U japanskom listu Asahi Evening News izvještava se da se snijeg tokom ljeta koristi kao novi izvor energije. Grad Bibai na Hokkaidu (sjeverni Japan) ima kratka, vruća ljeta, a tokom zime puno snijega. Umjesto da se rješavaju snijega, radnici ga spremaju u skladišta. Zatim se tokom ljeta “kroz ta velika skladišta snijega propušta zrak, nakon čega se koristi kao rashlađivač”, kaže taj list. Taj hladan zrak koristi se za rashlađivanje zgrada koje imaju ugrađene te posebne sisteme za rashlađivanje snijegom. Dodatna prednost tih sistema je visoka razina vlage u skladištima snijega, što doprinosi pročišćavanju zraka, jer vlaga privlači čestice prašine i mirise.

“Smrtonosna tuberkuloza otporna na širok spektar lijekova, a pojavljuje se sve češće, mogla bi usmrtiti čitave obitelji”, izvještava se u johanesburškom listu Star. U Južnoafričkoj Republici u “sljedećih će nekoliko godina broj oboljelih od tog oblika tuberkuloze biti veći od broja onih koji su oboljeli od njenog uobičajenog oblika (TBC)”. Prema podacima Južnoafričkog državnog zavoda za borbu protiv tuberkuloze, oboljeli od TBC-a sami mogu doprinijeti razvoju tog oblika tuberkuloze ako prerano prestanu uzimati lijekove ili ako ih uzimaju neredovito. Tada se taj opasan oblik TBC-a može prenijeti na ljude koji nikad nisu bolovali od tuberkuloze. Liječenje TBC-a otpornog na lijekove 20 je puta skuplje od liječenja normalnog TBC-a, a rezultati koji se postižu daleko su slabiji — polovina oboljelih od ovog oblika te bolesti umre. U izvještaju stoji da kriza u Južnoafričkoj Republici povezana s TBC-om “izmiče kontroli usprkos tome što je liječenje TBC-a besplatno”. Dvije trećine stanovništva u sebi nosi bakterije TBC-a koje bi se lako mogle aktivirati u slučaju zaraze virusom HIV-a.

‘Četrdesetdevetogodišnjaci, pazite’, upozorava list Asahi Shimbun. Muškarci u toj dobi hapšeni su zbog ubojstva ili pokušaja ubojstva više nego ikoji drugi u Japanu. Također su često na listi onih koji su nekome nanijeli tjelesne ozljede. Za njima dolaze 47-godišnjaci, zatim 48-godišnjaci pa 45-godišnjaci. Zašto mnogi te dobi? Muškarci koji se bliže pedesetoj godini došli su do raskrižja u svom životu, kaže jedan psihijatar iz Tokya. “Djeca su im se osamostalila, moraju se brinuti za svoje ostarjele roditelje, a bračni odnosi postaju sve gori”, kaže on. “Došli su do stupnja kad se teško kontroliraju, te neki impulzivno reagiraju čak i kad mogu predvidjeti opasnost.” Prema onome što stoji u tom listu, krediti za kuću, troškovi školovanja, pritisci na radnom mjestu, otkaz i nesiguran posao također doprinose stresu kod muškaraca koji se bliže pedesetoj godini života.

Londonski The Sunday Times izvještava da neki liječnici iz Japana, Sjedinjenih Država i Velike Britanije krive kompjutersku tehnologiju, naprave kao što su elektronski planeri i sistemi za navigaciju u automobilu, za sve lošije pamćenje mladih odraslih osoba. Ti liječnici tvrde da takve moderne naprave potiču na sve manju upotrebu mozga pri rješavanju problema, te zbog toga namještenici, čak i oni koji su tek u dvadesetim ili tridesetim godinama, nisu u stanju pamtiti imena, pisane riječi i dogovorene sastanke. Dr. David Cantor s Instituta za psihologiju u Atlanti (Georgia, SAD) kaže: “Mnogi stručnjaci smatraju da je nekim ljudima teško upijati nove informacije jer su već prezasićeni njima. (...) Oni zaboravljaju određene stvari jer im previše toga odvlači pažnju još u početku kad se susretnu s njima.” Dr. Takashi Tsukiyama iz Tokya zapaža da te poteškoće “nemaju ništa s dobi, već su povezane s [vašim] načinom života, naprimjer nedovoljnim korištenjem mozga”.

Prema vladinim podacima, samoubojstvo je među Amerikancima osmi glavni uzrok  smrti. Više od 30 000 Amerikanaca godišnje počini samoubojstvo, a svake godine ima i više od 650 000 pokušaja samoubojstva. Na svaka dva ubojstva dođe više od tri samoubojstva, kaže novinska agencija Reuters. I javnost i privatne organizacije na samoubojstvo ukazuju kao na “težak problem koji pogađa javno zdravstvo”. David Satcher, američki ministar zdravstva, kaže: “Malo je onih koji u svom životu ne dožive tragediju samoubojstva.” Neki od faktora koji vode do samoubojstva su “depresija, osjećaj beznađa i bespomoćnosti, alkohol i zloupotreba drugih opojnih sredstava”, izvještava Reuters.

Premda se u Sjedinjenim Državama tradicionalno poštuje Bibliju, nedavna studija pokazala je da samo 16 posto onih koji se tamo izjašnjavaju kao kršćani kaže da svakodnevno čita Bibliju. Prema izvještaju The Sun Heralda, u Biloxiju (Mississippi, SAD) jedna je druga studija pokazala da samo 2 od 10 ljudi zna tko je održao Propovijed na gori. Osim toga, ispitanici su mogli navesti samo tri ili četiri od Deset zapovijedi.

Pijenje lijekova sa sokom od grejpa može povećati “opasnost od nuspojava te u nekim slučajevima [prouzročiti] ozbiljne reakcije”, izvještava UC Berkeley Wellness Letter. To se najviše odnosi na neke lijekove za smanjivanje kolesterola, reguliranje visokog krvnog tlaka, koje se naziva kalcijski blokatori, te neka sredstva za smirenje. No zanimljivo je da reakcija nije negativna kod svih ljudi niti svi sokovi od grejpa prouzrokuju takve probleme. “Ako trebate uzimati neki lijek, a pijete sok od grejpa”, kaže Wellness Letter, “porazgovarajte sa stručnom osobom o mogućim reakcijama.”

Istraživači koji rade u kenijskom Nacionalnom parku Amboseli otkrili su da je jedan od ključnih faktora za opstanak krda slonova pamćenje najstarije ženke. “Pokazalo se da najstarije slonice, takozvane matrijarh, i to one koje imaju najmanje 55 godina, bolje raspoznaju tko im je prijatelj, a tko je stranac negoli (...) one koje imaju 35 godina”, izvještava se u Science Newsu. Pamteći pozive, odnosno niskofrekventno rikanje, kojima “ostaju u vezi”, najstarije ženke prepoznaju nepoznate pozive i okupljaju krdo kako bi se zaštitilo. Izvještaj kaže da “ženka može prepoznati oko 100 slonova po njihovim pozivima”. Zbog toga kad krivolovci ubiju stariju ženku, to za čitavo krdo znači gubitak velikog izvora podataka.

“Alkohol godišnje ubije 55 000 mladih ljudi”, izvještava francuski dnevnik Le Figaro. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), alkohol je najveći ubojica evropskih muškaraca u dobi od 15-29 godina te je jedan od činilaca odgovornih za 25 posto svih smrti. U to su uključene smrti uzrokovane “trovanjem alkoholom, prometnim nesrećama te samoubojstva i ubojstva”, kažu te novine. Situacija je izrazito loša u nekim zemljama Istočne Evrope, gdje je “trećina mladih muškaraca zbog prekomjernog konzumiranja alkohola osuđena na skoru smrt”. Dr. Gro Harlem Brundtland, generalni direktor WHO-a, na konferenciji u Stockholmu (Švedska) javno je osudio nametljivi marketing proizvođača alkohola, koji mladima sve više otežava stjecanje “uravnoteženog i zdravog gledišta o alkoholu”.

Nedavna istraživanja psihologa pokazala su da “veliki bankovni račun nije ključ za sretan život. Ustvari, mala je vjerojatnost da će netko pronaći zadovoljstvo zbog toga što je bogata, popularna i utjecajna osoba.” Kennon Sheldon sa Sveučilišta Missouri-Columbia u Sjedinjenim Državama kaže: “Mnoge reklame zapadnih zemalja nameću nam gledište da trebamo biti lijepi, popularni i bogati. To se možda povoljno odražava na prodaju, no oni koji nasjednu na to nisu najsretniji ljudi.” Kao što je izvijestio londonski list The Independent, istraživanje provedeno među više od 700 studenata pokazalo je da oni “samopoštovanje” i “bliske odnose s drugima” smatraju najvažnijim činiocima koji doprinose njihovoj sreći. Studenti su kao razlog za sreću najmanje spominjali novac. Gledište da “‘oni koji misle da se novcem ne može kupiti sreća ne znaju gdje kupovati’ pobijeno je”, kažu te novine.