“Na prašnjavom papirusu u podrumu jednog bečkog muzeja otkriven je recept za izradu zubne paste koji je stariji od svih dosad poznatih takvih recepata na svijetu, a pasta koja se po njemu izrađivala korištena je najmanje 1 500 godina prije nego što se 1873. na tržištu pojavila prva Colgateova zubna pasta”, izvještava Electronic Telegraph. “Sada već izblijedjelom crnom tintom, dobivenom miješanjem čađe, arapske gume i vode, neki je egipatski pisar iz drevnog doba detaljno opisao smjesu koju je nazvao ‘prahom za bijele i savršene zube’. Kad se smjesa pomiješa sa slinom u ustima, nastaje ‘pasta za čišćenje zuba’.” U spomenutom zapisu iz četvrtog stoljeća n. e. navode se sastojci kao što su kamena sol, metvica, sušeni cvijet perunike te zrnca papra, a sve te sastojke treba smrviti i dobro izmiješati. Otkriće je izazvalo senzaciju na kongresu stomatologa koji je održan u Beču. “Nitko od ljudi koji se bave stomatologijom nije ni slutio da postoji tako star, a tako stručno sastavljen recept za zubnu pastu”, izjavio je dr. Heinz Neuman, koji je isprobao pastu izrađenu po tom receptu i rekao da je u “ustima imao osjećaj svježine i čistoće”. U članku se kaže: “U novije vrijeme stomatolozi su otkrili korisna svojstva perunike, koja pomaže u sprečavanju paradentoze i sada se koristi u proizvodnji raznih preparata.”

“Uskoro bi voće moglo imati puno duži vijek trajanja — zahvaljujući jednoj tvari koja se ubraja u ljekovite sastojke crnog vina”, piše New Scientist. “Umakanje jabuka u otopinu trans-resveratrola, antioksidansa sadržanog u bobicama grožđa, produžilo im je vijek trajanja s dva tjedna na tri mjeseca. Kod grožđa nisu postignuti takvi izvanredni rezultati, no ono je ostalo svježe dva tjedna, što je dvostruko duže nego inače.” Istraživači su otkrili da čak i vrlo male količine spomenutog antioksidansa mogu spriječiti oštećenje tkiva te djelovanje kvasaca i plijesni koji uzrokuju kvarenje mnogih vrsta voća. “Kasnije su istraživači na isti način zaštitili od kvarenja i neke druge namirnice, kao što su rajčica, avokado i zelena paprika”, pisalo je u časopisu. “Sada istražuju jeftinije načine proizvodnje trans-resveratrola.”

Roditelji možda nisu ni svjesni koliko videoigre mogu štetiti zdravlju njihove djece, izvještavaju novine El Universal iz Ciudad de Mexica. Prema riječima Antonia Gonzáleza Hermosilla, predsjednika Meksičkog kardiološkog udruženja, čak 40 posto djece koja često igraju videoigre imat će problema s visokim krvnim tlakom. Zašto? Zato što se premalo kreću i što se izlažu stresu kad se uživljavaju u situacije koje se doimaju opasnima, kao što su virtualni napadi, borbe i druge vrste ratovanja. “Spomenuti stručnjak upozorio je da će to dovesti do naglog porasta broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, koje su u Meksiku najčešći uzrok smrti”, pisale su novine.

“Mora da nešto nije u redu u načinu na koji upravljamo svijetom u kojem živimo”, izjavio je dr. Jacques Diouf, direktor UN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu. Govoreći na Kennedyevom fakultetu političkih znanosti na Sveučilištu Harvard u SAD-u, Diouf je rekao: “Jedan od najznačajnijih uspjeha postignutih u dvadesetom stoljeću bio je porast proizvodnje hrane, koji je znatno nadmašio rekordnu stopu porasta stanovništva. (...) U stanju smo proizvesti dovoljno hrane za sve ljude svijeta.” Međutim, samo u zemljama u razvoju 800 milijuna ljudi nema dovoljno hrane, a svake godine oko 6 milijuna djece mlađe od pet godina umre od pothranjenosti i gladi. “Mnoga od njih umru od bolesti kao što su dijareja, malarija i ospice, a mogla bi preživjeti kad bi im se osiguralo bolju ishranu”, rekao je Diouf. “Svjetski problem gladi očito ima veze s politikom, a ne s tehnologijom proizvodnje hrane.” Zatim je dodao: “Ako se na političkom planu ništa ne poduzme, ne možemo očekivati da će se u budućnosti situacija poboljšati.”

U zemljama Europske unije “25 posto djece rađa se u vanbračnim vezama”, izvještava španjolski list La Vanguardia. Kako se mijenjaju tradicionalna mjerila vrijednosti, tako “u svim dijelovima Europe raste broj vanbračne djece”. Prema podacima Statističkog ureda Europske unije (Eurostat), najviše vanbračne djece rađa se u Švedskoj (54 posto), Danskoj (46 posto) i Francuskoj (39 posto). Zatim slijede Finska i Velika Britanija s 37 posto vanbračne djece. Trend porasta broja vanbračne djece uočava se i u zemljama Sredozemlja, u kojima se prije strogo poštovalo tradicionalne obiteljske vrijednosti. Naprimjer, neki noviji podaci pokazuju da u Španjolskoj 19 posto djece rađaju neudate žene. U nekim pokrajinama, kao što je Katalonija, broj vanbračne djece popeo se na 22 posto — 100-postotni porast u samo deset godina.

“Unatoč tome što u posljednjih sto godina uništavanje okoliša sve više uzima maha, 46 posto Zemljine kopnene površine još uvijek otpada na uglavnom netaknutu divljinu”, piše časopis World Watch. Jedno istraživanje u kojem je sudjelovalo 200 znanstvenika iz čitavog svijeta “pokazalo je da 68 milijuna kvadratnih kilometara zemlje odgovara definiciji pojma ‘divljine’, što znači da ta područja imaju najmanje 70 posto izvorne vegetacije, da im je gustoća naseljenosti izvan gradskih područja manja od pet ljudi po kvadratnom kilometru te da im površina nije manja od 10 000 kvadratnih kilometara”. Premda je ukupna površina 37 takvih područja jednaka ukupnoj površini šest najvećih zemalja svijeta, Australije, Brazila, Kanade, Kine, Rusije i Sjedinjenih Država, na njima živi svega 2,4 posto svjetskog stanovništva — 144 milijuna ljudi, ne računajući gradsko stanovništvo. Međutim, “više od trećine te divljine otpada na antarktički led ili arktičku tundru, a svega 5 od 37 područja ima status područja od osobite ekološke važnosti — što znači da na svakom od njih postoji preko 1 500 endemičnih bioloških vrsta te da se ističu velikom biološkom raznolikošću”, piše World Watch.

“Velika Britanija ima veći postotak zatvorenika nego bilo koja druga zemlja zapadne Europe — Engleska i Wales imaju prosječno 139 zatvorenika na 100 000 stanovnika”, piše Guardian Weekly. “Broj zatvorenika porastao je s 42 000, koliko ih je bilo 1991, na današnjih 72 000.” Sudovi u Velikoj Britaniji sada osuđuju više ljudi na kaznu zatvora, a dosuđuju im i duže zatvorske kazne. Godine 1992. u zatvor je poslano 45 posto odraslih osuđenika, dok je 2001. u zatvoru završilo 64 posto osuđenika. Međutim, u nekim drugim zemljama svijeta ima još puno više zatvorenika. Zanimljivo je da otprilike 50 posto od 8,75 milijuna zatvorenika, koliko ih prema nekim procjenama ima u čitavom svijetu, otpada na svega tri zemlje: Sjedinjene Države (1,96 milijuna), Kinu (1,4 milijuna) i Rusiju (900 000).

“Ljudi koji u dobi od 40 godina imaju problema s viškom kilograma obično umru barem tri godine prije nego oni koji nemaju takvih problema, što znači da gojaznost u srednjoj životnoj dobi skraćuje životni vijek jednako koliko i pušenje”, izvještava The New York Times. “Naše istraživanje pokazuje da će osoba koja je gojazna u razdoblju od 35. do 45. godine života, čak i ako kasnije smršavi, biti izložena većoj opasnosti od prerane smrti”, rekao je dr. Serge Jabbour, ravnatelj jedne klinike za mršavljenje. “Važno je da vodite računa o svojoj težini još dok ste mladi. Ako predugo čekate, moglo bi biti prekasno.” U nekim slučajevima skidanje suvišnih kilograma može spriječiti i smrt od raka. Po završetku istraživanja koje je trajalo 16 godina i obuhvatilo 900 000 ljudi Američko udruženje za borbu protiv raka došlo je do zaključka da bi “kod muškaraca koji boluju od raka prekomjerna težina mogla biti odgovorna za 14 posto smrtnih slučajeva, a kod žena oboljelih od raka za 20 posto smrtnih slučajeva”, pisalo je u Timesu. Neke druge studije pokazale su da prekomjerna težina ima veze s mnogim vrstama raka.