Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Ogapypegua tembiapo

Ogapypegua tembiapo

Mbaʼéichapa oikovaʼekue umi kristiáno ypykue?

Ogapypegua tembiapo

‘Jesús ohokuévo, og̃uahẽ peteĩ puévlope, ha upépe peteĩ kuñataĩ hérava Marta omog̃uahẽ chupe hógape. Ha Marta oguereko peteĩ iñermána hérava María. Upéva ou oguapy Jesús renondépe ohendu hag̃ua iñeʼẽ. Marta katu oiko ojepyʼapy hembiapoitáre ha oñemboja Jesús rendápe ha heʼi chupe: “Nderehechakuaái piko che ermána cherejaha cheaño ajapopaite hag̃ua koʼã tembiapo? Eremína chupe tachepytyvõ”. Jesús katu heʼi chupe: “Marta, Marta, reñemoangekói ha rejepyʼapy heta mbaʼére, ha peteĩ mbaʼénte ningo ñaikotevẽ. Ha María oiporavo upe iporãvéva ha ndojepeʼamoʼãi chugui”.’ (LUCAS 10:38-42)

JAHECHAKUAA Marta iguapaiterei hague ha oiméne oñemombaʼeterei chupe upévare. Umi hudío ningo oguerohoryeterei umi kuña oñangareko porãvape ifamiliakuérare ha kyreʼỹme ojapóvape hembiapo ogapypegua.

Umi kristiána ymaguarégui ningo oñehaʼarõ voi ‘oñangareko porã hogapýre’ (Tito 2:5, ÑÑB). Péro umi kristiánape oñemeʼẽve peteĩ tembiapo ijojahaʼỹva. Mbaʼépa hína upéva? Oñeʼẽ hapichakuérape ijeroviáre (Mateo 28:19, 20; Hechos 2:18). Mbaʼe mbaʼépa rakaʼe umi kuña hudía rembiapo ogapýpe? Ha mbaʼépa ñanemboʼe Jesús heʼivaʼekue Mártape?

Hetaiterei hembiapo hikuái Umi kuñakarai hudía koʼẽ mboyve voi omoñepyrũma hembiapo (Proverbios 31:15). Primero ojapo ifamiliakuérape irambosag̃ua ha upéi ogueraha umi imemby kuimbaʼe eskuélape sinagógape. Umi mitãkuña katu opyta hógape oaprende umi tembiapo ogapypegua, ideprovéchotava chupe omenda vove.

Umi kuñakarai ha imembykuña oñopytyvõ ojapo hag̃ua ogapypegua tembiapo. Ñepyrũrã okarga lámparape aséite (1), otypei (2) ha oñami kavara (3). Upe rire ojapovaʼerã pán. Upearã umi mitãkuña omboveve raẽ pe trígo (4), upéi omonguʼi tuichaicha molínope oiko peve chugui arína iroráva (5). Upe rire katu isy ombojeheʼa ojuehe upe arína, y ha levadúra ha oamasa rire oheja ovu (6), ha upe aja ojapo ambue mbaʼe. Umi mitãkuña katu omboypyʼa kavara kamby ojapo hag̃ua kesu térã ovati kamby rovakue ojapo hag̃ua mantekílla (7).

Ha asaje mboyve pe kuñakarai imembykuñanguéra ndive oho merkádope. Og̃uahẽvo ohetũma hikuái umi mbaʼe hyakuã asýva, ohendu mymbakuéra rasẽ ha umi ombaʼejoguáva ijayvujoa ojerurévo rreváha. Upégui haʼekuéra ogueraha provísta upe árape g̃uarã (8). Ogueraha hikuái pira oñembosekopyréva ha verdúra. Ha pe kuñakarai kristiánaramo oñeʼẽ avei upérupi ijeroviáre (Hechos 17:17).

Umi kuñakarai ohayhúva Jehovápe oiméne ohokuévo ha oukuévo merkádogui omboʼe imembykuñanguérape Ñandejára Ñeʼẽ (Deuteronomio 6:6, 7). Ha omboʼe avei chupekuéra ombaʼejoguakuaa hag̃ua (Proverbios 31:14, 18).

Umi kuñanguéra ningo oguerojavaʼekue avei y pósogui (9), ha upépe ojotopa ivesinakuéra ndive ha oguenohẽ hikuái y ogueraha hag̃ua hógape. Oho rire, imembykuñanguéra ndive oipyso pererĩmimi pe mása opreparavaʼekue ha ombojy tatakuápe (10). Ha upe aja oñemongetajoa hikuái ha ohetũ hyakuã asýma ojy pe pán.

Kaʼaru katu oho hikuái rríope ojaojohéi (11). Primero, onhavõna la ijao, upéi onhuaga, oipoka ha omyasãi yvyra rakãre térã ita ári. Ha upe havõ oiporúva hikuái ojejapo carbonato sódico térã potásico-gui, oñeguenohẽva tanimbúgui.

Oho rire hógape ha oñongatu mboyve la ijao potĩnguéra, pe kuñakarai imembykuñanguéra ndive ojupi heseve terrásape ha omboyvy umi osoro térã ojeráva (12). Ha ojapopa rire upéva, opyta porã pe kuñakaraípe omboʼe hag̃ua imembykuñanguérape otehe ha ovordakuaa hag̃ua (13). Upe riremínte ojapóma hikuái senag̃ua: Omoĩ mesápe pán, verdúra, kesu, pira oñembosekopyréva ha y roʼysã (14). Umi hénte ningo upe tiémpope imbaʼeporãiterei ha upévare katuetelénto imbohupa jepi hikuái.

Pyhare vove umi mitã ojepreparáma oho hag̃ua oke. Péro oĩramo ojegolpeáva katu omona hese hikuái aseiteʼimi térã bálsamo. Ha lámpara rendýpe umi tuvakuéra omombeʼu ifamíliape istória oĩva Ñandejára Ñeʼẽme ha oñemboʼe hendivekuéra. Upéi pyhare vove menakuéra ndareíri heʼi kóicha hembireko guapaitépe: ‘Avápa ojuhúne peteĩ kuña oñangarekokuaáva hógare? Iporãve ningo óro kuʼígui’ (Proverbios 31:10).

‘Oiporavo upe iporãvéva’ Jahechaháicha umi kuña ymaguare ‘heta hembiapo vaʼekue’ (Lucas 10:40). Koʼág̃a rupi upéicha avei ha koʼýte umi sy heta hembiapo. Heta tembiporu ningo añete ombovevuive chupekuéra hembiapo ogapypegua, péro heta sy osẽmante ombaʼapo avei omantene hag̃ua ifamília.

Hembiapo hetáramo jepe umi kristiána koʼag̃agua, nombotapykuéi Ñandejára rembipota. María ojapovaʼekue avei upéicha (Mateo 5:3). Haʼekuéra ningo Ñandejára Ñeʼẽ heʼiháicha oñehaʼã oñangareko porã ifamíliare (Proverbios 31:11-31). Péro ojapo avei hikuái Jesús omboʼevaʼekue Mártape: Omotenonde Ñandejára rembipota. Upéva ningo Marta katuete oiméne ojaporakaʼe. Umi kristiána ndohejái voi umi hembiapo ogapypegua ojoko chupe oaprendeve hag̃ua Ñandejáragui (15) ha oñeʼẽ hag̃ua ambuépe ijeroviáre (Mateo 24:14; Hebreos 10:24, 25). María ojapo haguéicha, ‘oiporavo hikuái pe iporãvéva’. Umi mbaʼére ningo haʼekuéra noñehahaʼãreíri ha upévare oguerohory chupekuéra umi hogaygua, Jesucristo ha Jehová voi (Lucas 10:42; Proverbios 18:22).