Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Otkriveno biblijsko blago

Otkriveno biblijsko blago

PODLOGE za pisanje danas su lako dostupne. Međutim prije mnogo stoljeća nije bilo tako. Tekst koji se više nije koristio strugao se ili ispirao s listova pergamenta ili drugih materijala kako bi se oni mogli ponovno koristiti za pisanje. Tako su se dobivali palimpsesti. Taj naziv dolazi od grčke riječi koja znači “nanovo ostrugan”. S listova pergamenta strugali su se čak i biblijski tekstovi kako bi se podloga mogla ponovno upotrijebiti za pisanje.

Jedan važan biblijski palimpsest naziva se Efremov kodeks. Taj je kodeks jedan od najstarijih prijepisa nekih knjiga “Novog zavjeta” i stoga je iznimno vrijedan. Pomoću njega može se izuzetno pouzdano utvrditi točnost tog dijela Božje Riječi.

Ovaj kodeks potječe iz 5. stoljeća. Na njemu je prvobitno bio napisan biblijski tekst koji je izbrisan u 12. stoljeću, a preko njega je napisano 38 propovijedi sirijskog teologa Efrema prevedenih na grčki. Stručnjaci su tek pretkraj 17. stoljeća primijetili da se ispod nalazi biblijski tekst. Tijekom sljedećih nekoliko godina uspjeli su pročitati jedan dio izvornog rukopisa. No bilo je jako teško dešifrirati cijeli biblijski tekst. Naime izbrisani tekst jedva se nazirao i nije bio čitljiv, mnogi su listovi bili oštećeni, a dva su se teksta preklapala. Kodeks se premazivao kemijskim sredstvima kako bi se biblijski tekst učinio čitljivim, ali to nije donijelo željene rezultate. Stoga je većina stručnjaka zaključila da se izbrisani tekst ne može povratiti u cijelosti.

Početkom 1840-ih Konstantin von Tischendorf, nadareni njemački lingvist, posvetio se proučavanju Efremovog kodeksa. Trebale su mu dvije godine da dešifrira rukopis. Zašto je on uspio, a drugi nisu?

Tischendorf je jako dobro poznavao grčko uncijalno pismo, koje se sastoji od velikih slova koja nisu međusobno povezana. * Shvatio je da zahvaljujući svom dobrom vidu može pročitati izvorni tekst tako da pergament samo podigne prema svjetlu. Znanstvenici u današnje vrijeme za to koriste optička pomagala kao što su infracrveno, ultraljubičasto i polarizirano svjetlo.

Tischendorf je 1843. i 1845. objavio dešifrirani tekst Efremovog kodeksa. Zbog toga ga se smatralo vodećim stručnjakom na području grčke paleografije.

Dimenzije Efremovog kodeksa iznose otprilike 30 puta 25 centimetara. To je najstariji rukopis na čijim je stranicama tekst pisan u samo jednom stupcu. Sačuvano je 209 listova. Na 145 listova nalaze se dijelovi svih knjiga “Novog zavjeta” izuzev Druge poslanice Solunjanima i Druge Ivanove poslanice. Na preostalim listovima zapisani su neki dijelovi “Starog zavjeta” prevedeni na grčki jezik.

Efremov kodeks danas se čuva u francuskoj Nacionalnoj knjižnici u Parizu. Tischendorf je smatrao da kodeks potječe iz Egipta, ali njegovo točno porijeklo nije poznato. Znanstvenici ubrajaju Efremov kodeks u četiri važna biblijska uncijalna rukopisa na grčkom jeziku. U tu grupu spadaju i Sinajski, Aleksandrijski te Vatikanski kodeks br. 1209. Svi oni potječu iz 4. i 5. stoljeća.

Biblijska poruka na zadivljujuć je način sačuvana u raznim oblicima, a palimpsesti su jedan od njih. Premda je netko tko nije cijenio Bibliju pokušao izbrisati njezin tekst, poruka je ostala sačuvana. To potvrđuje istinitost riječi apostola Petra: “Riječ Jehovina ostaje zauvijek” (1. Petrova 1:25).

^ odl. 6 Tischendorf je najpoznatiji po otkriću Sinajskog kodeksa. To je jedan od najstarijih prijevoda “Starog zavjeta” na grčki jezik, a pronašao ga je u manastiru sv. Katarine, u podnožju gore Sinaja.

[Grafički prikaz/slika na stranici 16]

(Vidi publikaciju.)

Efremov kodeks, važan palimpsest koji je dešifrirao Konstantin von Tischendorf (1815-1874)

IZVORNI BIBLIJSKI TEKST

TEKST PROPOVIJEDI NAPISAN IZNAD BIBLIJSKOG TEKSTA

[Zahvala]

© Bibliothèque nationale de France

[Slika na stranici 17]

Sinajski kodeks, otkriven u manastiru sv. Katarine

[Slika na stranici 17]

Konstantin von Tischendorf