Kada je u blizini Lime (Peru) rijeka Apurímac, koja često zna presušiti, odnijela Carmen gotovo svu imovinu, ona je tužno rekla: “Mnogi su prošli kao i ja, zaista mnogi. Nisam ja jedina.” Nešto sjevernije jaki su pljuskovi privremeno pretvorili područje priobalne pustinje Sechura u jezero površine oko 5 000 četvornih kilometara, po veličini drugo u Peruu. U drugim dijelovima svijeta došlo je do neviđenih poplava, snažnih ciklona i velikih suša koji su uzrokovali glad, pošasti, razorne požare te uništavanje poljoprivrednih dobara, imovine i okoliša. Što je bio uzrok svemu tome? Mnogi kažu da je uzrok El Niño, koji je potkraj 1997. nastao u tropskom, ili ekvatorijalnom, dijelu Tihog oceana i trajao otprilike osam mjeseci.

Što je zapravo El Niño? Kako nastaje? Zašto se posljedice osjećaju na tako velikom području? Može li se ubuduće El Niño točno predvidjeti i tako eventualno smanjiti danak u ljudskim životima i imovini?

“Precizno govoreći, El Niño je obična topla morska struja koja nastaje nedaleko od peruanske obale u vremenskim razmacima od dvije do sedam godina”, piše časopis Newsweek. Ima već više od stotinu godina otkako su mornari koji su plovili duž peruanske obale primijetili to zagrijavanje mora. Budući da tople struje obično dolaze u vrijeme Božića, nazvane su El Niño, što na španjolskom znači mali Isus.

Zagrijavanje mora nedaleko od obale Perua uzrokuje veću količinu oborina u toj zemlji. Kiše omogućavaju da se u pustinji razvije bujna vegetacija i da životinje dobro napreduju. No velike kiše znaju uzrokovati i poplave u tom području. Osim toga, topli gornji sloj morske vode sprečava da na površinu dođe hladniji sloj vode koja je bogata hranjivim tvarima. Stoga se mnoge morske životinje, pa čak i neke ptice, sele u druga područja u potrazi za hranom. Posljedice El Niña kasnije se počinju osjećati i u drugim područjima koja se nalaze daleko od peruanske obale. *

Što je uzrok tog neobičnog porasta temperature mora nedaleko od peruanske obale? Da bismo to razumjeli, razmotrimo  najprije fenomen divovskog cirkulacijskog kruga koji postoji u atmosferi između istočnog i zapadnog tropskog dijela Tihog oceana, a poznat je kao Walkerova cirkulacija. * Dok Sunce zagrijava gornji sloj vode na zapadu, nedaleko od Indonezije i Australije, topao i vlažan zrak diže se u više slojeve atmosfere, stvarajući polje niskog tlaka malo iznad površine vode. Zrak koji se podiže postaje sve hladniji i oslobađa se vlage, donoseći spomenutom području kišu. Vjetrovi u višim slojevima atmosfere tjeraju suhi zrak na istok. Putujući prema istoku, zračna se masa hladi i postaje teža, a kad stigne do Perua i Ekvadora počinje se spuštati. Uslijed toga u sloju blizu površine oceana nastaje polje visokog tlaka. Na malim nadmorskim visinama zračne struje, koje se nazivaju pasatni vjetrovi, vraćaju se na zapad prema Indoneziji i tako zatvaraju krug.

Kako pasatni vjetrovi utječu na površinsku temperaturu tropskog Tihog oceana? “U normalnim okolnostima ti vjetrovi djeluju poput povjetarca koji puše nad jezercetom”, piše Newsweek, “tjerajući toplu vodu na zapadni dio Tihog oceana, tako da je na tom dijelu razina mora viša za čak 60 centimetara, a voda toplija za čak 8 Celzijevih stupnjeva nego, naprimjer, u Ekvadoru.” Na istočnom dijelu Tihog oceana iz dubine izvire hladnija voda koja je bogata hranjivim tvarima i zbog toga život u oceanu buja. Tako je tijekom normalnih godina, ili godina u kojima nema El Niña, površinska temperatura mora na istoku niža nego na zapadu.

Koje atmosferske promjene uzrokuju El Niño? “Iz razloga koje znanstvenici još uvijek ne mogu dokučiti”, piše National Geographic, “svakih nekoliko godina pasatni vjetrovi jenjaju ili čak potpuno prestanu puhati.” Kad ti vjetrovi oslabe, topla vodena masa koja se nalazi nedaleko od Indonezije vraća se na istok, podižući površinsku temperaturu mora u Peruu i u drugim istočnim područjima. To kretanje potom djeluje na atmosferu. “Zagrijavanje istočnog dijela tropskog Tihog oceana oslabljuje Walkerovu cirkulaciju  i uzrokuje da se konvektivna zona obilnih kiša premješta na istok, putujući iz zapadnog u središnji i istočni tropski dio Tihog oceana”, stoji u jednom priručniku. Ta kretanja utječu na vremenske prilike na čitavom ekvatorijalnom području Tihog oceana.

El Niño može promijeniti i klimatske karakteristike u područjima koja se nalaze daleko od morskih struja tropskog Tihog oceana. Kako to čini? Posredstvom atmosferske cirkulacije. Dalekosežne posljedice nekog lokalnog poremećaja u atmosferskoj cirkulaciji mogu se usporediti sa situacijom u kojoj se veliki kamen nalazi nasred potoka i stvara valiće koji se šire po čitavom potoku. Poput tog kamena, gusti kišni oblaci koji se uzdižu iznad toplog tropskog dijela oceana stvaraju atmosferske smetnje koje utječu na vremenske prilike u područjima udaljenim na tisuće kilometara.

U zonama koje se nalaze nešto dalje od ekvatora El Niño dobiva na jačini i zamjenjuje brze istočne vjetrove poznate kao mlazne struje. One određuju kretanje većine oluja u tim zonama. Jačanje i promjena smjera mlaznih struja također može pooštriti ili pak ublažiti klimatske uvjete koji su karakteristični za određena godišnja doba. Naprimjer, u nekim sjevernim dijelovima Sjedinjenih Država zime s El Niñom općenito su blaže nego inače, dok su u nekim južnim državama vlažnije i hladnije.

Nastanak pojedinih atmosferskih poremećaja može se predvidjeti samo nekoliko dana unaprijed. Je li to slučaj i s pokušajima predviđanja El Niña? Nije. Kod prognoziranja El Niña nije riječ o kratkoročnoj vremenskoj situaciji, već o neuobičajenim klimatskim pojavama koje zahvaćaju velika područja i svaki put traju po nekoliko mjeseci. Znanstvenici koji se bave istraživanjem klime već su postigli određene uspjehe u prognoziranju El Niña.

Naprimjer, prognoza o pojavi El Niña 1997-98. objavljena je u svibnju 1997. — otprilike šest mjeseci prije nego što se pojavio. Danas je po čitavom tropskom dijelu Tihog oceana usidreno 70 plutača opremljenih instrumentima koji mjere značajke vjetra na površini oceana i temperaturu mora do dubine od 500 metara. Kad se ti podaci unesu u kompjuterske klimatske modele, dobiva se vremenska prognoza.

Pravovremena upozorenja o pojavi El Niña zaista mogu pomoći ljudima da se pripreme na očekivane promjene. Naprimjer, u Peruu je od 1983. prognoziranje El Niña potaklo mnoge poljoprivrednike da uzgajaju stoku i sade kulture kojima pogoduje vlažnija klima, a ribari su se s ribolova preorijentirali na lov morskih račića koji dolaze s toplijim vodama. Da, točno predviđanje i pravovremena priprema mogu smanjiti danak koji El Niño ubire u obliku ljudskih života i materijalne štete.

Znanstvena istraživanja procesa koji određuju klimu na Zemlji svjedoče o točnosti nadahnutih riječi koje je prije otprilike 3 000 godina zabilježio drevni izraelski kralj Salamun. One glase: “Vjetar puše na jug i okreće se na sjever, kovitla sad ovamo sad onamo i vraća se u novom vrtlogu” (Propovjednik 1:6, St). Čovjek suvremenog doba mnogo je naučio o klimi na temelju proučavanja vjetrova i morskih struja. Okoristimo se tim znanjem, obraćajući pažnju na upozorenja u vezi s pojavama kao što je El Niño.