Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Wala Ani Ejara Wa Aloo Ejara Waaa?

Wala Ani Ejara Wa Aloo Ejara Waaa?

Wala Ani Ejara Wa Aloo Ejara Waaa?

“Akɛni abɔ gbɔmɔ yɛ Nyɔŋmɔ subaŋ nɔ hewɔ lɛ, gbɔmɔgbee ji nɔ ko ni jara wa ní yɔɔ krɔŋkrɔŋ fe fɛɛ yɛ je lɛŋ lɛ hiɛkpatamɔ.”—The Plain Man’s Guide to Ethics, ni William Barclay ŋma.

ANI okpɛlɛɔ susumɔ akɛ wala ji ‘nɔ ko ni jara wa fe fɛɛ yɛ je lɛŋ’ lɛ nɔ? Bɔ ni adesai feɔ amɛnii amɛhaa lɛ haa anaa faŋŋ akɛ mɛi babaoo kɛ mɔ ni ŋma nakai wiemɔ lɛ kpãaa gbee. Yiwalɔi ni diɔ pɛsɛmkunya nifeemɔi asɛɛ ní amɛsusuuu amɛnanemɛi ahilɛ-kɛhamɔ he lɛ kɛ yiwalɛ ekpãta gbɔmɛi akpekpei abɔ awala hiɛ.—Jajelɔ 8:9.

Abuɔ Mɛi Komɛi Akɛ Amɛhe Bɛ Sɛɛnamɔ

Jeŋ Ta I lɛ ji nɔkwɛmɔnɔ ni sa jogbaŋŋ. Yinɔsaneŋmalɔ A.J.P. Taylor wie akɛ, atee nɔ “agbe gbɔmɛi yakatswaa be ni nakai ta ni yɔɔ gbeyei lɛ yaa nɔ lɛ.” Asraafoi ahiɛnyiɛlɔi kɛ asraafoi tsu nii tamɔ nɔ ni amɛhe bɛ sɛɛnamɔ ko kwraa, ni amɛkɛtao agbojee kɛ hiɛnyam. Yɛ Verdun ta ni awuu yɛ France lɛ, apila ni agbe mɛi ni fa fe akpei ohai enumɔ. Taylor ŋma akɛ: “Jweremɔ nɔ ko [ni jara wa pɔtɛɛ ko] bɛ ni abaaná loo ni abaalaaje, nɔ pɛ ni afeɔ ji gbɔmɛi ni agbeɔ koni akɛtao hiɛnyam.”—The First World War.

Bulɛ ni tamɔ nɛkɛ ni abɛ kɛha bɔ ni wala jara wa ha lɛ egbɛ eshwã babaoo. Woloŋlelɔ ko ni atsɛɔ lɛ Kevin Bales lɛ tsɔɔ mli akɛ, yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli lɛ, “gbɔmɛi ayi ni faa babaoo lɛ [eha] je lɛŋ nitsumɔi ni atsuɔ lɛ amli eyi obɔ kɛ ohiafoi kɛ mɛi ni nii yɔɔ mɔbɔ.” Amɛkɛ amɛwala be fɛɛ miaa amɛhiɛ koni amɛná nɔ ko amɛtsu yɛ jarayeli gbɛjianɔtoo ni nyɛ̃ɔ mɔ nɔ ni “haa wala feɔ tamɔ nii ni jara waaa” nɛɛ mli. Bales wie akɛ mɛi ni kɛ amɛ tsuɔ nii koni amɛná amɛhe sɛɛ lɛ kɛ amɛyeɔ tamɔ nyɔji—“gbɔmɛi ní akɛ amɛtaoɔ shika ni abaanyɛ ashwie amɛ be fɛɛ be.”—Disposable People.

“Kɔɔyɔɔ Hakumɔ”

Yiŋtoi krokomɛi babaoo yɛ ni no haa mɛi akpekpei abɔ nuɔ he akɛ amɛhe bɛ sɛɛnamɔ ni amɛbɛ hiɛnɔkamɔ kwraa—ni ji akɛ mɔ ko mɔ ko susuuu amɛhe kɛji akɛ amɛyɛ shihilɛ mli loo amɛgboi. Kɛfata tawuu kɛ jalɛsane ni ayeee he lɛ, nuhɔmɔ, niyenii ni anaaa aye, hela, suɔlɔ ko gbele , kɛ nibii krokomɛi babaoo hu yɛ ni gbaa adesai anaa, ni ehaa mɛi ayiŋ feɔ amɛ kɔshikɔshi kɛji akɛ wala he yɛ sɛɛnamɔ.—Jajelɔ 1:8, 14.

Yɛ anɔkwale mli lɛ, jeee mɔ fɛɛ mɔ yeɔ ohia futaa loo eyajeɔ jaramɔ shihilɛ mli. Shi mɛi po ni náko shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ lɛ mli niiashikpamɔ lɛ kɛ Maŋtsɛ Solomon ni hi shi yɛ blema Israel, ní bi sane nɛɛ akɛ: “Shi deŋme fɛɛ ni gbɔmɔ gboɔ kɛ etsui ni yeɔ yɛ hulu shishi nɛɛ, mɛni enáa yɛ mli?” lɛ kpãa gbee. Kɛ́ mɛi babaoo susu saji ahe lɛ, amɛyɔseɔ yɛ naagbee mli akɛ nibii babaoo ni amɛfee lɛ fɛɛ bafeɔ “yakayaka nɔ ko kɛ kɔɔyɔɔ hakumɔ.”—Jajelɔ 2:22, 26.

Kɛ́ mɛi babaoo kwɛ amɛshihilɛ be ni eho lɛ, amɛbiɔ akɛ: “Ani wala fɛɛ nɛ?” Hɛɛ, mɛi enyiɛ yɔɔ ni gbɔlɔɔ ni ‘náa amɛjeŋ shihilɛ he miishɛɛ’ diɛŋtsɛ tamɔ bɔ ni blematsɛ Abraham ná lɛ? (1 Mose 25:8) Mɛi babaoo nuɔ he akɛ amɛshihilɛ efee yaka. Shi kɛlɛ, esaaa akɛ wala feɔ yakayakanii. Nyɔŋmɔ buɔ adesa fɛɛ adesa wala akɛ ejara wa, ni eesumɔ akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ aná wala ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli mli ŋɔɔmɔ diɛŋtsɛ. Te enɛ baafee tɛŋŋ eba mli nakai? Susumɔ nɔ ni sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ baakɛɛ yɛ sane nɛɛ he lɛ he.