Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Zadivljujući žilni sustav

Zadivljujući žilni sustav

ZAMISLITE dom u kojem su vodovodne cijevi usavršene do te mjere da njima teče tekućina koja bez problema prenosi hranu, vodu, kisik i odvodi otpadne tvari. Osim toga, zamislite da se te cijevi mogu same popraviti kad dođe do kvara ili produžiti se i umnožiti u skladu s potrebama domaćinstva. Bilo bi to pravo remek-djelo!

Međutim, u vašem tijelu postoje “cijevi” čije su funkcije još složenije. One sudjeluju u reguliranju tjelesne temperature i kroz njih prolazi zapanjujuće mnoštvo hormona, ili kemijskih glasnika, i veoma djelotvornih obrambenih tjelešaca koja vas štite od bolesti. Sve te “cijevi” usto su meke i elastične, što im omogućava da djeluju poput amortizera i savijaju se zajedno s tjelesnim udovima. Nitko od ljudi ne bi mogao konstruirati takav sustav, no Stvoritelj je to učinio kad je oblikovao vene, arterije i kapilare ljudskog tijela.

Glavni dijelovi žilnog sustava

Čovjekov žilni sustav zapravo se sastoji od dva sustava koji surađuju jedan s drugim. Jedan je krvožilni sustav, u koji spadaju srce, krv i sve krvne žile. Drugi je limfni sustav — splet žila koje suvišnu tekućinu iz tkiva, takozvanu limfu, vraćaju u krvotok. Kad bi se krvne žile samo jedne odrasle osobe poslagalo po duljini jednu za drugom, dobilo bi se traku dugu 100 000 kilometara kojom bi se moglo dva i po puta omotati zemaljsku kuglu! Taj veliki splet žila donosi milijardama stanica životodajnu krv, na koju otpada otprilike 8 posto tjelesne težine.

Naravno, srce je izvor iz kojeg se krvožilni sustav napaja energijom. Ono je veliko otprilike kao šaka i svakodnevno šalje u sve dijelove tijela najmanje 9 500 litara krvi — što iziskuje otprilike jednaki napor kao i da se svaka 24 sata teret od jedne tone podigne na visinu od desetak metara!

Upoznavanje s krvožilnim sustavom

Kako izgleda optok krvi? Krenimo od krvi s iscrpljenim zalihama kisika koja stiže u srce putem dvije velike vene — gornje i donje šuplje vene. (Vidi ilustraciju.) Iz tih vena krv istječe u prvu srčanu komoru, desnu pretklijetku. Desna pretklijetka potom tjera krv u mišićaviju komoru, desnu klijetku. Odatle krv odlazi u pluća kroz plućno arterijsko stablo, koje se dijeli u dvije plućne arterije — jedine arterije kojima teče krv s iscrpljenim zalihama kisika. Ta krv inače teče venama.

Dok se nalazi u plućima, krv se oslobađa ugljičnog dioksida i opskrbljuje se kisikom. Potom kroz četiri plućne vene — jedine vene kojima teče krv bogata kisikom — teče u lijevu srčanu pretklijetku. Iz lijeve pretklijetke krv ulazi u najsnažniju srčanu komoru, lijevu klijetku, koja tjera krv obogaćenu kisikom u aortu, odakle odlazi u druge dijelove tijela. Najprije dolazi do istovremene kontrakcije dviju pretklijetki, nakon čega slijedi kontrakcija dviju klijetki, a ta dvostruka radnja čini jedan otkucaj srca. Četiri unutrašnja zaliska osiguravaju jednosmjerni protok krvi kroz srce.

Budući da lijeva klijetka šalje krv u udaljene dijelove tijela, njeni su mišići otprilike šest puta snažniji od mišića desne klijetke. To dovodi do porasta tlaka koji bi lako mogao uzrokovati aneurizme (izbočenja ili proširenja arterijskih stijenki) ili čak potencijalno smrtonosne moždane udare kad ne bi bilo vješto smišljenog mehanizma koji ublažava posljedice naglog porasta tlaka.

Elastične arterije

Najveća arterija u tijelu, aorta, i njeni glavni ogranci čine takozvane elastične arterije. Te žile imaju velik lumen, ili šupljinu, što omogućava lak protok krvi. Osim toga, imaju i debele, mišićave stijenke protkane koncentrično poredanim slojevima elastina, proteina koji je rastezljiv poput gume. Kad krv iz lijeve klijetke dođe u elastične arterije, one se šire i time ublažavaju posljedice naglog povećanja tlaka te tjeraju krv prema idućoj grupi arterija, mišićnim arterijama, čije stijenke također sadrže elastin. Zahvaljujući ovom izvanrednom mehanizmu krvni tlak se stabilizira prije nego što dođe do osjetljivih kapilara. *

Promjer mišićnih arterija kreće se otprilike od 0,3 milimetra do jednog centimetra. Kad se šire ili stežu pod utjecajem posebnih živčanih vlakana, te žile sudjeluju u regulaciji optoka krvi, čineći žilni sustav izuzetno dinamičnim. Naprimjer, ako dođe do ozljede ili se pojavi neka druga opasnost, senzori tlaka koji se nalaze u stijenkama arterija šalju signale u mozak, koji potom poručuje odgovarajućim arterijama da smanje dotok krvi u manje važna područja, kao što je koža, i preusmjere krv u vitalne organe. Časopis New Scientist piše: “Arterije mogu ‘osjetiti’ protjecanje krvi i shodno tome reagirati.” Je li onda čudno što ih neki nazivaju “inteligentnim cijevima”?

Kad krv izlazi iz najmanjih arterija — arteriola — njen je tlak stabiliziran i kreće se oko 35 mm Hg. Sada je od presudne važnosti da tlak bude stabilan i nizak jer se arteriole spajaju s najsitnijim krvnim žilama, kapilarama.

Crvene krvne stanice kreću se u koloni

Kapilare imaju promjer od osam do deset mikrona (milijunti dio metra) i tako su uske da crvene krvne stanice prolaze njima u koloni jedna po jedna. Stijenke kapilara sačinjene su od samo jednog sloja stanica i one prenose u okolna tkiva hranjive tvari (koje se nalaze u plazmi, ili tekućem dijelu krvi) i kisik (koji donose crvene krvne stanice). Ugljični dioksid i druge otpadne tvari istovremeno se difuzijom vraćaju iz tkiva u kapilare kako bi bili odstranjeni iz organizma. Jedan sićušni kružni mišić, takozvani sfinkter, ujedno omogućava reguliranje protoka krvi kroz kapilare u skladu s potrebama okolnog tkiva.

Od venula preko vena do srca

Nakon što napusti kapilare, krv ulazi u sićušne vene koje se nazivaju venule. Promjer venula kreće se od 8 do 100 mikrona, a njihovim spajanjem nastaju vene kojima se krv vraća u srce. Kad krv stigne u vene, njen je tlak već zanemarivo nizak, tako da su stijenke vena tanje od stijenki arterija. One također sadrže manje elastina. Međutim, imaju veći lumen, tako da se u venama zadržava čak 65 posto krvi koja se nalazi u tijelu.

U venama je tlak nizak, no one ipak na vješt način vraćaju krv u srce. Kao prvo, vene imaju posebne polumjesečaste zaliske koji sprečavaju da se pod utjecajem sile teže krv vraća u smjeru suprotnom od srca. Kao drugo, one koriste skeletne mišiće. Na koji način? Kad se ti mišići stegnu, uzmimo za primjer savijanje nožnih mišića dok hodate, oni pritišću obližnje vene. Time se krv tjera kroz zaliske koji je propuštaju samo u jednom smjeru — prema srcu. Na kraju tlakovi u trbušnoj i prsnoj šupljini, koji se mijenjaju zbog disanja, pomažu venama da svoj sadržaj prenesu u desnu pretklijetku srca.

Krvožilni sustav tako dobro funkcionira da se čak i kad je organizam u stanju mirovanja svake minute u srce vraća otprilike pet litara krvi! Ta se količina kod hodanja povećava na osam litara. Kroz srce zdravog maratonca svake minute može proteći 35 litara krvi — što je sedam puta više nego u stanju mirovanja!

U nekim se slučajevima venski zalisci mogu oštetiti, a razlozi mogu biti genetska predispozicija, gojaznost, trudnoća ili dugo stajanje. Kad se zalisci oštete, ispod njih nakuplja se krv koja uzrokuje širenje vena i pojavu varikoznih (proširenih) vena. Slično tome, naprezanje, primjerice prilikom porođaja ili pražnjenja debelog crijeva, povećava pritisak u trbušnoj šupljini, što sprečava povratak krvi iz vena koje se nalaze u anusu i debelom crijevu. U tom slučaju može doći do proširenja vena koja se nazivaju hemoroidi.

Limfni sustav

Kad kapilare dopremaju tkivima hranjive tvari i uzimaju otpadne tvari, one odnose nešto manje tekućine nego što je isporučuju. Krv gubi neke važne proteine koji odlaze u okolna tkiva. Stoga je tijelu potreban limfni sustav. On prikuplja svu suvišnu tekućinu, takozvanu limfu, i vraća je u krvotok kroz dvije velike vene — jedna se nalazi pri dnu vrata, a druga u prsnom košu.

Kao što je to slučaj s arterijama i venama, i limfne žile dijele se na nekoliko vrsta. Najmanje su limfne kapilare, koje se nalaze u sloju krvnih kapilara. To su veoma propusne žilice koje upijaju suvišnu tekućinu iz okolnog tkiva i šalju je u veće, sabirne limfne žile, koje prenose limfu do žilnih stabala. Ona se spajaju i tvore limfne vodove, iz kojih tekućina odlazi u vene.

Limfa teče samo u jednom smjeru — prema srcu. Stoga kod limfnih žila ne postoji optok kao kod krvožilnog sustava. Lagano pokretanje mišića limfnih žila, potpomognuto pulsiranjem obližnjih arterija i pokretanjem udova, omogućava da limfna tekućina teče tim žilama. Svako začepljenje limfnih žila uzrokuje nakupljanje tekućine na tom mjestu i stvaranje otekline koja se naziva edem.

Limfnim žilama mogu putovati i uzročnici raznih bolesti. Stoga je naš Stvoritelj opremio limfni sustav snažnim obrambenim elementima, limfnim organima. U njih spadaju limfni čvorovi (raspoređeni duž sabirnih limfnih žila), slezena, prsna žlijezda, krajnici, sluznica crvuljka i nakupine limfnih čvorića (Peyerove pločice) u tankom crijevu. Ti organi sudjeluju u proizvodnji i pohranjivanju limfocita, glavnih stanica imunološkog sustava. Zdrav limfni sustav doprinosi zdravlju organizma.

Ovdje se naše putovanje kroz žilni sustav završava. Međutim, čak i ovo kratko upoznavanje s njime otkriva da se radi o remek-djelu zapanjujuće složenosti i djelotvornosti. Osim toga, taj sustav bez prestanka mirno obavlja svoj posao, a da vi niste toga ni svjesni — osim ako ne dođe do bolesti. Zato čuvajte svoj žilni sustav, a on će zauzvrat čuvati vas.

^ odl. 12 Krvni tlak mjeri se očitavanjem vrijednosti (u milimetrima) do koje se podiže živa na skali tlakomjera. Gornji i donji tlak, koji nastaju stezanjem i opuštanjem srčanog mišića, nazivaju se sistolički i dijastolički tlak. Oni se razlikuju od osobe do osobe, a na te razlike utječu faktori kao što su dob, spol, umni napor, psihička napetost i umor. Krvni tlak obično je niži kod žena nego kod muškaraca. Kod djece je niži, a kod starijih osoba viši. Premda mišljenja o tome neznatno variraju, kod zdrave mlade osobe sistolički se tlak obično kreće od 100 do 140 mm Hg, a dijastolički od 60 do 90 mm Hg.

[Grafički prikaz na stranici 24, 25]

(Vidi publikaciju)

Krvožilni sustav

PLUĆA

SRCE Lijeva klijetka

ARTERIJE

ARTERIOLE

KAPILARE

VENULE

VENE

SRCE Desna klijetka

Krv s iscrpljenim zalihama kisika

Krv bogata kisikom

Iz organa

GORNJA ŠUPLJA VENA

Iz organa

DONJA ŠUPLJA VENA

DESNA PRETKLIJETKA

DESNA KLIJETKA

zalisci

U pluća

PLUĆNA ARTERIJA

Iz pluća

LIJEVA PRETKLIJETKA

LIJEVA KLIJETKA

zalisci

AORTA

U organe

[Grafički prikaz na stranici 25]

(Vidi publikaciju)

Kucanje srca

1. Opuštanje

2. Kontrakcija pretklijetki

3. Kontrakcija klijetki

[Slika na stranici 25]

Krvne stanice putuju kroz 100 000 kilometara krvnih žila

[Slika na stranici 26]

Fotografija kapilara u kojima se crvene krvne stanice kreću u koloni jedna po jedna

[Zahvala]

Lennart Nilsson