“Stručnjaci su prvi put došli do podataka o tome koliko pojedine vrste drveća mogu smanjiti zagađenost”, izvještava londonski The Sunday Times. U sklopu trogodišnjeg istraživanja provedenog u grofoviji West Midlands znanstvenici iz Engleske i Škotske vršili su ispitivanja na uzorcima zemlje iskopane u neposrednoj blizini otprilike 32 000 stabala kako bi utvrdili koje vrste drveća upijaju najviše štetnih čestica iz atmosfere. Istraživači su ujedno mjerili koncentraciju tih čestica i ozona u atmosferi. Utvrdili su da smanjenju zagađenosti najviše doprinose jasen, ariš i bijeli bor, a najmanje hrast, vrba i topola. Istraživanje je pokazalo da “drveće smanjuje zagađenost zraka čak triput više nego trava”. Prema kompjuterskom proračunu, zagađenost zraka u West Midlandsu smanjila bi se za 20 posto kad bi se na 50 posto otvorenih površina zasadilo drveće.

Marc van Roosmalen, koji se bavi proučavanjem primata, pronašao je još dvije vrste majmuna u amazonskoj kišnoj šumi, čime je povećan broj od osam vrsta koje su od 1990. otkrivene na tom području. U intervjuu za časopis National Geographic Today Van Roosmalen je rekao: “Nisam znao da je područje Amazone tako slabo istraženo sve dok nisam počeo otkrivati sve te nove vrste životinja.” Potraga za nepoznatim vrstama “nema puno veze s iskustvom”, dodaje Van Roosmalen, koji je od 1996. otkrio pet novih vrsta primata. Mnoge su vrste otkrivene naprosto tako da su istraživači otišli u zabačena indijanska sela i proučavali kućne ljubimce tamošnjih stanovnika. Komentirajući ta najnovija otkrića u brazilskom listu Folha de S. Paulo, zoolog Anthony Rylands je rekao: “Neke vrste koje žive u porječju Amazone mogle bi zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa biti istrijebljene čak i prije nego što ih otkrijemo.”

“Jehovini svjedoci namjeravali su danas održati ljetni vjerski sastanak na livadi u blizini rijeke, no prošle noći došla je nasilna svjetina”, kaže se u izvještaju lista The New York Times. “Dvadesetak muškaraca koji su imali na sebi križ Gruzijske pravoslavne crkve dovezlo se autobusom i demoliralo kuću domaćina Ushangija Bunturija. U dvorištu su nabacali na hrpu Biblije, letke vjerskog sadržaja i neke privatne stvari gosp. Bunturija, a potom su sve to spalili. (...) Bazen za krštenje napunili su naftom. Došlo je nekoliko policajaca, među njima i šef policije (...). Nitko nije bio uhapšen. (...) Izgledalo je kao da je napad bio unaprijed isplaniran.” Premda vjerske netrpeljivosti ima u “u mnogim bivšim republikama Sovjetskog Saveza, među ostalim i u Rusiji”, piše Times, “Gruzija se posebno ističe po žestini nasilja nad vjerskim manjinama i očitoj upletenosti službenih organa u te napade. U ustavu donesenom nakon raspada Sovjetskog Saveza Gruzija je zaštitila slobodu vjeroispovijedi. Međutim, nasilje sve više uzima maha, što se vidi po mnogim napadima svjetine, paljenju imovine i fizičkim obračunima.”

U članku pod naslovom “Mladi su prihvatili ‘zabavnu crkvu’” njemačke novine Nassauische Neue Presse izvijestile su o prvom festivalu koji je povodom Crkvenog dana mladih organizirala Protestantska crkva u Hessenu i Nassauu. Petodnevnom festivalu prisustvovalo je oko 4 400 mladih. U sklopu programa održani su razni seminari, javne diskusije i večernji sastanci na kojima se pjevalo uz svijeće, a priređeno je i mnogo sportskih susreta, zabava i koncerata. “U programu koji je obuhvaćao preko 220 priredaba uopće nisu bila predviđena klasična biblijska predavanja ni uobičajeni crkveni obredi”, pisalo je u novinama. Jednog mladog pastora veoma je iznenadilo “to što su se neki mladi zanimali upravo za biblijska predavanja, koja inače mnogi smatraju dosadnima”. Jedan je tinejdžer rekao: “Program zapravo nema puno veze s crkvom, no atmosfera je vrlo ugodna.”

“Najkrvaviji i najopasniji sukobi našeg vremena (...) povezani su s religijom”, pišu novine USA Today. Te je sukobe veoma teško riješiti. “Ponekad je teže primijeniti uobičajena diplomatska sredstva — kao što su spremnost na kompromis i opraštanje starih grijeha — ako obje sukobljene strane tvrde da je Bog na njihovoj strani”, dodaju novine. “To vrijedi čak i onda kad je religija sredstvo kojim se ljude potiče na podržavanje rata, a ne sam uzrok rata, koji je možda izbio zbog borbe za neki teritorij ili vlast i zapravo nema veze s religijom.” To što sukobljene strane pripadaju različitim vjeroispovijedima čak može otežavati uspostavu primirja. Primjer toga je nedavni rat na Kosovu. Razmatralo se mogućnost proglašenja primirja za vrijeme Uskrsa, no plan se nije moglo provesti u djelo jer Katolička i Pravoslavna crkva ne slave taj blagdan istog datuma. “Tako na kraju nije bilo primirja”, piše USA Today.

“U svijetu ima 40 milijuna ljudi koji su zaraženi HIV-om, 20 milijuna već je umrlo od AIDS-a, a svake godine rodi se 750 000 djece zaražene HIV-om”, izvještava Britanski medicinski časopis The Lancet. Samo u toku 2001. zaraženo je pet milijuna ljudi, a tri milijuna umrlo je od AIDS-a. Prema riječima Petera Piota, direktora Programa Ujedinjenih naroda za borbu protiv HIV/AIDS-a, epidemija je “izmakla kontroli”, a zapravo je još uvijek u “ranim stadijima”. Piot procjenjuje da će u idućih 20 godina od AIDS-a umrijeti 70 milijuna ljudi. U supsaharskoj Africi u nekim je gradovima 30 do 50 posto stanovništva HIV-pozitivno. Budući da mnogo mladih ljudi umire od AIDS-a, postoji bojazan da bi se do 2020. moglo izgubiti preko 25 posto radne snage. “Oporavak privrede najviše ovisi o tome kako će bolest utjecati na djecu”, piše The Lancet. U Zimbabveu bi “svako peto dijete moglo do ranih tinejdžerskih godina izgubiti barem jednog roditelja”.

“Za novorođenče naprosto nema bolje hrane” od majčinog mlijeka, piše neurokirurg Sanjay Gupta u časopisu Time. “Djeca koja se hrane majčinim mlijekom rjeđe moraju biti zadržana na bolničkom liječenju te rjeđe imaju upalu uha, proljev, osipe, alergije i druge zdravstvene probleme nego djeca koja se hrane na bočicu.” Osim toga, rečeno je da hranjenje majčinim mlijekom štiti dijete od bolesti dišnih puteva. Rezultati jednog istraživanja provedenog u Danskoj pokazali su da “ljudi koje su kao bebe majke dojile sedam do devet mjeseci imaju veći kvocijent inteligencije nego oni koje su majke dojile dva tjedna ili još kraće”. Američko pedijatrijsko udruženje preporučuje majkama da doje djecu najmanje šest mjeseci, a po mogućnosti i godinu dana ili još duže. “Pokazalo se da dojenje nije korisno samo za djecu”, piše časopis U.S.News & World Report. Jedna studija u kojoj je sudjelovalo 150 000 žena iz 30 zemalja pokazala je da “sa svakom godinom dojenja žena smanjuje opasnost da kasnije u životu oboli od raka dojke za 4,3 posto”. Pa ipak, “svega 50 posto Amerikanki doji djecu, i to u prosjeku dva do tri mjeseca”.

Jedna studija u kojoj su sudjelovali tinejdžeri iz Irske, Italije, Nizozemske, Njemačke i Velike Britanije “pokazuje da na problem zloupotrebe droge u zapadnjačkom društvu najviše utječe kvaliteta obiteljskog života, ili bolje rečeno to što mnogi mladi nemaju nikakav obiteljski život”, izjavio je istraživač dr. Paul McArdle sa Sveučilišta u Newcastleu (Engleska). Među mladima koji žive s oba roditelja i imaju vrlo skladan odnos s članovima svoje obitelji, a naročito s majkom, bilo je svega 16,6 posto onih koji su počeli uzimati drogu, piše londonski The Daily Telegraph. No među mladima koji nemaju tako skladne obiteljske odnose čak je 42,3 posto ispitanika reklo da uzima drogu. “Djeca su putem televizije i školskih kampanja za borbu protiv droge dobro upoznata s opasnostima drogiranja, no izgleda da nitko ne posvećuje pažnju odgovornosti roditelja”, rekao je McArdle. “Smatram da uspješnost borbe protiv zloupotrebe droge najviše ovisi o kvaliteti obiteljskih odnosa.”