq jaxku tumel ma txiʼya».
20 Pero xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «At kye zorro kyjul ex at kye pájaro in che lipen twitz kyaʼj kyja, pero atzunte Tkʼwal Xinaq mintiʼ jun lugar jatumel tuʼn tojlan».
21 Ex xi tqʼamaʼn jun kyxol qe tdiscípulo te: «Tat, tnejel qʼontza ambʼil weye tuʼn nxiʼye maqulte nmane».
22 Atzunte Jesús xi ttzaqʼweʼn te: «Kukx lepeka wiʼje ex qʼonxa ambʼil kye kyimni tuʼn tkux kymaquʼn qe kykyimni».
23 Ex jax Jesús kyukʼil tdiscípulo toj jun bark.
24 Pero de repente tzaj nim kyqʼiqʼ, jaw pulin mar ex noj toj bark tuʼn aʼ. Atzunte Jesús in jtan.
25 E pontzun laqʼeʼ tdiscípulo ttxlaj, jaw kykʼasuʼn ex xi kyqʼamaʼn te: «¡Tat, qo tkloma! ¡Qo kyimel!».
26 Pero xi ttzaqʼweʼn Jesús kye: «¿Tiquʼn in che xobʼe? ¿Jatumel taʼ qʼuqbʼil kykʼuʼje?». Tej tbʼaj yolin, jaw weʼ ex xi tqʼamaʼn te kyqʼiqʼ ex te mar tuʼn kyweʼ, ex atzun jlu bʼaj.
27 Tuʼntzunju, e jaw labʼin tdiscípulo ex kyqʼama: «¿Alkyetzun xjal lu? Porke ax ikx in xi tbʼiʼn kyqʼiqʼ ex mar tyol».
28 Tej kypon toj kytxʼotxʼ xjal te Gadara toj juntl plaj mar, ok tkeʼyin Jesús qa i etz kabʼe xjal toj cementerio tuʼn kypon tukʼil. Attoq demonio toj kyanmi ex in che xobʼtoq xjal kye, tuʼntzunju mintiʼ e bʼet toj bʼe aju.
29 Ex de repente e jaw schʼin ex kyqʼama: «Aya Tkʼwal Dios, ¿tiʼ tajbʼila qeye? ¿Mape tzula tuʼn tkubʼ tqʼoʼna qkastiwe maske naʼmx tpon or?».
30 Pero nqayin kyiʼj ateʼtoq nim bʼoch in che waʼn.
31 Tuʼntzunju, e kubʼsan demonio twitz ex xi kyqʼamaʼn te: «Qa ma qo etz tiʼna toj kyanmi xinaq lu, qʼontza ambʼil qeye tuʼn qokxe kyoj bʼoch».
32 Ex xi tqʼamaʼn Jesús kye: «Kyxiʼye». Tuʼntzunju, i etz demonio toj kyanmi xinaq ex e okx kyoj bʼoch. Atzun kye bʼoch ex kyxon kyibʼ ttxaʼn xaq ex e kyim toj mar.
33 Tuʼntzunju, aqeju xjal in che xqʼuqin kyiʼj bʼoch e xi oq toj tnam. E ok ten qʼamalte kye xjal tiʼ otoq bʼaj ex tiʼ bʼaj kyiʼj qeju at demonio toj kyanmi.
34 Tuʼntzunju, i etz xjal jyolte Jesús ex tej tkanet kyuʼn e kubʼsan twitz tuʼn tikʼ bʼet toj lugar aju.

