Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Zadivljujuća građa biljaka

Zadivljujuća građa biljaka

JESTE li znali da mnoge biljke rastu tako da su im pojedini dijelovi raspoređeni u obliku spirale? Naprimjer, ljuske ananasa mogu rasti u obliku spirale kod koje je 8 zavijutaka okrenuto u jednom smjeru, a 5 ili 13 u suprotnom smjeru. (Vidi 1. sliku.) Ako pogledate sjemenke na cvijetu suncokreta, možete vidjeti 55, 89, a možda još i više spirala koje prelaze jedne preko drugih. Spirale možete vidjeti čak i kod cvjetače. Kad počnete primjećivati spirale, vjerojatno ćete s više zanimanja gledati voće i povrće koje se prodaje u trgovini ili na tržnici. No zašto biljke rastu na takav način? Ima li broj spirala neko značenje?

Kako biljke rastu?

Kod većine biljaka novi organi, kao što su stabljike, lišće i cvjetovi, rastu iz sićušnog središnjeg dijela koji se naziva meristem. Svaki novi zametak (primordij) koji se počne razvijati u središnjem dijelu biljke raste u novom smjeru i uvijek je pod istim kutom zakrenut u odnosu na onaj prethodni. * (Vidi 2. sliku.) Kod većine biljaka novi zameci rastu pod jedinstvenim kutom koji omogućava formiranje spirala. Koji je to kut?

Zamislite da trebate stvoriti biljku kod koje bi novi zameci bili tako gusto raspoređeni oko meristema da nijedan dio prostora ne ostane neiskorišten. Pretpostavimo da svaki novi zametak raste tako da je za dvije petine kruga zakrenut u odnosu na prethodni. Problem bi bio u tome što bi svaki peti zametak rastao na istom mjestu i u istom smjeru. Tako bi nastajali redovi između kojih bi bilo mnogo neiskorištenog prostora. (Vidi 3. sliku.) Ustvari, ako odaberete bilo koji kut koji se može izraziti jednostavnim razlomkom, rezultat će biti stvaranje krakova koji se zrakasto šire od središta, a ne optimalna iskorištenost prostora. Samo takozvani “zlatni kut” od približno 137,5 stupnjeva dovodi do idealnog rasporeda zametaka. (Vidi 5. sliku.) Zbog čega je taj kut tako poseban?

Zlatni kut je idealan zbog toga što označava zakrenutost zametaka koja se ne može izraziti nijednim jednostavnim razlomkom. Zakrenutost za 5/8 kruga blizu je zlatnom kutu, zakrenutost za 8/13 još je bliža, a za 13/21 još malo bliža, no taj se kut ne može precizno izraziti nijednim jednostavnim razlomkom. Kad svaki novi zametak raste pod zlatnim kutom u odnosu na prethodni, nikad se neće dogoditi da dva zametka rastu u potpuno istom smjeru. (Vidi 4. sliku.) Tako umjesto krakova koji se zrakasto šire iz središta nastaju spirale.

Vrijedno je zapaziti da kod kompjuterskog programa koji simulira rast zametaka iz središnjeg dijela biljke pravilne spirale nastaju samo ako je kut između zametaka potpuno jednak zlatnom kutu. Ako odstupa od zlatnog kuta za samo desetinu stupnja, zameci neće biti raspoređeni u obliku spirale. (Vidi 5. sliku.)

Koliko cvijet ima latica?

Zanimljivo je da broj spirala, koje nastaju kad zameci rastu pod zlatnim kutom, obično odgovara jednom od brojeva iz takozvanog Fibonaccijevog niza. Taj niz brojeva prvi je opisao Leonardo Fibonacci, talijanski matematičar iz 13. stoljeća. Riječ je o slijedu prirodnih brojeva kod kojeg je svaki član, izuzev prva dva broja, zbroj dvaju prethodnih članova — 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55 i tako dalje.

Cvjetovi mnogih biljaka koje tvore spiralne strukture imaju broj latica koji odgovara nekom broju iz Fibonaccijevog niza. Neki istraživači primijetili su da zlatice obično imaju 5 latica, kokotići 8, neveni 13, većina zvjezdana 21, tratinčice 34, a oštrolisni zvjezdani 55 ili 89 latica. (Vidi 6. sliku.) Razne vrste voća i povrća također imaju neka obilježja koja odgovaraju brojevima Fibonaccijevog niza. Naprimjer, banane u presjeku imaju oblik peterokuta.

“Sve je učinio da je lijepo”

Umjetnici su već odavno otkrili da se ljudima najviše sviđaju proporcije koje su u skladu s pravilom zlatnog omjera, ili zlatnog reza. Kako to da kod biljaka novi izdanci rastu točno pod zlatnim kutom, koji se također temelji na principu zlatnog reza? Mnogi smatraju da je to još jedan dokaz da svi živi organizmi imaju inteligentnog Tvorca.

Razmišljajući o raznolikosti i složenosti živog svijeta te čovjekovoj sposobnosti da uživa u njegovoj ljepoti, mnogi su došli do zaključka da je sve to djelo Stvoritelja koji želi da uživamo u životu. Biblija za našeg Stvoritelja kaže: “Sve je učinio da je lijepo u svoje vrijeme” (Propovjednik 3:11).

^ odl. 4 Suncokret je zanimljiv po tome što kod njega cvjetići od kojih nastaju sjemenke počinju tvoriti spirale od ruba glavice, a ne od središta.

[Slika na stranici 24]

Meristem izbliza

[Zahvala]

R. Rutishauser, Sveučilište u Zürichu, Švicarska

[Zahvala na stranici 25]

Bijeli cvijet: Thomas G. Barnes @ USDA-NRCS PLANTS Database