Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Pogled u svijet

Pogled u svijet

Štetočina krasnog izgleda

Vodeni hijacint je biljka koja ima krasne ljubičaste cvjetove. Prije nekoliko desetljeća dospjela je u Viktorijino jezero u Africi i toliko se razmnožila da sada prekriva 2 000 četvornih kilometara površine jezera te stvara probleme u ribolovu, neobično važnoj djelatnosti od koje žive milijuni ljudi u zemljama koje ga okružuju, Keniji, Tanzaniji i Ugandi. U Ugandi je zbog začepljivanja cijevi za dovod vode ta biljka uzrokovala ozbiljne probleme postrojenjima za pročišćavanje vode i hidroelektranama. Ona ujedno stvara idealne uvjete za razmnožavanje komaraca, puževa i zmija, što dovodi do porasta broja slučajeva zmijskih ugriza te oboljelih od malarije i shistosomijaze (bilharcijaze). Premda su u jezero stavljeni žišci koji se hrane isključivo hijacintom, zasad ne uspijevaju pratiti njegovo izuzetno brzo razmnožavanje. Stanovnici ribarskih naselja počeli su ručno uklanjati taj korov i dosad su izvadili na tisuće tona. No to se pokazalo samo kao privremeno rješenje. Sada se i Svjetska banka uključila u projekt čišćenja jezera koji stoji nekoliko milijuna dolara.

Pernati fosil je podvala

Časopis National Geographic izvijestio je da je fosil pronađen u kineskoj pokrajini Liaoning “prava karika koja nedostaje u složenom lancu koji povezuje dinosaure i ptice”. Fosil, nazvan Archaeoraptor liaoningensis, navodno je imao rep dinosaura te ptičja prsa i leđa. No sada su znanstvenici sve više uvjereni da su “postali žrtve jedne sitne fosilne prijevare”, izvještava Science News. Paleontolozi koji su pregledavali fosil postali su sumnjičavi kad su zapazili da nedostaju kosti koje povezuju rep i tijelo te da se na kamenu vide tragovi naknadne intervencije. Philip Currie, iz nacionalnog Tyrrellovog paleontološkog muzeja u Drumhelleru (Alberta, Kanada), sumnja da je netko “prilijepivši dio dinosaurovog repa na fosil ptice htio povećati vrijednost Archaeoraptora”, kaže se u izvještaju.

Podvodni revolveraši

Prizor kao da je uzet iz vesterna: protivnici u dvoboju okrenuti su licem jedan prema drugome, šaržeri su napunjeni, a okidači napeti. Nakon što je prvi ispalio hitac i povukao se, drugi cilja i puca. No u dvoboju morskih račića revolveraša nema stradalih, budući da su protivnici uvijek na sigurnoj udaljenosti. Međutim, prema izvještaju časopisa Der Spiegel, mlazovi vode koji im štrcaju iz desne štipaljke nisu uvijek bezopasni. Rak taj svoj revolver na vodu ujedno koristi za prepad i ubijanje plijena, primjerice crvâ, rakovica ili sitne ribe. Mlaz vode, koji nastaje naglim i silovitim zatvaranjem štipaljke, čak je dovoljno jak da razbije staklo akvarija. U slučaju da morski račić revolveraš ostane bez desne štipaljke, pretvorit će se u ljevorukog malog revolveraša, jer mu se lijeva štipaljka razvija u novi revolver, dok se ona koju je prije koristio za pucanje obnavlja i postaje normalna štipaljka.

Ustoličen živi Buddha

“Predstavnici kineskih vlasti predsjedavali su ustoličenju jednog dvogodišnjeg dječaka na položaj značajnog ‘živog Buddhe’ u tibetanskoj religiji”, izvještava The New York Times. Dječak po imenu Soinam Puncog izabran je između 670 dječaka da bi služio kao sedmi reting-lama. Monasi su se pri odabiru lame navodno služili vračanjem. “No pitanje je hoće li većina Tibetanaca i monaha prihvatiti dječaka kao pravog lamu”, pišu novine. Zašto? Zato što je ranije dalaj-lama, vrhovni tibetanski vjerski vođa, objavio ime drugog dječaka kojeg je izabrao za reting-lamu. Nekada su reting-lame služili kao vođe u trenutku odsutnosti dalaj-lame.

Idoli koji zagađuju vodu

Hindusi imaju običaj da po završetku svake svetkovine bacaju idole u najbližu vodu. To nije bio ekološki problem dok se idole premazivalo bojama dobivenim od raznog cvijeća ili biljnim bojama. Međutim, kad su proizvođači prešli na izradu boja koje sadržavaju teške metale i kancerogene tvari, u nekim je dijelovima Indije došlo do teškog zagađenja vode nakon što je na tisuće idola bačeno u rijeke i jezera. Kako bi stali na kraj zagađivanju vode, stanovnici jednog gradića skupili su na stotine idola i odnijeli ih na jednu veliku ledinu, gdje su ih porazbijali na komadiće. Časopis Down to Earth predlaže da se to učini posvuda u Indiji i da se izrađivači idola vrate korištenju tradicionalnih boja umjesto sintetičkih. “U suprotnom”, piše časopis, “idoli koje hindusi obožavaju mogli bi zatrovati rijeke koje također obožavaju.”

Anketiranje mladih iz raznih dijelova svijeta

Anketa u kojoj je sudjelovalo više od 4 300 mladih osoba u dobi od 12 do 24 godine pokazuje da današnji mladi cijene tradicionalne vrijednosti, kao što su pouzdanost, uljudnost i marljivost, izvještava The Globe and Mail. Prema podacima agencije Angus Reid Group, koja je anketirala mlade iz 11 zemalja, 95 posto njih reklo je da je najvažnije ‘održati svoju riječ’. Za sljedeću najvažniju tradicionalnu vrijednost 92 posto mladih izabralo je “uljudno ponašanje”, dok je “marljivost” bila veoma cijenjena kod 83 posto ispitanika. Premda “gotovo 80 posto ispitanika smatra da je važno imati partnera za čitav život”, samo 56 posto smatra da je važno vjenčati se. Iznenađujuće je da samo 31 posto mladih smatra da je važno “biti jako bogat”. Rezultati ankete također pokazuju da samo 45 posto ispitanika “s optimizmom gleda na 21. stoljeće”.

Informacije o web stranicama

World Wide Web je velika kompjuterska mreža putem koje su povezani milijuni kompjutera diljem svijeta. Želeći saznati koliko je ta mreža velika, tvrtka Inktomi, koja proizvodi softver programe za Internet, četiri je mjeseca istraživala i katalogizirala stranice Interneta. I kakvi su bili rezultati? Ustanovljeno je da na Internetu postoji preko milijardu različitih stranica! Engleski je daleko najzastupljeniji jezik na Internetu. Koristi se na preko 86 posto stranica. Francuski se pojavljuje u jedva nešto više od 2 posto svih dokumenata na Internetu, dok na nizozemski otpada oko 0,5 posto.

Otrovni lijek?

Zbog pogrešne primjene lijekova svake godine umre od 44 000 do 98 000 Amerikanaca koji se nalaze na bolničkom liječenju, izvještava Institute of Medicine. Taj je problem navodno posljedica pogrešaka u načinu rada bolnica, ambulanti i apoteka. Naprimjer, apotekari koji prema receptu izdaju lijekove često imaju problema zbog liječnikovog nečitkog rukopisa. Je li liječnik prepisao deset miligrama ili deset mikrograma? Daljnji je problem to što imena mnogih lijekova slično zvuče, a to može dovesti do nesporazuma između liječnika, bolničarki, apotekara i pacijenata. Institute of Medicine je zatražio da se u roku od pet godina za 50 posto smanji broj pogrešnih primjena lijekova.

Internet i starije osobe

Elektronska pošta pokazala se kao prava blagodat za starije osobe koje žive u specijaliziranim ustanovama. “Stručnjaci kažu da osobe koje stanuju u domovima umirovljenika, pa čak i one slabog zdravlja, brzo zavole kompjutere i mogu ponovo živnuti zahvaljujući e-mailu i Internetu”, piše The New York Times. “Ljudi koji se nauče služiti tehnikom stječu samopouzdanje koje utječe i na druge aspekte njihovog života, a mnogi su ponosni kad mogu podučavati i druge osobe iz doma.” E-mail omogućava starijim osobama da ostanu u vezi s članovima obitelji koji žive daleko, sa zdravstvenim radnicima koji vode brigu o njima i starim prijateljima, no također im uvelike pomaže da nadvladaju osjećaj bespomoćnosti, dosade i usamljenosti koji pogađa osobe koje zbog bolesti ili poznih godina moraju živjeti u domu umirovljenika ili su vezane za invalidska kolica. Ta im zanimacija podiže moral i smanjuje depresiju. Neke se starije osobe čak uključuju u informatičke obrazovne programe na Internetu, a oni im omogućuju da budućim generacijama prenose znanje i mudrost koju su s vremenom stekle. No, valjalo bi učiniti i neke prilagodbe. Između ostalog, trebale bi im jednostavnije tastature i neki praktičan način za povećavanje slova.

Čovjek stvara nestašice hrane

“Katastrofe koje izazivaju ljudi, primjerice građanski ratovi i ekonomske krize, više utječu na nestašice hrane negoli prirodne katastrofe”, izvještava Organizacija Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO). Dr. Hartwig de Haen, pomoćnik generalnog direktora FAO-a, rekao je: “Godine 1984. katastrofe koje je izazvao čovjek imale su udjela samo u oko 10 posto nestašica hrane. Danas je taj broj porastao na preko 50 posto.” Procjenjuje se da nestašica hrane pogađa 52 milijuna ljudi iz 35 zemalja. Izvještaj dodaje: “Tako velik broj ljudi pogođenih ozbiljnom nestašicom hrane nije zabilježen još od 1984, kad je suša zadesila supsaharsku Afriku.”