Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Cijena nastojanja da se učini što više

Cijena nastojanja da se učini što više

ZAPADNI SVIJET DANAŠNJICE OPIJEN JE BRZINOM I PRAKTIČNOŠĆU

STROJ za pranje suđa štedi vrijeme u kuhinji. Stroj za pranje rublja čini to isto u kupaonici. Milijuni ljudi ne moraju niti izaći iz kuće da bi obavili kupovinu ili radi bankarskih usluga — jednostavno uključe kompjuter i učine to putem Interneta.

Da, svijet je, ili barem neki njegovi dijelovi, prepun svakovrsnih uređaja koji ljudima štede vrijeme i energiju. Stoga biste mogli pomisliti kako imaju napretek vremena za obitelj i opuštanje. Pa ipak, mnogi vrlo često znaju reći kako nikad dosad nisu osjećali toliki umor i pritisak. Uzroci tome brojni su i složeni.

Ekonomski pritisci nalaze se pri samom vrhu popisa uzroka. Australski Centar za istraživanje i unapređivanje industrijskih odnosa analizirao je koliko sati ljudi u toj zemlji provedu na poslu i ustanovio da “ogroman broj radnika redovito radi više od 49 sati tjedno” te da će se “to povećanje broja radnih sati vjerojatno negativno odraziti na obiteljski i društveni život, i to u znatnoj mjeri”. Mnogi radnici izabiru živjeti u predgrađima koja imaju više zelenila i mirnija su. To može značiti tjedno — ili čak dnevno — dodatne sate vožnje u prenatrpanim vlakovima i autobusima ili po zakrčenim cestama. Time se zapravo samo produžava radni dan i stvara dodatna napetost.

Jeste li neispavani?

Problemi povezani sa spavanjem posljednjih su godina postali toliko uobičajeni da se u mnogim dijelovima svijeta otvaraju klinike za liječenje poremećaja spavanja. Istraživači su ustanovili da se kod ljudi koji iz dana u dan ne spavaju dovoljno nagomilava dug koji moraju vratiti snu. Prirodno je da njihovo tijelo želi otplatiti taj dug te ih potiče na to, izazivajući osjećaj umora. No zbog današnjeg načina života koji ljudima krade san, mnogi ostaju kronično umorni.

Tijekom proteklog stoljeća vrijeme spavanja u jednoj zapadnoj zemlji skratilo se za 20 posto, tako da je prosjek s devet sati pao na sedam. Istraživači su prikupili dokaze da neispavanost uzrokuje probleme kod učenja i pamćenja te slabljenje motoričkih sposobnosti i imunološkog sustava. Većina nas i sama je ustanovila da je umoran um ujedno sklon greškama. Nažalost, te greške mogu uzrokovati ozbiljne probleme i mogu nas skupo stajati.

Visoka cijena iscrpljenosti

Umor koji se javlja kao posljedica dugačkog radnog vremena i smanjenja broja radnika navodno je sukrivac za neke najteže katastrofe s kraja 20. stoljeća. Među njima su nuklearna katastrofa u Černobilu (Ukrajina), eksplozija space shuttlea Challenger i izlijevanje nafte iz tankera Exxon Valdez do kojeg je došlo kad je tanker udario u jedan greben u zaljevu Prince William na Aljaski.

Do eksplozije u Černobilu došlo je za vrijeme jednog posebnog ispitivanja u elektrani. U svojoj knjizi The 24-Hour Society, Martin Moore-Ede kaže da se ispitivanje “vršilo pod nadzorom jednog iscrpljenog tima elektroinženjera koji su u postrojenju bili već najmanje trinaest sati, a vjerojatno i više zbog desetosatnog kašnjenja u pribavljanju dozvole za početak ispitivanja”. No bez obzira na uzrok, nedavno provedena studija otkrila je jednu dugotrajnu posljedicu nekontroliranog ispuštanja radioaktivnog zračenja, a to je deseterostruki porast oboljelih od raka štitnjače među ukrajinskom djecom u periodu od 1986.

Nakon detaljne istrage o eksploziji space shuttlea Challenger, u izvještaju predsjedničke komisije stajalo je da je jedna grupa radnika na ugovor 480 puta prekoračila dozvoljenih 20 prekovremenih sati, dok je jedna druga to učinila 2 512 puta. U izvještaju je dalje stajalo kako je iscrpljenost radnika u rukovodećem timu koja se javila uslijed “višednevnog prekovremenog rada i nedostatnog sna” također značajno doprinijela pogrešnom izdavanju dozvole za lansiranje shuttlea. Izvještaj je također naveo da “pretjerani prekovremeni rad uzrokuje pad učinkovitosti radnika, a povećava opasnost od ljudske pogreške”.

Prema riječima nekih sindikalista, reduciranje posade brodova kojim se navodno snižava troškove poslovanja značilo je da su pomorci na Exxon Valdezu morali raditi duže i izvršavati dodatna zaduženja. U izvještaju o nesreći objašnjava se da je treći časnik palube, koji je zapovijedao brodom u trenutku nasukavanja nešto poslije ponoći, bio na nogama još od ranog jutra. Gotovo 42 milijuna litara nafte — najveća naftna mrlja u povijesti SAD-a — nanijelo je strahovite štete plažama te biljnom i životinjskom svijetu, a troškovi čišćenja iznosili su preko dvije milijarde dolara.

Podmuklije posljedice iscrpljenosti

Prema jednoj procjeni, umor i iscrpljenost stoje svijet barem 377 milijardi dolara godišnje! No nema tih novaca kojima se mogu izraziti gubici u ljudskim životima i zdravlju, što je isto tako veoma česta posljedica. Uzmimo za primjer prometne nesreće. Klinika za liječenje poremećaja spavanja u Sydneyu (Australija) izvještava da 20 do 30 posto prometnih nesreća u toj zemlji izazovu vozači koji zaspe za volanom. Procjenjuje se da u Sjedinjenim Državama pospanost uzrokuje barem 100 000 prometnih nesreća godišnje.

No možda tu nije kraj posljedicama iscrpljenosti. Žrtva neke nesreće koju hitno voze u bolnicu na operaciju nada se da je njen liječnik budan i sabran. No zbog pretrpanog vremenskog rasporeda i dugačkog radnog vremena može se dogoditi da je liječnik sve samo ne budan i sabran! Jedan izvještaj australskog Zavoda za zdravstvo i socijalnu skrb otkrio je da je otprilike 10 posto liječnika radilo preko 65 sati tjedno, 17 posto svih specijalista premašilo je tu brojku, dok je 5 posto “mlađih liječnika” radilo preko 80 sati tjedno!

“Strojevi su zaštićeni jer za njih postoje priručnici za rukovanje, natpisi s upozorenjem i tečajevi za rad na njima”, kaže Martin Moore-Ede. “Ljudi na ovaj svijet dolaze bez takve zaštite. (...) Šokantna je istina da daleko manje znamo o strukturi ljudskog bića nego o hardveru ili softveru na kojem ono radi.”

Naše tijelo nema rotirajuća crvena svjetla i alarmne uređaje koji nam govore da trebamo stati ili usporiti. No ono nam ipak daje neke upozoravajuće znakove. To su kronični umor, promjene raspoloženja, depresije i podložnost virusima koji vladaju. Ukoliko imate ovakve simptome — naravno, uz pretpostavku da nemate prikrivenih fizičkih ili kakvih drugih zdravstvenih problema — možda je vrijeme da preispitate svoj način života.

Posljedice prezaposlenosti po društvo

Stresan način života i nedostatak sna negativno se odražavaju i na međuljudske odnose. Pogledajmo što se dogodilo Johnu i Marii, * tek vjenčanom bračnom paru. Željeli su što i većina novih bračnih parova — udoban dom i financijsku sigurnost. Tako su oboje pronašli posao s punim radnim vremenom. No kako su radili u različitim smjenama, malo su vremena provodili zajedno. Uskoro je njihov odnos počeo trpjeti. Međutim, ignorirali su te simptome i nastavili udovoljavati svojim silnim obavezama sve dok im se brak, koji jedva da je i započeo, nije raspao.

“Istraživanja pokazuju da je stopa razvoda u obiteljima u kojima supružnici sa stalnim zaposlenjem rade u smjenama 60 posto veća nego među radnicima koji rade samo danju”, stoji u knjizi The 24-Hour Society. Pa ipak, bez obzira na to rade li u smjenama ili ne, mnogi parovi nastoje toliko toga nagurati u svoj život da time zapravo izguraju život iz svog braka. Neke druge stres i umor mogu uvući u začarani krug zloupotrebe droge i alkohola te loših prehrambenih navika — a to su činioci koji ne samo da povećavaju iscrpljenost već mogu dovesti do još mnogih problema, čak i do zlostavljanja djece.

Da bi se roditeljima pomoglo izaći na kraj s prevelikim brojem obaveza, otvara se sve više ustanova za čuvanje djece, od kojih neke nude čak dvadesetčetverosatnu uslugu. Kod mnoge je djece televizija preuzela ulogu paziteljice. Naravno, da bi se djeca razvila u odgovorne, emocionalno uravnotežene odrasle osobe, morala bi provoditi dosta kvalitetnog vremena s roditeljima. Stoga bi bilo mudro da oni roditelji koji su zbog nastojanja da zadrže pretjerano visoki životni standard preumorni za svoju djecu proračunaju koliko će to stajati — kako djecu tako i njih same.

I ostarjeli često znaju biti žrtve današnjeg brzog tehnološkog društva. Brzina promjena i stalna poplava novih napravica na tržištu kod mnogih od njih izaziva osjećaj zbunjenosti, nesigurnosti, straha, pa čak i osjećaj da ih je vrijeme pregazilo. Što budućnost donosi takvim osobama?

Jesmo li svi mi — mladi i stari — prepušteni potpuno na milost i nemilost svijetu koji je izgleda naumio kretati se sve brže? Ili je ipak moguće poduzeti neke korake kojima bismo si olakšali tu borbu i poboljšali kvalitetu života? Lijepo je znati da je takvo što moguće, što ćemo vidjeti u sljedećem članku.

^ odl. 20 Imena su promijenjena.

[Slike na stranici 6]

Moguće da je iscrpljenost sukrivac za nuklearnu katastrofu u Černobilu, eksploziju space shuttlea “Challenger” i izlijevanje nafte iz “Exxon Valdeza”

[Zahvale]

Ljubaznošću U.S. Department of Energy’s International Nuclear Safety Program

Fotografija NASA-e

[Slike na stranici 7]

Brzi tempo života može dovesti do zategnutih odnosa u braku

[Slika na stranici 8]

Borba sa silnim obavezama navede neke da se okrenu alkoholu